Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europske avenije 7

31000 Osijek

Poslovni broj P-147/2020-60

R E P U B L I K A H R V A T S K A

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Kameliji Matijašević, u pravnoj stvari tužitelja PC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Darko Šuper, Iva Kovačev Radić, Ivan Jukić, Dino Vukušić i Ena Petrović iz Osijeka, protiv I.tuženika IC (nom. FC) HC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tuženika HC iz [adresa]. Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po privremenoj zastupnici Martini Furlan Marjanović, odvjetnici iz Osijeka, radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 7. srpnja 2026. u nazočnosti punomoćnice tužitelja ĐC, te privremene zastupnice I. i II.tuženika, uz javnu objavu dana 21. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj PC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kč. br. [katastarska čestica], oranica, [adresa], površine 6024 m², što su I.tuženik FC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II.tuženik HC iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], kao zakonski nasljednici u jednakim dijelovima, svaki u 1/2 dijela iza upisanog zk. vlasnika svoga oca pok. EC dužni priznati u roku od 15 dana, označene vještačkim nalazom i mišljenjem vještaka mjernika ing. Romića oznakama A, B, C i D, a što će u suprotnom zamijeniti ova presuda, te trpjeti uknjižbu prava vlasništva CC, na istoj nekretnini u zemljišnoj knjizi, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se I.tuženiku IC (nom. FC) Subotiću iz Albrucka 79774, [adresa], SR Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženiku HC iz [adresa]. Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju PC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno podmire trošak parničnog postupka u iznosu od 3.552,89 eura (tritisućepetstopedeset- dvaeuraosamdesetdevetcenti) u roku od 15 dana.

III. Odbija se preostali zahtjev tužitelja za naknadu troška od 711,79 eura (sedamsrojedanaesteurasedamdesetdevetcenti), kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

I. Priznaje se privremenoj zastupnici tuženih - odvjetnici Martini Furlan Marjanović iz Osijeka, naknada troška za zastupanje I.tuženika IC i II.tuženika HC, u iznosu od 1.595,00 eura (tisućupetstodevedeset- peteura).

II. Nalaže se računovodstvu ovoga suda da odvjetnicu Martini Furlan Marjanović iz Osijeka, Šetalište kardinala Franje Šepera 12, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 1.595,00 eura (tisućupetstodevedeset-peteura) na račun IBAN: [broj bankovnog računa] kod Privredne banke Zagreb d.d., iz položenog predujma od dana 28. kolovoza 2024. u iznosu od 750,00 eura i u iznosu od 845,00 eura predujmljenog dana 17. srpnja 2026., na ime pokrića troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika, na broj računa : [broj bankovnog računa], Model HR10, poziv na broj:1070358649, opis plaćanja: "Trošak P-147/2020, OS OS".

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 5. ožujka 2020. podnio tužbu protiv I. i II.tuženika s tužbenim zahtjevom koji je uredio nakon nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke tako da glasi kao u izreci presude. Tužbu obrazlaže navodeći da je upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] kuća, dvor i oranica, [adresa] od 1438 m², te u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] oranica, [adresa] od 1439 m². Tuženici su sinovi i nasljednici prvog nasljednog reda iza svog oca - pok. EC, koji je formalno upisan kao vlasnik nekretnina u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] oranica Ul. Proleterskoj od 6024 m². Sporna kč. br. [katastarska čestica] nalazi se u položajno gledajući od [adresa] u [adresa] iza njegove nekretnine - kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u posjedu kč. br. [katastarska čestica] je duže od 50 godina s obzirom da je predmetnu nekretninu držao u posjedu i obrađivao njegov otac pok. VC koji je umro 2009. Djed od tuženih - MC koji je bio susjed sa njegovim ocem VC, dogovorio se s istim da nekretnina kč. br. [katastarska čestica] , ispod kč.br. tužitelja 166/30, pripadne njemu u vlasništvo, a istovremeno je dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje je vlasnik tužitelj, pripao u vlasništvo MC – prednika tuženih, u visini međe ispod njegove nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] gledajući od ulice i to prateći među između kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Taj sporazum između pok. VC i pok. MC primjenjuje se na terenu više od 50 godina, sukladno kojem tužitelj posjeduje kao kvalificirani posjednik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Kako sud nije mogao uručiti I.tuženiku i II.tuženiku, tužbu uz poziv za odgovor, na adrese prebivališta u [adresa], a isti nemaju punomoćnika u Republici Hrvatskoj, sud je rješenjem broj P-147/2020-25 od 29. kolovoza 2024., tuženima postavio privremenu zastupnicu Martinu Furlan Marjanović, odvjetnicu iz Osijeka, sukladno čl. 84. st. 1. i 2. točka 5. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.), o čemu je obavijestio Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Osijek, te izdao Oglas o postavljanju privremenog zastupnika u „Narodnim novinama“ i na oglasnoj ploči suda, sve sukladno odredbi čl. 84. st. 3. i čl. 84. st. 2.t.5. Zakona o parničnom postupku.

3. U odgovoru na tužbu od dana 21. listopada 2024. privremena zastupnica tuženih se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, ne protivi se izvođenju predloženih dokaza, pozivajući se na pretpostavke propisane odredbom čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te čl. 160. st. 1. ZV-a. Ističe da uz tužbu nije dostavljeno rješenje o nasljeđivanju iza pok. VC, pok. EC, te pok. MC, dok je u zemljišnim knjigama ovoga suda kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] (pravilno 166/10), u naravi ORANICA UL. PROLETARSKOJ od 6024 m², naveden „ TC, [adresa]“, dok je iz dokumentacije koju je tužitelj priložio uz tužbu - zk. izvatka razvidno da je tužitelj i nadalje upisan kao samovlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] (pravilno 166/30), u naravi ORANICA PROLETARSKA, ukupne površine 1439 m², neovisno o postojanju „navodnog sporazuma“ pok. VC i pok. MC. Stoga predlaže sudu radi utvrđivanja pravnorelevantnih činjenica službenim putem pribaviti rješenje o nasljeđivanju iza pok. VC, pok. MC, te pok. EC. Također, uvidom u z.k. izvadak za nekretninu koja je susjedna nekretnini u kojoj tuženik stanuje (a to je nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], u naravi KUĆA, DVOR I ORANICA UL. PROLETARSKA 14 od 1438 m²) razvidno je da je kao vlasnica te čestice - nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], u naravi UL. PROLETARSKA 12 od 1438 m², upisana DC iz [adresa], koju se predlaže saslušati kao svjedoka na okolnosti iz tužbe, odnosno na okolnosti postojanja eventualnog sporazuma oko načina korištenja spornih čestica.

4. Podneskom od dana 25. listopada 2024. tužitelj navodi da je ŠC vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] UL. PROLETARSKA 12 od 1438 m², koja je susjedna sa njegovom nekretninom i uz nju se u produžetku od kuće koristi po sporazumu dio nekretnine tužitelja - kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok preostali dio iste čestice, te spornu kč. br. [katastarska čestica] koristi i posjeduje on. Sve navedeno je posljedica međusobnog sporazuma i zamjene vlasništva nekretnina između prednika parničnih stranaka, oca tužitelja - VC i djeda tuženih - MC. Navodi da je pok. TC (Jovo) Subotić - prednik I. i II.tuženika, umro odnosno poginuo za vrijeme rata 1994. u Bosni i sahranjen je u Palači na mjesnom groblju, te nikad nije evidentirana činjenica njegove smrti u matičnim knjigama, niti izdan službeni podatak o njegovoj smrti. Stoga nije niti provedena ostavina iza istoga, niti je moguće provesti sporazum na temelju kojeg tužitelj drži posjed kč. br. [katastarska čestica] duže od 50 godina. Istovremeno nije sporno je da su FC i HC njegovi sinovi, što proizlazi iz podataka iz matične knjige rođenih, a o čemu imaju saznanje i predloženi svjdoci ŠC i SC. Ostavine iza pok. ZC i VC s obzirom na stanje upisa u zemljišnoj knjizi, te posjeda na terenu nisu bitne za odluku u ovom postupku, s obzirom na činjenični i pravni osnov tužbenog zahtjeva.

5. Radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je u dokaznom postupku saslušao tužitelja i svjedoke AC i SC, pregledao i izvršio uvid izvadak iz zemljišne knjige (list 5.-7., 77., 80.-81.), Izvod iz katastarskog plana (list 8. -9., 101.- 102.), Detalje osobe MUP-a za I. i II.tuženika (list 43.-44.), Izvadak iz matice rođenih za I.tuženika (FC) (list 82. -83.), Izvadak iz matice rođenih za II.tuženika (HC) (list 84.-85.), obavijest OBŽ Upravnog odjela za opću upravu od 14.03.2024. (list 86.), presliku fotografije (list 87.), povijest promjena na katastarskim česticama (list 94.-97.), prijepis posjedovnog lista (list 98.-100.), obavio očevid na licu mjesta dana 19.01.2026. uz stalnog sudskog vještaka geodetske struke Iliju Romića, dipl. ing. geodezije (list 11.-112.), te proveo geodetsko vještačenje po navedenom vještaku radi identifikacije kč. br. [katastarska čestica], pročitao Nalaz i mišljenje vještaka od 26.02.2026. (list 119.-125.), dopunu Nalaza i mišljenja od dana 25.03.2026. (list 133. - 140.) i od dana 28.04.2026. (list 152. -154.), te saslušao vještaka na ročištu za glavnu raspravu održanom dana 7.07.2026. (list 158.-160.).

5.1. Na ročištu za glavnu raspravu održanom dana 2. prosinca 2025. privremena zastupnica tuženih je izjavila da odustaje od dokaznog prijedloga za pribavom rješenja o nasljeđivanju iza pok. VC i MC.

6. Sud je izvedene dokaze ocijenio sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da je dosijedanjem stekao pravo vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 6024m², k. o. [katastarska općina], što su tuženi kao pravni sljednici svoga oca pok. EC, upisanog kao vlasnika te nekretnine, dužni priznati ili će u protivnom njihovo priznanje zamijeniti presuda, te trpjeti uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini.

9. Među strankama nije sporno:

- da su I.tuženi FC i II.tuženi HC, djeca i zakonski nasljednici pok. oca EC,

- da je EC upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao vlasnik kč. br [katastarska čestica] oranica [adresa] od 6024m²,

- da je EC poginuo u ratu 1994. u BIH, sahranjen je na mjesnom groblju u Palači, te iza njega nije proveden ostavinski postupak, niti je u matici umrlih u Republici Hrvatskoj evidentirana činjenica smrti za istog,

- da je ŠC (svjedokinja) upisana vlasnicom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je tužitelj upisan vlasnikom kč. br. [katastarska čestica] kuća, dvor i oranica [adresa] od 1438m², zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je tužitelj vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], (kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]),

- da je u tijeku postupak izmjere građevinskog zemljišta za k. o. [katastarska općina] – naselje Silaš, nakon kojeg će okončanja nastati nove kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica].

9.1. Nesporne činjenice proizlaze iz materijalne dokumentacije u spisu – izvatka iz zemljišne knjige (sa lista 5.-7., 77. i 80.-81.), Izvoda iz katastarskog plana (list 8.-9., 101.-102.), Izvatka iz matice rođenih za I.tuženika (FC) (list 82. -83.) i II.tuženika (HC) ( list 84. -85.), Obavijesti OBŽ Upravnog odjela za opću upravu od 14.03.2024. (list 86.), preslike fotografije (list 87.), prijepisa posjedovnog lista (list 98.-100.), te navoda vještaka geodetske struke Ilije Romića, dipl. ing. geodezije; koju privremena zastupnica I. i II.tuženih nije osporavala.

10. Među strankama je sporna osnova, da li je tužitelj stekao pravo vlasništva kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dosijedanjem i da li je njegov posjed zakonit, istinit i pošten (kvalificiran).

11. U svom iskazu tužitelj navodi da mu je poznato da se tuženici FC i HC, nalaze u inozemstvu, te nikada nisu živjeli u [adresa], već u Zagrebu, a nakon toga su odselili u inozemstvo, s tim da je I.tuženika IC vidio jednom prilikom dok je još bio dijete, ali II.tuženika HC nije nikada upoznao. Njegov otac pok. VC je 1958. kupio oranicu i nakon toga je postigao sporazum sa MC koji je bio vlasnik oranice koja je bila ispred njegove (tužiteljeve) kuće, te su postigli sporazum 1960-ih godina da se te oranice zamijene na način da je tužiteljeva obitelj dobila oranicu koju od onda obrađuje njegova obitelj i u neprekidnom su posjedu, koji im nitko nije priječio, dok je obitelj MC dobila oranicu koju je tužiteljev otac kupio 1958. Sjeća se da je njegov otac još nadoplatio MC po sporazumu o zamijeni, jer je zamijenjeni komad zemlje bio malo širi. Ne može se izjasniti zašto taj sporazum nikada nije proveden u zemljišnim knjigama, ali napominje da su se takve stvari rješavale usmenim dogovorom između ljudi u selu i to nije ništa neuobičajeno. Sada je u cijelosti upisan kao vlasnik kč.br. koja je bila predmet zamijene i koju sada obrađuje obitelj MC, dok je kč.br. koja je bila predmet zamijene i koju on obrađuje, uknjižena kao vlasništvo P (Jovana) Subotića, a što je napravljeno kada je Jovica Subotić 1991. gradio kuću i tada se uknjižio i na toj kč.br., a smatra da je to napravljeno iz čiste greške, budući je na licu mjesta jasno vidljivo gdje se nalaze temelji kuće i međa.

11.1. Iz iskaza svjedokinje ŠC proizlazi da je susjeda sa tužiteljem, poznavala je I.tuženika IC i II.tuženika i HC, koji su prije Domovinskog rata živjeli u [adresa] i [adresa], a nakon rata su odselili u [adresa]. Njemačku i od tada ih više nije vidjela, niti čula za njih. Njena obitelj obrađuje zemlju ispod njihove kuće, a tužiteljeva obitelj obrađuje zemlju ispod njegove kuće, a ta zemlja ispod tužiteljeve kuće ne zna u čijem je vlasništvu upisana. Poznato joj je dobro da su se njen svekar - MC i tužiteljev otac - VC, zamijenili za zemlju kako je navela, pa svaka obitelj od tada obrađuje zemlju ispod svoje kuće, a koja je zemlja bila prije u vlasništvu MC, odnosno sada je ta zemlja u posjedu tužitelja PC, sukladno sporazumu MC i VC od prije 60-tak godina. Od sklapanja tog sporazuma tužitelj je u neprekidnom posjedu zemlje koju obrađuje ispod svoje kuće, nitko mu nije nikada priječio taj posjed, odnosno osporavao, dakle, više od 60 godina je obitelji tužitelja u posjedu predmetnog zemljišta. Nije joj poznato zašto sporazum njihovih prednika nije proveden u zemljišnim knjigama, a za koji sporazum joj je rekla njena svekrva LC i svekar MC. Njen pokojni šogor EC (otac I. i II.tuženika) živio je u Zagrebu. Nekretninu u kojoj žive je njen pokojni suprug RC naslijedio od svog oca MC, a u toj kući živi od 1980-ih godina.

11.2. Iz iskaza svjedoka SC (sin svjedokinje ŠC) proizlazi da je susjed od tužitelja te mu je poznato da su njegov pokojni djed i otac tužitelja postigli sporazum o zamjeni zemljišta na način da oni (njegova obitelj) sada obrađuje oranicu iza kuće, a tužitelj svoju oranicu iza svoje kuće, a ne zna zašto taj sporazum nije nikada proveden u zemljišnim knjigama. Od kako je rođen (1987.) a i prije toga po pričanju njegove obitelji mu je poznato da tužitelj obrađuje svoju oranicu i da mu nitko taj posjed nije nikada osporavao. Nije u kontaktu sa svojim bratićima, ovdje I.tuženikom IC i II.tuženikom HC i ne zna gdje se isti nalaze, odnosno I.tuženika IC je vidio zadnji put prije 10-tak godina, a II.tuženika HC se uopće ne sjeća kada ga je zadnji put vidio, ali isti nikada nisu živjeli u [adresa] već su živjeli u [adresa] i koliko mu je poznato, nakon toga su odselili u SR Njemačku.

11.3. Sud je iskaze saslušanih svjedoka ocijenio vjerodostojnim u cijelosti. Navedeni iskazi su jasni, uvjerljivi i međusobno suglasni, a temeljeni su kako na neposrednim saznanjima svjedoka, tako i na posrednim saznanjima stečenim unutar obitelji.

11.4. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama (list 94.-97.) proizlazi da je kč. br. [katastarska čestica] evidentirana na ime posjednika EC, nije bilo promjene posjednika, a kč. br. [katastarska čestica] na ime posjednika Mirjane Subotić 2024., koja do tada od 1974. bila upisana na posjednika RC (brata EC i supruga svjedokinje ŠC), dok je kč. br. [katastarska čestica] evidentirana 2013. na tužitelja kao posjednika, a do tada od 1974. u posjedu tužiteljeva oca VC. Također je utvrđeno da su kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina], nastale u postupku parcelacije 1952., 1956., 1960., 1963. i 1966., dok je 2006. izvršen upis objekta na kč. br. [katastarska čestica] od 1438m².

11.5. Na očevidu na licu mjesta dana 19.01.2026. u nazočnosti stalnog sudskog vještaka geodetske struke Ilije Romića, dipl. ing. geodezije (list 11.-112.), identificirana je kč. br. [katastarska čestica], koja se nalazi iza kuće tužitelja, odnosno u produžetku gospodarskog dvorišta kuće, kao i kč. br. [katastarska čestica], koja se nalazi iza zemljišta koje je pored tužiteljeve kuće.

11.6. Uvidom u Izvod iz katastarskog plana (list 8. -9. i 101.-102.) sud je utvrdio da se položajno u produžetku iza kčbr. [katastarska čestica] (oranica u vlasništvu tužitelja) nalazi kč. br. [katastarska čestica], a također i iza kč. br. [katastarska čestica] (kuća, dvor i oranica u vlasništvu tužitel ja), dok se iza kč. br. [katastarska čestica] (kuća, tri zgrade, dvorište i oranica u vlasništvu ŠC) nalazi kč. br. [katastarska čestica].

12. Iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke Ilije Romića, dipl. ing. geodezije od 26.02.2026. (list 119.-125.), te dopuna nalaza od 25.03.2026. (list 133.-140.) i 28.04.2026. (list 152. -154.), proizlazi da se predmetna parcela oznake k. č. br. [katastarska čestica] oranica u [adresa] od 6024m², zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu TC, prema podacima iz grafičkog dijela operata, nalazi iza kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja VC PC, a kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja prema podacima iz grafičkog dijela operata nalazi se iza kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja i kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu DC. Očevidom na terenu je utvrdio da su prednici tužitelja i tuženih zamijenili položajno navedene čestice (kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]) tako da više godina tužitelj obrađuje parcelu kč. br. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu EC, a nalazi se iza čestica u vlasništvu tužitelja (kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]). Napominje da je naselje Silaš trenutno u izmjeri kroz projekat Državne geodetske uprave i lokalne samouprave i omeđivanje je napravljeno za taj dio naselja Silaš tako da bi po novonastalom stanju u odnosu na kč. br [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]. nastale kčbr. [katastarska čestica] oranica od 8632m² u k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] oranica od 4611m² u k. o. [katastarska općina], te je na priloženoj skici mjerenja (na listu 154. spisa) kč. br. [katastarska čestica] označena točkama A, B, C i D, kč. br. [katastarska čestica] točkama D, E, F i G, dok su novostale kč. br. [katastarska čestica], označena H, I, L i M i kč. br. [katastarska čestica], oznakama I, J, K i L.

12.1. Na ročištu za glavnu raspravu od dana 7. srpnja 2026. vještak navodi da ostaje u cijelosti kod nalaza i mišljenja od 25.03.2026. kao i kod dopuna nalaza i mišljena sukladno primjedbama stranaka. Navodi da je u tijeku izmjera građevinskog zemljišta za k. o. [katastarska općina] – naselje Silaš i da će nakon okončanja tog postupka nastati nove kč. br. [katastarska čestica] u odnosu na kč. br [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]. Teško je ustanoviti kada je došlo do zamjene zemljišta, ali sukladno navodima tužitelja, isto je došlo još prije 90-tih godina.

13. Nakon nalaza i mišljenja te dopuna istog, tužitelj je podneskom od dana 10. travnja 2026. uredio tužbeni zahtjev u odnosu na oznake za kč. br. [katastarska čestica] u Skici mjerenja (A, B C i D), te činjenicu da je u tijeku izmjera građevinskog zemljišta za k. o. [katastarska općina] - naselje Silaš i da će nakon okončanja tog postupka nastati nove kč. br. [katastarska čestica] u odnosu na kč. br [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica].

14. Nakon dopuna Nalaza i mišljenja, te odgovora vještaka na pitanja privremene zastupnice I. i II.tuženika na ročištu za glavnu raspravu, sud je u cijelosti prihvatio Nalaz i mišljenje, ocijenivši ga stručnim, objektivnim, jasnim, argumentiranim i detaljno obrazloženim, te izrađenim na temelju očevida na licu mjesta i sve relevantne materijalne dokumentacije, te sukladno pravilima struke i vještine, a sukladno zadatku koji je sud zadao vještaku.

15. Cijeneći izvedene dokaze sud je utvrdio da je kč. br. [katastarska čestica] oranica Ul. Proleterskoj od 6024 m², k. o. [katastarska općina], upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasništvo EC – oca tuženih, koji je poginuo u ratu 1994. u BIH, sahranjen je na mjesnom groblju u Palači, ali iza njega nije proveden ostavinski postupak, niti je u matici umrlih u Republici Hrvatskoj evidentirana činjenica smrti za istog. Prema Izvodu iz katastarskog plana i Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka geodetske struke, kč. br. [katastarska čestica] položajno se nalazi iza kčbr. [katastarska čestica] (oranica u vlasništvu tužitelja) i iza kčbr. [katastarska čestica] (kuća, dvor i oranica u vlasništvu tužitelja). Na terenu, prema utvrđenju vještaka, tužitelj stvarno posjeduje i obrađuje kč. br. [katastarska čestica], dok kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u vlasništvu tužitelja) obrađuje obitelj EC, pravni sljednici pok. MC i to dio iza kuće sada u vlasništvu svjedokinje ŠC - kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Vještak je identificirao kč. br. [katastarska čestica] točkama A, B, C i D na skici mjerenja priloženoj u spisu. Iz iskaza tužitelja, te sukladnih iskaza svjedokinje ŠC i svjedoka SC, nesporno proizlazi da je 1960-ih godina, otac tužitelja - pok. VC postigao sporazum sa svojim susjedom - djedom tuženih – pok. MC o faktičnoj zamjeni nekretnina - kč. br. [katastarska čestica] za dio kč. br. [katastarska čestica], odnosno da kč. br. [katastarska čestica] ispod čestice u vlasništvu tužitelja (kč. br. [katastarska čestica]) pripadne obitelji tužitelja, a da istovremeno dio kč.br. koja je u vlasništvu tužitelja (kč. br. [katastarska čestica]) pripadne u vlasništvo djeda tuženih – MC, u visini međe ispod njegove nekretnine - kč. br. [katastarska čestica], a koju je česticu iza svoga supruga RC (od oca MC, te brata EC) 2024. godine naslijedila ŠC. Taj sporazum se primjenjuje na terenu više od 60 godina prema iskazu svjedokinje ŠC i od njegove primjene tužiteljevoj obitelji nitko nije priječio niti osporavao posjed kč. br. [katastarska čestica]. Vještak geodetske struke je na ročištu potvrdio da je na osnovi vještačenja i navedenih svjedočanstava teško precizno utvrditi kada je do zamjene došlo, ali da prema navodima tužitelja i sveukupnoj dokumentaciji to je bilo prije 90-ih godina. Iz iskaza tužitelja proizlazi da njegova obitelj posjeduje kč. br. [katastarska čestica] neprekidno od sporazuma sklopljenoga 1960-ih, dakle više od 50 godina. Svjedokinja ŠC iskazala je da tužiteljevoj obitelji nitko nije nikada priječio posjed, da tužitelj osobno obrađuje predmetnu oranicu, te o tome ima saznanje temeljem izravnog promatranja kao susjeda od tužitelja i temeljem kazivanja svoga pok. svekra MC i svekrve LC, a što je potvrdio u svom iskazu svjedok SC – sudjed od tužitelja i bratić I. i II.tuženika, da od kako se sjeća i po pričanju obitelji, tužitelj obrađuje predmetnu kč. br. [katastarska čestica] i nitko mu to nije osporavao. Vještak je potvrdio da je u tijeku izmjera građevinskog zemljišta za k. o. [katastarska općina] - naselje Silaš od strane Državne geodetske uprave i lokalne samouprave, te da će po okončanju izmjere nastati nove kč. br. [katastarska čestica] (oranica od 8632 m²) i kč. br. [katastarska čestica] (oranica od 4611 m²) u k. o. [katastarska općina], koje će odgovarati kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica].

15.1. Nadalje, iako privremena zastupnica nije sporila pasivnu legitimaciju, valja napomenuti da su I.tuženik FC i II.tuženik HC kao sinovi i zakonski nasljednici pok. oca EC, koji je upisan kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica], pasivno legitimirani u ovom postupku. Nesporno je da je EC preminuo (1994.) i da iza istog nije proveden ostavinski postupak, a niti je činjenica njegove smrti evidentirana u matičnim knjigama u Republici Hrvatskoj. Budući da ostavinska rasprava nije provedena, a tuženici su kao djeca ostavitelja nasljednici prvog nasljednog reda, na njih je prešao skup prava i obveza iz ostavine pok. EC, uključujući i formalni zk. status vlasnika kč. br. [katastarska čestica], pa su kao takvi pasivno legitimirani u ovom sporu.

16. Tužitelj svoj zahtjev temelji na dosijedanju tvrdeći da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na temelju čl. 159. i čl. 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017.).

17. Prema odredbi čl. 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drukčije određeno (stavak 1.). Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (stavak 2.).

18. Budući da je posjed tužiteljeve obitelji na spornoj nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] počeo 1960-ih godina, stjecanje, promjena i pravni učinci stvarnih prava do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96. na snazi od 1.01.1997.) prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku nastanka tih pravnih učinaka (čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Rokovi koji su počeli teći prije stupanja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, na snagu, nastavljaju teći sukladno čl. 388. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen Zakonom o vlasništvu i dugim stvarnim pravima. Ovdje treba napomenuti i da su i prema odredbi čl. 28. st. 2. i 4. tada mjerodavnog Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/94., 92/94.) pretpostavke za dosjelost odgovarale onima iz čl. 159. st. 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

19. Odredbom čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari (stavak 1.). Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (stavak 2.). Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (stavak 3.).

19.1. Prema odredbi čl. 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost (stavak 1.). U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (stavak 2.).

19.2. Odredbom čl. 11. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisano je da tko stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednoga posjednika, nesamostalni je posjednik; tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava - samostalni je posjednik. Posjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

19.3. Kakvoća posjeda uređena je odredbom članka 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, prema kojoj je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed) (stavak 1.). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet (stavak 2.). Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (stavak 3.). Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno (stavak 5.).

20. Sukladno citiranim zakonskim odredbama, za stjecanje vlasništva dosjelošću potreban zakonit, istinit i pošten posjed nekretnine (redovna dosjelost) ili barem pošten posjed nekretnine (izvanredna dosjelost).

21. Tužitelj tvrdi da je njegov posjed kvalificiran, odnosno da je zakonit, istinit i pošten. Tvrdi da je posjed zakonit, jer je njegov otac VC prije više od 50 godina postigao usmeni sporazum sa svojim susjedom - djedom ovdje I. i II.tuženika

- MC, o faktičnoj zamjeni nekretnina - kč. br. [katastarska čestica] za dio kč. br. [katastarska čestica].

22. Zakonitost posjeda kao pretpostavku stjecanja prava vlasništva na nekretnini na temelju dosjelosti, dužan je dokazati tužitelj.

22.1. Naime, tvrdnje tužitelja o usmenom sporazumu o zamjeni zemljišta, potvrdili su saslušani svjedoci ŠC i SC, koji su susjedi od tužitelja, a također su i u srodstvu sa I. i II.tuženima , te imaju neposrednih saznanja, kao i posrednih stečenih u krugu obitelji, upravo o tom sporazumu između prednika parničnih stranaka koji je postignut prije više od 50 godina, te da je od tada obitelj tužitelja u nesmetanom posjedu kč. br. [katastarska čestica], koja se nalazi odmah iza njegove kuće, u produžetku gospodarskog dvorišta, što je utvrđeno očevidom na licu mjesta uz vještaka geodetske struke. Po mišljenju suda, taj sporazum po svojoj naravi odgovara ugovoru o zamjeni - naplatnom pravnom poslu usmjerenom na stjecanje vlasništva , pa stoga usmeni sporazum o zamjeni nekretnina koji je u potpunosti faktično izvršen (predajom posjeda) jest valjan pravni temelj posjedovanja koji čini posjed zakonitim u smislu odredbe čl. 18. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Navedeno jasno potvrđuje i § 1461. Austrijskog općeg građanskog zakonika, koji je bio mjerodavan u trenutku nastanka posjeda 1960-ih godina, prema kojem zakonit i dovoljan za dosjelost je svaki posjed utemeljen na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost, da je ova pristojala prodavaocu. Takvi su naslovi na pr. zapis, darovanje, zajam, kupovanje i prodaja, promjena, isplata i t.d. Stoga ugovor o zamjeni nekretnina sukladno čl. 474. Zakona o obveznim odnos ima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023.) po svojoj naravi je svakako valjan naslov za stjecanje vlasništva. Identično pravno shvaćanje potvrđuje i recentna sudska praksa, napose presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4272/2022-2 od 27. rujna 2023., u kojoj je sud u gotovo potpunosti analognoj činjeničnoj situaciji utvrdio da usmeni dogovor, popraćen predajom u posjed i faktičnim ograđivanjem nekretnine, predstavlja valjani pravni temelj posjedovanja koji posjed tužitelja čini zakonitim. Pored navedenog, Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi broj Rev 1968/2019-2 od 21. ožujka 2024. zauzima pravni stav da usmeni sporazum o diobi nekretnina iz 70-ih godina prošlog stoljeća čini posjednikov posjed zakonitim i savjesnim, navodeći: „Kraj utvrđene činjenice da su tužitelji i pravni prednik tuženika sklopili usmeni sporazum o diobi nekretnina 70-tih godina prošlog stoljeća... drugostupanjski je sud pravilno ocijenio da je posjed pravnog prednika tuženika bio zakonit i savjestan." Stoga je po stavu ovoga suda posjed tužitelja zakonit.

23. U odnosu na istinitost posjeda, ovaj sud je utvrdio da posjed tužitelja nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, jer je tužitelj po svojim prednicima stupio u posjed kč. br. [katastarska čestica] na temelju usmenog sporazuma o zamjeni zemljišta sa prednikom tuženih 1960-tih i od tada njegova obitelj obrađuje tu zemlju, a što je bilo poznato svim susjedima i koji se sporazum primjenjuje više od šest desetljeća neometano u obitelji tužitelja, koji im posjed nitko nije osporavao. Stoga je posjed istinit.

24. Nadalje, tijekom ovog postupka, sud nije utvrdio da se radi o nepoštenom posjedu. Naime, tužiteljev posjed kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jest pošten jer je tužiteljeva obitelj od sklapanja sporazuma 1960-ih smatrala da im nekretnina pripada temeljem dogovora s prednicima tuženih, nitko im posjed nije nikada osporavao, niti ih obavijestio o bilo kakvom suprotnom pravu, te nisu znali niti su imali razlog sumnjati da im pravo ne pripada, a faktičko stanje nije se promijenilo; dok privremena zastupnica tuženih nije u ovom postupku ponudila niti jedan dokaz kojim bi oborila zakonsku predmnijevu poštenja posjeda iz čl. 18. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Stoga je posjed pošten.

25. Sukladno odredbi čl. 160. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u rok za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao pošteni posjednici. Tužiteljev otac pok. VC stupio je u posjed kč. br. [katastarska čestica] sporazumom sklopljenim 1960-ih godina. VC je po navodu tužitelja preminuo je 2009., dakle posjedovao je spornu nekretninu kao pošten posjednik (bez ikakvih osporavanja) dulje od 40 godina. Tužitelj je posjed nastavio iza oca, neprekidno i bez osporavanja, što su potvrdili svjedoci ŠC i SC.

25.1. Naime, Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Rev 2998/2014-3 od 4. siječnja 2022. izrijekom navodi: "…..nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati" (o tome sada i članak 160. stavak 3. ZVDSP).“ U konkretnom slučaju nema ni indicija da je tužiteljev posjed bio nepošten. Računajući od 1960-ih do danas, posjed tužiteljeve obitelji neprekidno je trajao više od 50 godina. Naime, rok od 20 godina za izvanrednu dosjelost sukladno čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, istekao je najkasnije s početkom 1980-ih, a svakako prije podnošenja tužbe (5.03.2020.), dok je rok za redovnu dosjelost sukladno čl. 159. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, istekao je još 1970-tih godina.

26. Slijedom navedenog, posjed tužitelja je zakonit u smislu čl. 18. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Budući da su u konkretnom slučaju kumulativno ispunjene i zakonske pretpostavke istinitosti te poštenja posjeda, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje je prednik tužitelja – njegov otac pok. VC, neprekidno posjedovao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao zakoniti, istiniti i pošteni samostalni posjednik (čl. 160. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), nesmetani kontinuitet faktične vlasti tužiteljeve obitelji u trajanju od preko 50 godina višestruko premašuje zakonom propisani rok od deset godina za redovnu dosjelost. Time su u cijelosti ostvarene sve pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću sukladno čl. 159. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, radi čega je odlučeno kao pod I. izreke presude.

27. S obzirom da je u tijeku izmjera građevinskog zemljišta za k. o. [katastarska općina] – naselje Silaš, a vještak je utvrdio da će po njezinom okončanju nastati nove kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] koje odgovaraju kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], tužitelj je pravilno uredio tužbeni zahtjev specificiran oznakama A, B, C i D prema skici mjerenja (sa lista 154. spisa), što osigurava identifikaciju predmetne nekretnine neovisno o budućoj katastrarskoj promjeni, odnosno po okočanju izmjere građevinskog zemljišta za k. o. [katastarska općina] – naselje Silaš.

28. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, prema kojoj stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

28.1. Prema odredbi čl. 161. st. 3. Zakona o parničnom postupku, suparničari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari odgovaraju solidarno i za troškove dosuđene protivnoj strani. Stavkom 4. istog članka je propisano da za troškove uzrokovane posebnim parničnim radnjama pojedinih suparničara ostali suparničari ne odgovaraju.

28.2. Tužitelj je podnio zahtjev za naknadu troška od 4.264,68 eura.

28.3. Zahtjev tužitelja je osnovan do iznosa od 3.552,89 eura, koji se sastoji od zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ime sastava tužbe od 200,00 eura (Tbr. 7.t.1.), sastava podneska od dana 25.10.2024., 3.03.2026. i 10.04.2026. u iznosima po 200,00 eura (Tbr. 8.t.1.), a od dana 21.12.2021., 11.06.2025. u iznosima od po 50,00 eura (Tbr. 8.t.4.), te zastupanja na ročištu od dana 14.11.2024., 2.12.2025. i 7.07.2026. u iznosima od po 200,00 eura (Tbr. 9.t.1.) i zastupanja na očevidu dana 19.01.2026. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9.t.7.), te na ročištu od dana 8.04.2025. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 9.t.5.), obračunatog PDV-a na te iznose od 437,50 eura (Tbr. 46.), plaćenog predujma za vještačenje od 400,00 eura, za izlazak suda na očevid od 49,48 eura, predujma za postavljanje privremenog zastupnika od 750,00 eura, predujma za objavu oglasa u „Narodne novine“ od 59,73 eura, a koji troškovi predujma ulaze u parnični trošak; plaćene pristojbe na tužbu od 53,09 eura, te pristojbe na presudu od 53,09 eura, i što je u skladu s navedenim tarifnim brojevima, u vezi s Tbr. 52. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023. i 107/2025.), te čl. 151., čl. 155.,161. st. 3. i čl. 164. st. 1. – 4., u vezi s čl. 85. st. 3. Zakona o parničnom postupku, radi čega je odlučeno kao pod II. izreke presude.

28.3. Preostali zahtjev tužitelja za naknadu troška od 711,79 eura, nije osnovan, a odnosi se na sastav podneska od 21.12.2021. i 11.06.2025. u iznosima od po 200,00 eura i PDV-a od po 50,00 eura, za koje je podneske sud dosudio iznose od po 50,00 eura prema Tbr. 8.t. 4., s pripadajućim PDV-om, dok za podnesak od 11.05.2026. tužitelju ne pripada trošak, jer samo ponavlja već prethodno navedeno, te mu je na ime zastupanja na ročištu od dana 8.04.2025. koje je odgođeno prije početka raspravljanja, dosuđen trošak sukladno Tbr. 9.t.5. od 50,00 eura s pripadajućim PDV-om, radi čega je odlučeno kao pod III. u izreci presude.

29. Na ročištu za glavnu raspravu od dana 7. srpnja 2026. privremena zastupnica Martina Furlan Marjanović, odvjetnica iz Osijeka, podnijela je zahtjev za naknadu troškova na ime zastupanja I.tuženika i II.tuženika u ukupnom iznosu od 1.595,00 eura.

29.1. Vezano za naknadu troška privremenog zastupnika, Građanski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zauzeo je pravno shvaćanje (broj Su-IV-148/2018 od 21. studenoga 2018.) prema kojemu je sredstva za pokriće troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika tuženika dužan predujmiti tužitelj, a troškovi predujma ulaze u parnični trošak, s time da je tuženik kojem je postavljen privremeni zastupnik dužan naknaditi te troškove tužitelju, a navedeno pravno shvaćanje je naknadno postalo i zakonska norma na način da je člankom 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 70/19.) dopunjen članak 85. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019 i 80/2022) tako što mu je dodan stavak 3. koji propisuje da je sredstva za pokriće troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika dužan predujmiti tužitelj.

29.2. Stoga je sud privremenoj zastupnici I. i II.tuženika, odvjetnici Martini Furlan Marjanović iz Osijeka, priznao naknadu troškova zastupanja od 1.595,00 eura na ime sastava odgovora na tužbu u iznosu 220,00 eura (Tbr. 8.t.1. i 40.t.1.), obrazloženog podneska od 27.03.2026. i 28.04.2026. u iznosima od po 220,00 eura (Tbr. 8.t.1. i 40.t.1.), te zastupanje na ročištu održanom dana 14.11.2024., 2.12.2025., 19.01.2026., 7.07.2026. u iznosima od po 220,00 eura (Tbr. 9.t.1. i 40.t.1.), a na ročištu od dana 8.04.2025. u iznosu od 55,00 eura (Tbr. 9.t.5. i 40.t.1.), a što je u skladu s navedenim tarifnim brojevima, u vezi s Tbr. 52. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, radi čega je odlučeno kao pod I. izreke rješenja, dok je isplata naložena računovodstvu suda iz položenog predujma kao u izreci pod II. rješenja.

U Osijeku, 21. kolovoza 2026.

Sutkinja

Kamelija Matijašević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, odnosno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Privremenoj zastupnici I.-II.tuženika

Nakon pravomoćnosti:

3. Računovodstvu suda