Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru,

Stalna služba u Benkovcu,

Stjepana Radića 10, Benkovac

Poslovni broj: P-547/2026-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, OIB: 78866932443, po sutkinji toga suda Danijeli Števanji, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Elmi Predovan odvjetnici iz Benkovca, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravnom odjelu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, te objave presude 21. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se prema tuženoj Republici Hrvatskoj da je tužitelj GC, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1452 m2 za cijelo, što je tužena dužna priznati i trpjeti da tužitelj glasom ove presude predmetnu nekretninu uknjiži na svoje ime, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti iste.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u posjedu i vanknjižnom vlasništvu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1452 m2 za cijelo. Označena nekretnina u naravi predstavlja njegovu obiteljsku kuću katnicu, garažu, pomoćne objekte i ograđeno dvorište. Predmetnu česticu zemlje tužitelj je stekao temeljem rješenja o davanju na korištenje građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu broj: 412/1-76 od 2.7.1976. Odmah nakon ishođenja rješenja i sklapanja ugovora tužitelj je na predmetnoj nekretnini izgradio obiteljsku kuću u kojoj je živio do Domovinskog rata kada je ista znatno devastirana. Tužitelj ju je obnovio i legalizirao rješenjem o izvedenom stanju Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Ispostave Benkovac od 4.10.2013. Prednje citiranim rješenjem o davanju na korištenje građevinskog zemljišta tužitelj je stekao dio matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je naknadno cijepana na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Obzirom da je na predmetnoj čestici zemlje pravo vlasništva uknjiženo u korist Republike Hrvatske tužitelj se prije pokretanja ovog postupka u skladu sa odredbom čl. 186. a ZPP-a obratio ODO-u Zadar sa zahtjevom za mirno rješenje spora. Međutim, ODO Zadar je svojom odlukom N-DO-327/2025 od 4.3.2026. god. odbilo je kao neosnovan zahtjev za mirno rješenje spora, slijedom čega sada ne postoji procesna smetanja za podnošenje ove tužbe. Tužitelj je u dugogodišnjem mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine. Obzirom da tužitelj želi uskladiti stvarno i zemljišnoknjižno stanje, isti ustaje ovom tužbom i predlaže da Naslovni sud nakon provedenog dokaznog postupka usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti.

2. U odgovoru na tužbu tuženica navodi da je zaprimio tužbu koja se pred Naslovnim sudom vodi pod poslovnim brojem P-547/2025, radi utvrđenja prava vlasništva tužitelja na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženica se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelja. Tužitelj je uz tužbu, između ostalog priložio izvadak iz zemljišne knjige, ugovor o davanju na korištenje građevinskog zemljišta, rješenje o davanju na korištenje geodetski snimak, zapisnik. Tužitelj u bitnom u tužbi navodi kako je predmetnu nekretninu stekao na temelju rješenja o davanju na korištenje građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu 1976. Tuženica smatra kako tužitelj nije priloženim dokazima nije dokazao stjecanje vlasništva na predmetnoj nekretnini. Slijedom svega navedenog, predlaže se Naslovnom sudu za sada odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, te obvezati tužitelja na plaćanje parničnog troška tuženici.

3. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze uvidom u zk. izvadak 412 k. o. [katastarska općina] (l.s. 3-5), povijesti prikaz zk. uloška broj zk.412 k. o. [katastarska općina] (l.s. 6-11), Ugovor broj 412-1-76 sklopljen između Općine Benkovac i Gagić Veljka 2. srpnja 1976. (l.s. 14-15), rješenje o davanju na korištenje građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu (l.s. 16), Zapisnik od 7. travnja 1976. sastavljen od strane Mjesne zajednice Biljane Gornje (l.s. 18-20), zahtjev tužitelja prema Skupštini Općine Benkovac od 29.3.1976 (l.s. 21), obavijest o plaćanju naknade izdano od Općine Benkovac broj 02/1-412-1-76 od 9.9.1976. (l.s. 22), kopija katastarskog plana (l.s. 23) Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade od 3.3.2008. izrađeno od teodolit d.o.o. (l.s. 24-25), Rješenje o izvedenom stanju izdano od strane Zadarske županije Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Ispostava Benkovac od 4. listopada 2013. (l.s. 26-28), posjedovni list broj 488 k. o. [katastarska općina] (l.s. 29-31), parcelacijski elaborat klasa UP/I 944-04/13-01/30 od 22.5.2014. potvrđen od DGU Područni ured za katastar Zadar, Ispostava Benkovac klasa 932-06/16-02/36 od 23.2.2016. (l.s. 32-67),

4. Tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti je osnovan.

5. Predmet ovog parničnog postupka je zahtjev tužitelja prema tuženici da se utvrdi da je vlasnik nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1452 m2, koje je stekao na temelju rješenja o davanju na korištenje građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu od 2. srpnja 1976.

6. Iz zk. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je Republika Hrvatska ovdje tuženica vlasnica za cijelo .

7. Iz Ugovor o davanju na korištenje građevinskog zemljišta i rješenje o davanju na korištenje građevinskog zemljišta proizlazi da je tužitelju dano na korištenje dio kat. čest. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] po cijeni od 7.200,00 dinara.

8. Iz zapisnika Mjesnog odbora Biljane Gornje, sastavljen na licu mjesta od 7. travnja 1976, je razvidno da je tužitelj podnio molbu za dodjelu zemljišta na području [adresa].

9. Iz rješenje o izvedenom stanju Zadarske županije od 4. listopada 2013., pravomoćno 29.10.2013. je razvidno da je tužitelj ozakonio postojeći građevinski objekt na utuženom zemljištu.

10. Iz potvrđenog parcelacijskog elaborata klasa 932-06/16-02/36 od 23.2.2016. proizlazi da je utužena kat. čestica [katastarska čestica] nastala parcelacijom od kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Saslušani su svjedoci SC i ŽC.

11.1. Svjedok SC u svom iskazu navodi da cijeli život poznaje tužitelja jer da su išli skupa u školu u mjestu [adresa], a da je tužitelj negdje sredinom 70 tih godina kupio terene u [adresa], te da je tu napravio obiteljsku kuću koja je bila ograđena u istim gabaritima kao i danas. Tužitelj da je radio u Francuskoj, te da mu se pružila prilika da kupi taj teren, a kako je skupio novac da je izgradio kuću u rodnom kraju. Oko predmetne nekretnine da nikada nije bilo sporova, niti bi čuo da bi država tužitelju osporavala vlasništvo. Ističe da je dosta mještana [adresa] na ovaj način kupilo nekretnine oko predmetne. Navodi da je predmetne obiteljska kuća izgrađena prije rada, te da su tu živjeli supruga i djeca tužitelja, a kad je počeo rat da su otišli u Francusku. Kuća da je u ratu djelomično devastirana, nije bila za život, a tužitelj je kasnije istu obnovio. Tužitelj da je u posjedu te nekretnine od 1976. godine.

11.2. Svjedok ŽC navodi da cijeli život poznaje tužitelja, te da mu je poznato da je tužitelj 1976. god. kupio teren od tada općine [adresa], te da je započeo gradnju obiteljske kuće a radio je tada u Francuskoj i imao novac. Navedeno mu je poznato i zato što je i on tako kupio zemljište za svoju kuću koja se nalazi neposredno uz predmetnu. Uz obiteljsku kuću tužitelj je izgradio i garažu. Svjedok navodi da nije čuo za sporove oko predmetne nekretnine, niti bi čuo da država osporavao vlasništvo tužitelju. Tužitelj da je obiteljsku kuću izgradio prije domovinskog ata, istu da je obnovio nakon rata, u toj kući da je živjela supruga tužitelja i njihova djeca. Tvrdi da je tužitelj ogradio svoje zemljište odmah po kupnji i to betonskim zidom visine oko 20-30 cm, na kojem se nalazi žica, a ista je ograđena bila u istim gabaritima kao i danas.

12. Odredba članka 18. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) propisuje da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, dok će se prema članku 11. stavku 3. ZV-a posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

13. Odredbama članka 159. (1) Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. (2) Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. (3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. (4) Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

14. Tako je tijekom ovog dokaznog postupka utvrđeno slijedeće:

- da je na utuženoj nekretnini kao vlasnik za cijelo upisana Republika Hrvatska

- da je tužitelj podnio molbu za dodjelu zemljišta na području [adresa] 29.3.1976. godine

- da je povodom molbe za dodjelu zemljišta sastavljen zapisnik na licu mjesta u [adresa] 7. travnja 1976., gdje je utvrđena površina utužene nekretnine,

-da je Skupština općine Benkovac sklopila Ugovor o davanju na korištenje građevinskog zemljišta s LC pod brojem 412/1-76 od 2. srpnja 1976. godine,

- da je 2. 7. 1976. godine doneseno rješenje od strane Općine Benkovac o davanju na korištenje građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu tužitelju i to na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1.200 m2, za iznos od 7.200,00 dinara

- da je izrađen pedparecalacijski elaborat prema kojem je nastala utužena nekretnina 398/38 k. o. [katastarska općina] cijepanjem od matične 398/36 k.o. [adresa]

- da je tužitelj utuženu nekretninu ogradio i na njoj izgradio obiteljsku kuću u kojoj je živjela njegova obitelj do Domovinskog rata ,

- da je tužitelj obiteljsku kuću izgrađenu na utuženoj nekretnini legalizirao,

- da je tužitelj nakon Domovinskog rata obiteljsku kuću koja je bila devastirana obnovio,

- da je tužitelj od kupnje 1976. u posjedu utužene nekretnine,

- da oko utužene nekretnine nije bilo sporova.

15. Na temelju provedenog dokaznog postupka, priloženih materijalnih dokaza, usuglašenih iskaza svjedoke, koje iskaze je sud u cijelosti prihvatio kao istinite i vjerodostojne, a na temelju brižljive i savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačni i svih dokaza u međusobnoj svezi, sud je utvrdio da je tužitelj samostalan, pošten i zakonit posjednik utužene nekretnine od kupnje 1976. godine odnosno 40 godina.

15.1. Zakonitost posjeda tužitelja vidljiva je iz Rješenje i Ugovora sklopljenog s tadašnjom Skupštinom općinom Benkovac kojim mu je utuženo zemljište dano na korištenje.

15.2. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužitelj utuženu nekretninu držao u samostalnom posjedu jer je njome raspolagao kao vlasnik, odnosno na istoj je izgradio obiteljsku kuću u kojoj je živjela njegova obitelj, istu je u cijelosti ogradio.

15.3. Što se tiče poštenja posjeda prednika tužitelja kasnije i samog tužitelja prvenstveno treba istaknuti kako se prema citiranoj odredbi čl. 18. st. 5. ZV- posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, a tuženica tijekom ovog postupka nije osporavala poštenje tužitelja i njegovih pravnih prednika, niti je predlagala dokaze na tu okolnost.

16. Stoga, tijekom ovog postupka utvrđeno je da je tužitelj samostalan, zakonit i pošten posjednik utužene nekretnine od kupnje 1976. odnosno 40 godina, čime su ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću sukladno odredbi čl. 159. ZV-a, pa je valjalo odlučiti kao u izreci ove presude.

17. Odluka o trošku je izostala jer tužitelj isti nije niti postavio.

Benkovac, 21. kolovoza 2026.

S u t k i nj a

Danijela Števanja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja. Stranci, koja nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok žalbe teče od dana primitka iste.

DNA:

1. Tužitelju, po punomoćnici,

2. Tuženici, po zakonskom zastupniku.