Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

    Makarska, Kralja Petra Krešimira IV 2

    Pp -1679/2026-9

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji Nives Mešin Masle, uz sudjelovanje Ivana Brnas kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv protiv okrivljenika IR, a zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kažnjivog po članku 22. stavak 1. istog Zakona, rješavajući po optužnom prijedlogu PU SD, Policijske postaje Makarska, broj: Klasa: 211-07/26-5/21677, Urbroj: 511-12-29-26- 1 od 19.08.2026., dana 21. kolovoza 2026. godine, temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona

    p r e s u d i o  j e

    OKRIVLJENIK IR, OIB: [osobni identifikacijski broj],rođen **.**.1963. u mjestu Makarska, od oca I i majke K r. B, umirovljenik (mjesečna primanja cca 2100 eura), sudionik Domovinskog rata, SSS, oženjen, petero djece, srednjeg imovnog stanja, državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], prekršajno nije kažnjavan.

    K r i v  j e

    što je dana 18.08.2026. u 18:00 sati, u mjestu Tučepi, ulica Donji Ratac 7, u svojstvu supruga počinio fizičko nasilje u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda na štetu svoje supruge KR, u svojstvu supruga počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu svoje supruge KR a koje je kod žrtve izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost, u svojstvu oca počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu svoje kćerke BR a koje je kod žrtve izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost,

    a) na način da je na terasi obiteljskog restorana „Dupin“ okrivljeni IR sjedio za stolom sa svojom suprugom KR. U jednom trenutku počeo je vikati na nju te ju vrijeđati riječima: „Kurvetino jedna!“, čime je kod KR izazvao povredu dostojanstva i uznemirenost.

    b) Nakon što je KR ustala od stola, okrivljeni IR nastavio je vikati i vrijeđati svoju kćer BR riječima: „Vi ste kenje, mater ti je kurvetina!“, a koje je kod BR izazvao povredu dostojanstva i uznemirenost.

    c) Kada je KR ponovno prišla okrivljenom ŽR, isti ju je rukama odgurnuo te udario otvorenim dlanom po licu

    čime je počinio prekršaje iz članka 10. stavka 1. točka 1. i 3. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavka 1. točka istog zakona .

    I. pa mu se temeljem čl. 22. st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

    i z r i č e:

    - za prekršaj pod a) NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 (tristo) eura za prekršaj iz članka 10. stavka 1. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

    - za prekršaj pod b) NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 (tristo) eura za prekršaj iz članka 10. stavka 1. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

    Temeljem članka 39. Prekršajnog zakona okrivljeniku se

    i z r i č e

    UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 600,00 (šesto) eura

    Izrečena novčana kazna okrivljenik je dužan platiti u roku od 30 dana računajući od dana pravomoćnosti ove presude.

    II. pa mu se temeljem čl. 22. st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

    - za prekršaj pod c) KAZNA ZATVORA u trajanju od 12 (dvanaest) dana za prekršaj iz članka 10. stavka 1. toč. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

    Temeljem članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku se uračunava vrijeme za koje je bio zadržan od strane policije od 18.08.2026. u 19,45 sati do 19.08.2026. u 11,30 sati u izrečenu kaznu zatvora, na način da se vrijeme koje je bio uhićen i zadržan računa kao 2 (dva) dana, pa ima izdržati 10 (deset) dana kazne zatvora.

    Temeljem čl. 41. u svezi s čl. 44. st. 1., 2., 3., PZ-a, prema okrivljeniku se primjenjuje

    UVJETNA OSUDA

    te se kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 6 (šest) mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna zatvora od izrečene.

    III. Temeljem odredbe članka 13. stavka 1. točke 2. i članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelju, okrivljeniku se

    i z r i č e

    ZAŠTITNA MJERA ZABRANE PRIBLIŽAVANJA, UZNEMIRAVANJA ILI UHOĐENJA ŽRTAVE NASILJA U OBITELJI odnosno supruzi KR u trajanju od 1 (jednog) mjeseca na udaljenosti manjoj od 100 metara na području njihovog mjesta stanovanja i svakom drugom mjestu u Republici Hrvatskoj.

    Vrijeme trajanja mjere opreza zabrane približavanja, uspostavljanja ili održavanja veze, izrečene po Policijskoj postaji Makarska, u trajanju od 8 (osam) dana, uračunava se u vrijeme trajanja ove zaštitne mjere.

    Žalba protiv izrečene zaštitne mjere ne odlaže njeno izvršenje, a povjerava se na provedbu Policijskoj Postaji Makarska, na čijem području žrtva nasilja u obitelji stanuje. Nadležna policijska postaja će sukladno članku 10. do 15. Pravilnika o načinu provedbe zaštitnih mjera, koje su Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji stavljene u nadležnost policije provoditi zaštitnu mjeru.

    Temeljem članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljenik je dužan postupati u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom te ukoliko ne postupi prema izrečenoj zaštitnoj mjeri, kaznit će se za prekršaj kaznom zatvora od najmanje 10 (deset) dana.

    IV. Okrivljenik je dužan platiti na ime troškova prekršajnog postupka paušalni iznos od 40,00 eura ( četrdeset eura), temeljem odredbe članka 138. stavak 1. i stavak 3., a u svezi s člankom 139. Prekršajnog zakona, sve u roku od 30 dana računajući od dana pravomoćnosti ove presude ili će se u protivnome naložiti prisilna naplata.

    Troškove prekršajnog postupka okrivljenici su dužni uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.

    Obrazloženje:

    1. Ovlašteni tužitelj PU SD, Policijska Postaja Makarska broj: Klasa: 211-07/26- 5/21677, Urbroj: 511-12-29-26-1 od 19.08.2026. je protiv okrivljenika podnijela optužni prijedlog zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci.

    2. U žurnom postupku ispitani su : okrivljenik IR, svjedoci žrtve KR i BR, vršen je uvid i pročitano je: obavijest o počinjenom prekršaju x1 , izvješće o uhićenju x1, izvješće o pruženoj intervenciji x1 , zapisnik o ispitivanju svjedoka-žrtve x 2 , zapisnik ispitivanju osumnjičenika x 1 , naredba o određivanju mjere opreza x 1 , obavijest žrtvi nasilja u obitelji x 2 , obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja x2 , obrazac pojedinačne procjene žrtve x 2, službena zabilješka x1, snimka događaja x1, popop x1, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta x1, alko test x1,dokumentacijski list pregleda x1, Video zapis.

    2.1. Prije početka rasprave sud je proveo postupak pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom za žrtve KR i BR.

    3. Okrivljenik je u svoju obranu naveo „ ''Ne osjećam se krivim za prekršaje koji mi se stavljaju na teret. To je bio trenutak slabosti, isprovociran sam. Alkoholičar nisam, nasilnik nisam, imam još djece pa njih pitajte ako treba. Žao mi je. Mislim da mi nije potrebno liječenje od alkohola, da je to suvišno. Ja jesam slabijih živaca, imam 1700 dana na prvoj crti, malo je taj mentalitet koji mi živimo, ja se ne sjećam da sam to rekao u tom momentu, ne poričem da jesam ni da nisam. Pretpostavljam da je nisam udario, mislim da je bilo samo odguravanje. Znam da sam kriv što se toga tiče, nisam smio reagirati nego se okrenuti i otići ća jer je ona u početku sjedila prvo dva stola dalje od mene. Nešto smo se raspravljali. Ne znam što sam rekao u tom momentu, stvarno se ne sjećam. Udario je nisam, više sam je odgurnuo, da sam je udario to bi bilo malo drugačije. Nakon što ste mi pokazali snimku događaja navodim kako se na istom vidi kako sam isprovociran, te sam se udaljavao dok je ona išla za mnom i vikala da će mi zatvoriti lokal, da je ovo njeno i ja sam tu malo pukao. Ne kažem da sam ispravan, kajem se što sam napravio, te sam naletio na minu. Krivo sam reagirao i ja ću ispaštat, snosit ću svaku sankciju, ali vam kažem da sam isprovociran i da se duže vrijeme nada mnom vrši teror i da ću bit ovdje gdje sad jesam.“ Nadalje je naveo da nema ljubavnicu već da je to rekao kako bi ih isprovocirao.

    4. Svjedok- žrtva KR je u iskazu navela ''Sjećam se događaja za koji me pitate. Jučer uslijed njegovog provociranja što se tiče financija i da ima očito problem prema meni, došlo je do svađe jer sam ja vidjela da on već bio počeo piti, njegov problem je alkohol. Mi imamo restoran i on je tražio da mi pomogne raditi 5 dana, ja sam kćeri rekla da nisam za to, da će on piti i nastat će problemi. Ja sam sjedila vani, kćer je sjedila stol do mene, on je došao preko puta nas, počeo je od kupovine cigara, jeli mu dobra dnevnica, da mu kupimo duvan, da mu ja plaćam cigare. To su bile provokacija, zašto ponovno provociraš ja sam pitala,. Nastalo je komešanje oko njega i male jer je on izjavio da sa svojom ljubavnicom koju sam ja nazvala kurvetinom, ima dvoje djece, na što se kćer skočila i počela vikati kako ga nije sram, da ona njega neće poštivati i ona je ušla unutra, a ja sam ostala vani sjediti, gađao me s nečim i izjavio mi da sam ja godinama trošila njegovu mirovinu, a ja sam rekla da je ta mirovina i moja jer je na račun mene i djece i sudjelovanja u ratu. Nakon što pokušao pogoditi s kemijskom, on se digao i ušao unutra, ja sam nastavila sjediti dok nisam čula viku, ušla sam unutra, ona je bila na vratima, a on je njoj nešto govorio, ona njemu, ja sam ih izgurala vani i rekla da prestanu, da ide ća, ona je vikala da neće, da on traži da ga ona poštuje, a kažeš da mi nisi otac i vrijeđaš moju mater, a on je na to rekao, mater ti je cijeli život bila kurvetina i sada je. Onda sam se ja vratila unutra i rekla da ga može biti sram naspram tih ljudi, radnika i gostiju koji su gledali, jeli zato tražio da može raditi da bi me mogao provocirati i vrijeđati. Ja više ne znam tko je šta više rekao, uglavnom je on mene opalio pleskom, naočale su mi pale, mahinalno sam ja počela torbom njega udarati međutim zet je stao između nas. Ja sam u tada rekla da izlazi vani, da nas ostavi na miru, a kako sam ja vikala da izlazi vani, on je sve više divljao, a oni su ga zadržavali da ne nasrne na mene. U tome svemu kćer je vani plakala i skričala i zvala je policiju. Osjećala sam se poniženo, ja sam rodila 5 kćeriju, sama sam ih odgojila i školovala dok je on živio slobodno i sve što imamo stekli smo zahvaljujući meni. Svaka svađa mi prijeti da će me izbaciti iz kuće i da ću gledati sa ceste što sam gradila, ja sam tu 42 godine i došla sam na ništa. Jedan put me je udario u lice.Ja ne tražim nikakvo krivično gonjenje niti privođenje, on je otac moje djece. On što god radi negativno je u alkoholiziranom stanju, počeo je previše piti i u tom stanju vrijeđa sve oko sebe. Počeo je ima par godina piti, ali ovo ljeto ekstremno. Doktor mu je zabranio alkohol 90. godine jer kod njega stvara agresivnost.''

    5. Svjedok – žrtva BR je u iskazu navela „''Ja sam došla u restoran oko 16,30 sati jer radim na šanku i oni (majka i otac) su već bili tu i pričali su normalno o svakodnevnim temama. Oko 18,30 sati je krenula neka rasprava, pričali su o nekom novcu ali se nisam u to uplitala dok on nije krenuo vrijeđati majku i kad je izjavio za svoju ljubavnicu da s njom ima dvoje djece, ja sam na to rekla da ga može bit sram i otišla unutra. Nisam vidila šta se dešava između njih ali sam čula da se deru jedno na drugo. Ona je ostala sjediti vani, a otac je došao unutra i pitao me u čemu je problem, ja sam rekla da je problem u tome što očekuje da ga poštujem a vidi kako priča sa mojom mamom, ja sam rekla da ga neću poštivat. Poslije toga je mama došla jer je čula da se raspravljamo, stala je između nas i rekla ajmo kući, ja sam rekla da neću i onda smo krenuli prema doma, on je počeo vikati da smo kenje, da je mama bila i ostala kurvetina, onda se mama vratila i nešto mu krenula govorit, ja sam ostavila psa jer je bio na povodcu i kad sam došla na vrata on je nju tada udario. Dvojica su ga držali kraj wc-a, a ja sam se sklonila i zvala sam policiju. Osjećala sam se poplašeno, imala sam strah da će on majci nešto napraviti, zato sam i zvala policiju jer se ovako nešto još nije dogodilo. ''

    6. Odredbom članka 10. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, dok je točkom 3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

    6.1. Dakle, tjelesno nasilje predstavlja svaki oblik namjernog tjelesnog nasrtaja na žrtvu kojim kod iste nisu nastupile posljedice u vidu ozljede jer će se u tom slučaju raditi o nekom obliku tjelesne ozljede, koje je propisano u Kaznenom zakonu kao kazneno djelo. Tjelesno nasilje tako obuhvaća bilo koji oblik tjelesnog nasilja uslijed kojeg nije nastala posljedica u vidu tjelesne ozljede u sudskomedicinskom smislu.

    6.2. Nadalje, sukladno čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nedvojbeno proizlazi da je psihičko nasilje ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost pa je, prema tome, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koja čini biće prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Radi se o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje.

    6.3. Dakle, za oba prekršaja propisano je novčano kažnjavanje u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana (članak 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji).

    7. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, obrane okrivljenika, te uvida u cjelokupni spis, ocjenjujući i analizirajući brižljivo svaki dokaz posebno i u njihovoj ukupnosti, Sud je našao činjenično stanje dovoljno utvrđenim i prekršajna djela okrivljenika dokazanim, našavši u njegovim djelima sva bitna obilježja prekršaja iz čl. 22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    8. To što se okrivljenik ne osjeća krivim za prekršaje koje mu se stavljaju na teret, ukazuje na njihov subjektivni odnos prema počinjenim prekršajima, ali ga ne ekskulpira prekršajne odgovornosti.

    9. Sud je svoju vjeru poklonio iskazu svjedocima – žrtvama KR i BR jer su u bitnom sadržaju događaja i dinamici naveli i potvrdili da je okrivljenik supruzi KR vikao „Kurvetino jedna!“, a kćerki „Vi ste kenje , mater ti je kurvetina !“, te da je okrivljenik udario žrtvu KR otvorenim dlanom desne ruke po licu, pri čemu je Sud ocjenjivao dosljedno i iskaze svjedoka - žrtava i u predsudskom postupku na Zapisnik i pred Sudom, u kojem su iznosile iste bitne činjenice, pa u uspoređivanju i analizi s ostalim materijalnim dokazima u spisu i u ukupnosti utvrđene dinamike i okolnosti počinjenja djela okrivljenika, kao i životnim, logičnim razvojem događaja između bračnih partnera u narušenim odnosima, u dinamici obiteljskog života, roditeljima petero djece, pa je zbog toga uzeo nesporno dokazanim da je okrivljenik utužene zgode doista počinio psihičko i fizičko nasilje prema bračnom drugu, te psihičko nasilje prema svojoj kćerki, a prilikom čega su obje izjavile da su se osjećale „poniženo“ i „preplašeno“.

    10. Prilog tvrdnjama svjedoka i žrtava proizlazi i iz snimke događaja, točnije u vremenskom intervalu 55-56 sec kad je jasno i nedvojbeno razvidno da je okrivljenik otvorenim desnim dlanom udario žrtvu KR u lice dok je njihova kći BR stajala na vratim ugostiteljskog objekta i tome nazočila.

    11. Obranu okrivljenika sud je cijenio nevjerodostojnom i da za cilj ima izbjegavanje prekršajne odgovornosti jer navodi da se ne sjeća da je rekao žrtvama riječi koje mu se stavljaju na teret „ja se ne sjećam da sam to rekao u tom momentu, ne poričem ni da jesam ni da nisam. Pretpostavljam da je nisam udario, mislim da je bilo samo odguravanje…Ne znam što sam rekao u tom momentu, stvarno se ne sjećam .Udario je nisam, više sam je odgurnuo, da sam je udario to bi bilo malo drugačije“ dok je u predsudskom postupku na Zapisnik izjavio „Ja sam joj iz revolta rekao „ajde u pičku materinu…izrevoltiran krenuo je odgurnuti rukama i zahvatio je malo po licu, ali sigurno nije bio udarac… bio sam izrevoltiran i ljut opa sam u afektu možda vrijeđao i svoju kćer BR“. Nakon što je okrivljeniku predočena snimka događaja na kojoj je jasno vidljivo kako desnim otvorenim dlanom udara suprugu, isti se ne očituje na samu radnju prekršaja već navodi da se vidi da je isprovociran, da se udaljavao dok je ona išla za njim i vikala da će zatvoriti lokal, da je to njeno i da je tu malo puka.

    9. Određujući vrstu i mjeru kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona, a posebno kao olakotnu okolnost da prema Prekršajnoj evidenciji Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske okrivljenik do sada nije osuđivan, iskazao je iskreno žaljenje te se ispričao supruzi, sudionik je Domovinskog rata , dok otegotne okolnosti nije našao, pa je za prekršaje pod a) i b) izrekao kaznu u iznosu propisano Zakonom, a pri izricanju kazne cijenjeno je stupanj krivnje koji se očituje u težini djela, vrijednosti zaštićenog dobra, dok je za prekršaj pod c) izrečena kazna zatvora u trajanju od 12 dana držeći da u tom djelu nasilja nema posebnog povoda i razloga da bi rješavao obiteljsku problematiku na nasilan način . Sud se opredijelio za uvjetnu osudu jer je ocijenio da će se istom dostatno utjecati na okrivljenika da ne čine nove prekršaje.

    10. Na temelju čl.44. Prekršajnog zakona na okrivljenika je primijenjena uvjetna osuda, što znači da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u vremenu od šest (6) mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene ovom uvjetnom osudom, u protivnom sud može uvjetnu osudu opozvati.

    11. Temeljem odredbe članka 12. st.1., 13. stavka 1. točke 2. i članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelju u vezi s člankom 51. PZ-a okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji i to supruzi KR radi otklanjanja uvjeta koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja. Isto tako se njom otklanja ugroženost žrtve nasilja u obitelji te je tako izrečena zaštitna mjera razmjerna težini počinjenog prekršaja, prekršaja koji se mogu očekivati i stupnju opasnosti počinitelja, te a će okrivljenika odvratiti od ponovnog činjenja istog prekršaja, odnosno da neće doći do ponavljanja prekršaja.

    12. Okrivljeniku nije izrečena zaštitna mjera udaljenja iz zajedničkog kućanstva, konkretno iz obiteljske kuće na adresi u [adresa], držeći da izricanje navedene mjere nije potrebno niti svrhovito, te će se izrečenom mjerom zabrane približavanja i uznemiravanja žrtve nasilja supruge KR osigurati specijalna prevencija, a za vrijeme trajanje iste ukazati je da kao takova konzumira i mjeru udaljenja iz zajedničkog kućanstva. Također nisu izrečene predložene zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana i obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu, jer Sud smatra da iste mjere za sada nije potrebno izricati okrivljeniku, te da će se svrha kažnjavanja postići i izrečenim novčanim kaznama, kaznom zatvora i primijenjenom uvjetnom osudom.

    13. Okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka utvrđene u paušalnom iznosu, temeljem odredbe članka 138. stavak 2. točka 3. i stavak 3., te članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona, a cijeneći trajanje i složenost postupka.

    U Makarskoj 21. kolovoza 2026.

    ZAPISNIČAR

    S U D A C

    Ivana Brnas

    Nives Mešin Masle

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude okrivljenici i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 dana po primitku istog, pismeno u 2 istovjetna primjerka putem ovog suda i oslobođena je plaćanja sudske pristojbe.

    Pravo žalbe na zaštitne mjere uz okrivljenika (čl. 130. st.8. Prekršajnog zakona) pravo imaju i žrtve KR i BR (čl. 98. st.8. ZKP-a).

    DNA:

    1. Tužitelju,

    2. Okrivljeniku

    3. Žrtvama

    4. U spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.