Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-1289/2026-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Lejli Rašidkadić, uz sudjelovanje Ivane Džafić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ZH, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. u svezi članka 10. stavka 1. točka 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24, dalje: ZZNO) temeljem optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko - goranske Policijske postaje Vrbovsko, klasa: 211-07/26-5/7998, urbroj: 511-09-33-26-1 od 31. ožujka 2026., na prijedlog ovlaštenog tužitelja, u žurnom prekršajnom postupku, dana 21. kolovoza 2026., javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I Okrivljenik ZH, sin Z i ĐH rođ. Đ, rođen **.**.1963. u [adresa], s adresom stanovanja u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], umirovljenik, sa mirovinom od 630,00 eura, neoženjen, bez djece, pismen, SSS, Velered Dimitrija Zvonimira - odlikovanje, lošeg imovnog stanja, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni postupak, te se protiv njega ne vodi kazneni postupak.

na temelju članka 182. točke 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

oslobađa se optužbe

da bi

dana 30.03.2026. godine u 16:50 sati u gradu [adresa], u [adresa], u obiteljskoj kući, pred osobom starije životne dobi svoje majke ĐH (rod. 1944) počinio nasilje u obitelji prema svojoj polusestri po majci, ČH, na način da kada je EH od sebe iz grada Ogulina automobilom dovezla svoju i njegovu majku ĐH kući na adresu prebivališta u obiteljsku kuću [adresa] u kojoj se u prostoriji kuhinje nalazio okrivljeni ZH, te kad je EH pokušala odnijeti kupljene stvari od majke na kat obiteljske kuće, okrivljeni ZH u tom trenutku stao je ispred EH kako bi joj onemogućio odlazak na kat kuće i obratio joj se vičući i galameći riječima: 'Pazi što ćeš ukrasti iz kuće”, ”meni su Č sve pokrali”, te u jednom trenutku ZH rukama je EH uhvatio za desno rame i odgurnuo je. Nakon što je EH bila spriječena, odustala je od odlaska na kat, te izašla iz kuće, a dok ju je ZH slijedio pritom i dalje vičući, galameći, govoreći joj da nije još sve gotovo da će dobiti batina, a na što mu je EH odgovorila riječima: „Hajde me udari” na što joj ZH zadaje udarac otvorenim dlanom svoje desne ruke u predjelu lijeve strane lica, nakon Čega je EH otišla do svog osobnog automobila i pozvala policiju, a što je kod EH takvo ponašanje njezinog polubrata izazvalo osjećaj poniženosti, uznemirenosti i straha. Izvrśenim pregledom od strane dr. E iz ZHM PGŽ, lspostava Vrbovsko, ista je kod ČH utvrdila LTO u vidu crvenila lijeve strane obraza kod nosa , o čemu je sačinila Obrazac o pregledu.

dakle, u nazočnosti osobe starije životne dobi počinio fizičko nasilje u obitelji primijenivši fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda te psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

pa da bi počinio prekršaj iz članka 22. st. 3. u svezi članka 10. točke 1. i 3. ZZNO-a,

II Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. PZ padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Optužnim prijedlogom Prve policijske postaje Rijeka okrivljenik se tereti za prekršaj činjenično i pravno opisan u izreci.

2. Okrivljenik je uhićen dana 30. ožujka 2026. godine te je ispitan u žurnom postupku dana 31. ožujka 2026. godine kojoj prilikom je izjavio da se ne smatra krivim za optuženi prekršaj..

2.1. U svoju obranu okrivljenik je naveo sudu kako je njegova sestra bila stanovnik [adresa] dvije godine te je krala godinama, a on nije podnosio kaznene prijave jer je već zadnjih 30 godina bio ugrožen od pripadnika Romske zajednice. Svaki put bi od njih dobio "kurcem u dupe", a čak je i suprug njegove polusestre ga prebio u dvorištu. U odnosu na jučerašnji dan istakao je sudu kako je točno da je polusestri zabranio ulazak u spavaće sobe na katu te joj je tom prilikom opalio šamar jer mu svaki put fale majice i ribolovni materijal. Njegova majka koja ima 82 godine i zdravstvene probleme nalazila se na otomanu u kuhinji koji je udaljen od njih tri metra. U optužnom prijedlogu nije navedeno kako je ona njega prva napala i to tako da ga je odgurivala rukama da može proći gore. Navodi kako se tada nije prepao niti mu je bilo povrijeđeno dostojanstvo, ali se sada boji jer smatra da će mu se Romska zajednica osvetiti. U kući u kojoj je došlo do ovog nasilja živi on sam s majkom, a njegova polusestra živi u [adresa]. Na poseban upit sutkinje da li je prije bilo nasilja u obitelji, okrivljenik je naveo sudu kako suprug njegove polusestre, DH, ima savršen plan napada na njega na način da ga jedan dan hvali, a drugi dan napada. Također, naveo je sudu, kako ne pije alkohol niti lijekove. Navodi kako se ne sjeća da joj je rekao "marš van iz kuće" ali je moguće da joj je to rekao jer je takva atmosfera, a u odnosu na riječi "ciganko" naveo je kako joj to govori svaki dan i kako će to govoriti do smrti. Šamar je dobila jer ga nije htjela prestati gurati. Okrivljenik je sudu rekao kako cijela atmosfera nije normala i kako je siguran da će opet doći do nasilja s njegove strane ili sa njezine strane jer ona nije svetica.

2.2. Zatim je saslušana svjedokinja ČH, polusestra okrivljenika i žrtva nasilja u obitelji koja je iskazala sudu kako je njezin brat 1991. imao saobraćajnu nesreću gdje je teže ozlijedio glavu te je bio suspendiran i na bolovanju tri do četiri godine. 11 dana je naime proveo zbog ozljede i u komi. U odnosu na jučerašnji dan sudu je iskazala kako je majku dovela doma i kada je htjela krenuti u gornji dio kuće da odnese vrećicu sa stvarima, okrivljenik joj je rekao "što ćeš sada ukrasti" . Nisam ga gurala jer da sam ga gurnula "poletila bi u kuhinju". Naveo joj je kako je ciganka i ona i njen muž te ju nije pustio na gornji kat. Njegovo guranje i viku vidjela je i čula majka koja je sjedila na kauču u kuhinji. Nakon toga svjedokinja je uzela stvari i krenula van kada je čula kako joj okrivljenik govori da će joj dati šamar, a ona njemu odgovorila "udari me", nakon čega ju je udario na način da joj je opalio šamar. Navela je sudu kako je majku i njezinu sestru okrivljenik više puta istukao, mamu polijevao mrzlom vodom, da nitko ne smije ući u tu kuću već godinama a kuća je u katastrofalnom stanju te ju je ona čistila 30 godina. Također je istakla kako se majka boji okrivljenika i ne smije mu ništa niti reći, a majci je potreban skrbnik . Majka je u strahu od okrivljenika te svaki put kada bi ju istukao bi na policiji rekla da ju nije puno tukao. Na poseban upit suda zašto nitko nije obavijestio Centar za socijalnu skrb, liječnika opće medicine okrivljenika ili načelnika policije o ovim događanjima, svjedokinja je iskazala sudu da je razlog njezin strah.

2.3. Zatim su u dokaznom postupku pročitani sljedeći dokazi: izvješće o pruženoj intervenciji (list 5 – 7 spisa), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list 8-9 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka (list 10-17 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 18-19 spisa), naredba o određivanju mjere opreza (list 20 spisa), izvješće o uhićenju (list 21 – 22 spisa), obavijest žrtvi nasilja u obitelji (list 23-24 spisa), obrazac medicinske dokumentacije o pacijentu (list 25-27 spisa), obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja (list 28-29 spisa), obrazac o provedenom procjenu pojedinačne procjene potrebe žrtve za zaštitom (list 30 spisa), izjava o upoznavanju s pravima žrtve (list 32- 33 spisa), službena zabilješka u odnosu na neposredna zapažanja (list 34 spisa), izvod iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije okrivljenika (list 36-37 spisa) te je pročitan nalaz i mišljenje od dana 06. svibnja 2026. godine stalne sudske vještakinje, Prof. prim. dr. sc. Klementine Ružić, psihijatrice, subspecijalistice forenzične i socijalne psihijatrije.

2.4. Iz izvješća o pruženoj intervenciji (list 5 – 7 spisa) proizlazi kako je policiju pozvala polusestra okrivljenika koju su policjski službenici zatekli uplakanu, uznemirenu i sa crvenilom na licu, dok su okrivljenika zatekli bez ozljeda, agresivnog i nasrtljivog.

2.5. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika (list 8-9 spisa) proizlazi kako je okrivljenik žrtvi nasilja opalio šamar nakon što joj je zabranio da ide na kat kuće, a ona je ipak pokušala ići na kat.

2.6. Iz zapisnika o ispitivanju svjedoka (list 10-17 spisa) proizlazi kako ju je okrivljenik primio za desno rame i gurnuo, a potom i ošamario nakon što joj je rekao da će dobiti batine i da mu ne krade iz kuće. Navedeno je vidjela njezina majka koja je osoba starije dobi.

2.7. Iz izvješća o uhićenju (list 21 – 22 spisa) proizlazi kako je okrivljeniku bila oduzeta sloboda uhićenjem od dana 30. ožujka 2026. u 17:30 sati do dana 31. ožujka 2026. u 09:30 sati kada je doveden na sud.

2.8. Iz obrasca medicinske dokumentacije o pacijentu (list 25-27 spisa) za žrtvu nasilja, proizlazi da je zadobila laku ozljedu i da je vrlo uznemirena i plačljiva.

2.9. Iz izvoda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije okrivljenika (list 36-37 spisa) proizlazi kako isti nije prekršajno kažnjavan.

2.10. Iz nalaza i mišljenja od dana 06. svibnja 2026. godine stalne sudske vještakinje, Prof. prim. dr. sc. Klementine Ružić, psihijatrice, subspecijalistice forenzične i socijalne psihijatrije, proizlazi kako je okrivljenik osoba urednog duševnog razvitka. Psihopatologija koja kod okrivljenika postoji duži vremenski period i odgovara kliničkoj slici sumanutog poremećaja F 22. Psihopatološki fenomeni su vidljivi iz psihičkog statusa tijekom provedenog psihijatrijskog pregleda i razgovora sa okrivljenikom. Okrivljenik se ne smatra psihički bolesnom osobom, nema uvida u svoje stanje i ne vidi potrebu za psihijatrijskim liječenjem, u odnosu na navedeno u potpunosti je nekritičan. Zbog postojanja psihopatologije iz spektra sumanutog poremećaja, u vrijeme prekršajnog djela za koje se okrivljenik optužuje, okrivljenik nije bio sposoban shvatiti značenje svojih postupaka niti je mogao upravljati svojom voljom. Ove su sposobnosti bile isključene (neubrojivost). Opasnost za okolinu proizlazi iz aktualno prisutnih psihopatoloških fenomena. Postoji visok stupanj vjerojatnosti da bi okrivljenik zbog duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njegova neubrojivost mogao počiniti slična prekršajna djela, a rizik od učina teškog prekršajnog djela ne može se sa visokom razinom sigurnosti isključiti. Ova se opasnost može smanjiti samo hospitalnim forenzičnim psihijatrijskim tretmanom prema čl. 51 Zakonu o zaštiti osoba sa duševnim smetanjima. Okrivljenik je pri tome raspravno sposoban.

2.11. Okrivljenik nje imao primjedbe na pročitanu dokumentaciju niti na na nalaz i mišljenje vještaka.

3. Člankom 22. stavkom 3. ZZNO-a propisano je da tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

3.1. Člankom 10. točkom 1. ZZNO-a propisano je da da je fizičko nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, a člankom 10. točkom 3. ZZNO-a propisano je da je psihičko nasilje u obitelji nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

4. U smislu članka 182. točke 2. PZ kod okrivljenika postoje okolnosti koje isključuju krivnju.

4.1. Člankom 25. stavkom 1. PZ određeno je da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje.

4.2. Člankom 26. stavkom 1. i 2. PZ određeno je da neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne može izreći ili primijeniti prekršajnopravna sankcija. Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja propisanih obilježja prekršaja nije bila u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnoga duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje.

5. Okrivljenik nije kriv za počinjenje prekršaja.

5.1. Sudu nije sporno da je okrivljenik ostvario svojim ponašanjem objektivne elemente fizičkog i psihičkog nasilja u obitelji pred osobom starije dobi.

5.2. Međutim, okrivljenik u kritično vrijeme nije bio ubrojiv. Navedeno sud utvrđuje na temelju nalaza i mišljenja od 6. svibnja 2026. stalne sudske vještakinje Prof. prim. dr. sc. Klementine Ružić, psihijatrice, subspecijalistice forenzične i socijalne psihijatrije, koji je pročitan u dokaznom postupku. Iz navedenog nalaza i mišljenja proizlazi da kod okrivljenika postoji psihopatologija sumanutog poremećaja (F 22), koja po svojoj naravi i intenzitetu predstavlja težu duševnu smetnju u smislu članka 26. stavka 2. PZ-a. Vještakinja je stručno i obrazloženo zaključila da okrivljenik u vrijeme počinjenja prekršajnog djela, zbog opisane teže duševne smetnje, nije bio u mogućnosti shvatiti značenje svojih postupaka niti je mogao vladati svojom voljom pri čemu su obje navedene sposobnosti bile isključene (neubrojivost). Okrivljenik se pritom ne smatra psihički bolesnom osobom i nema uvida u svoje stanje. Budući da neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne može izreći prekršajnopravna sankcija (članak 26. stavak 1.PZ-a), kod okrivljenika izostaje element krivnje kao subjektivno obilježje prekršaja. Okrivljenik je teško bolesna osoba kojoj je prema mišljenju vještakinje potrebno stalno psihijatrijsko liječenje.

5.3. Zbog toga je okrivljenika valjalo osloboditi od optužbe.

6. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 140. stavku 1. i 2. PZ.

7. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Rijeci 21. kolovoza 2026.

Sutkinja

Lejla Rašidkadić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.

DNA:

1. ovlašteni tužitelj

2. okrivljenik ZH,

3. svjedoku-žrtvi EH - po pravomoćnosti

4. Hrvatski zavod za socijalni rad – po pravomoćnosti