Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-2563/2026-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Lejli Rašidkadić, uz sudjelovanje Ivane Džafić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice JB, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 2. u svezi članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24, dalje: ZZNO) temeljem optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Primorsko–goranske I Policijske postaje Rijeka, klasa: 211-07/26-5/17360, urbroj:511-09-23-26-1 od 10. srpnja 2026., na prijedlog ovlaštenog tužitelja, u žurnom prekršajnom postupku, dana 21. kolovoza 2026., javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I Okrivljenica JB, kći J i F, rođena **.**.1944. god. u mjestu [adresa] (BiH), sa prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], udovica, majka troje djece, umirovljenica, imovno stanje- loše, prekršajno kažnjavana, kazneno neosuđivana, nema u tijeku drugih prekršajnih ni kaznenih postupka

na temelju članka 182. točke 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

oslobađa se optužbe

da bi

dana 09. srpnja 2026. u 17:30 sati, u mjestu Rijeci, Ulica Braće Bačić kbr. 32, se ponašala u obitelji na način da je počinila psihičko nasilje u obitelji naspram kćeri FB. Naime dana 09. srpnja 2026. godine u 17:30 sati okrivljena JB u vidno alkoholiziranom stanju (odbila ispitivanje, osjetio se intenzivan zadah na alkohol) dok se nalazila u stanu na prijavljenoj adresi zajedno sa kćeri FB istu je bez ikakvog povoda počela tjerati iz kuhinje te ju počela vrijeđati pogrdnim riječima: „Kurvo, marš van od tud!“ te je zatim počela uzimati razne predmete po kući (šalicu, tanjurić od šalice, jabuku itd...) te je krenula gađati njima. FB navodi kako je uspjela pobjeći iz kuhinje kojom prilikom je ŽB u jednom trenutku bacila i stolicu. Navodi kako ju je pritom cijelo vrijeme vrijeđala raznim pogrdnim riječima: „Kurvetino, idiote, propalico!“ a kada je FB pozvala policiju ŽB je nastavila sa vrijeđanjem riječima: „Jebem te nenormalnu, kravetino, obična si kurvetina, ništa ne vrijediš!“ te dok je policija došla na ŽB nije prestala sa vrijeđanjem FB. Okrivljenica je već kažnjavana za prekršaj nasilja u obitelji presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama od dana 30. lipnja 2026. pod poslovnim brojem Pp-2383/2026 a koja odluka je postala pravomoćna dana 10. srpnja 2026. s time da je donesena još jedna osuđujuća odluka Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama od dana 06. srpnja 2026. pod poslovnim brojem Pp-2405/2026, a koja odluka još nije postala pravomoćna. Navedeno ponašanje JB je kod oštećene FB izazvalo osjećaj straha, povredu dostojanstva i uznemirenost.

dakle, ponovila psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

pa da bi počinila prekršaj iz članka 22. st. 2. u svezi članka 10. 3. ZZNO-a,

II Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. PZ padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Optužnim prijedlogom Prve policijske postaje Rijeka okrivljenica se tereti za prekršaj činjenično i pravno opisan u izreci.

2. Okrivljenica je uhićena 10. srpnja 2026. u 08:35 sati te je dovedena po policijskim službenicima na saslušanje 10. srpnja 2026. u 13:00 sati te je ispitana u žurnom postupku kojoj prilikom je izjavila da se ne smatra krivom za optuženi prekršaj.

2.1. U svoju obranu okrivljenica je navela sudu kako je točno da je vrijeđala svoju kćerku nakon što je kćerka njoj pokazala srednji prst. Srednji prst joj je pokazala zato što je živčana, iz čista mira. Navodi da je kćerka poremećena, ima 52 godine i nije joj trebala donositi doznake u stan. Oduzela joj je ključ od kaslića u kojem su računi tako da ne može plaćati račune

2.2. S obzirom na to da sud nije mogao uspostaviti kontakt sa okrivljenicom koja je nepovezano govorila i nije razumjela pitanja koja joj je sud postavljao, odredilo se psihijatrijsko vještačenje.

2.3. Iz nalaza i mišljenja od dana 03. kolovoza 2026. godine stalne sudske vještakinje, Prof. prim. dr. sc. Klementine Ružić, psihijatrice, subspecijalistice forenzične i socijalne psihijatrije, proizlazi kako je okrivljenica osoba urednog duševnog razvitka, da boluje od nespecificirane demencije F03, a u vrijeme počinjenja prekršaja je bila pod utjecajem alkohola - akutnom intoksikacijom alkohola (akutno pijano stanje). Konzumacija alkohola može se dijagnosticirati kao štetna uporaba alkohola F10.1. S obzirom na postojanje demencije okrivljenica nije sposobna sudjelovati u programima za liječenje ovisnosti o alkoholu. Preporuča se izricanje sigurnosne mjere liječenja od ovisnosti u okviru kojega i psihijatrijsko liječenje demencije. U vrijeme prekršajnog djela za koje se okrivljenica optužuje, okrivljenica nije mogla u potpunosti shvatiti značenje svojih postupaka niti je mogla u potpunosti upravljati svojom voljom. Ove su sposobnosti bile većim dijelom isključene (bitno smanjena neubrojivost). U odnosu na raspravno sposobnost, vještakinja je na ročištu dana 21. kolovoza 2026. godine navela kako je u trenutku izrade nalaza i mišljenja okrivljenica bila raspravno sposobna, međutim prema dostupnoj dokumentaciji proizlazi da demencija progredira pa s tim u vezi su novonastale okolnosti i moguće da je raspravno nesposobna.

3. Člankom 22. stavkom 2. ZZNO-a propisano je da tko ponovi nasilje u obitelji će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 900,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 30 dana.

3.1. Člankom 10. točkom 3. ZZNO-a propisano je da je psihičko nasilje u obitelji nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

4. U smislu članka 182. točke 2. PZ kod okrivljenice postoje okolnosti koje isključuju krivnju.

4.1. Člankom 25. stavkom 1. PZ određeno je da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje.

4.2. Člankom 26. stavkom 1. i 2. PZ određeno je da neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne može izreći ili primijeniti prekršajnopravna sankcija. Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja propisanih obilježja prekršaja nije bila u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnoga duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje.

5. Okrivljenica nije kriva za počinjenje prekršaja.

5.1. Sudu nije sporno da je okrivljenica ostvarila svojim ponašanjem objektivne elemente ponovljenog psihičkog nasilja u obitelji.

5.2. Međutim, sud utvrđuje da okrivljenica u kritično vrijeme nije bila ubrojiva u smislu članka 26. stavaka 1. i 2. PZ-a. Navedeno sud utvrđuje na temelju nalaza i mišljenja od 03. kolovoza 2026. stalne sudske vještakinje Prof. prim. dr. sc. Klementine Ružić, psihijatrice, subspecijalistice forenzične i socijalne psihijatrije, koji je pročitan u dokaznom postupku i u cijelosti prihvaćen. Iz navedenog nalaza i mišljenja proizlazi da okrivljenica boluje od nespecificirane demencije (F03), dijagnoze koja po svojoj naravi i intenzitetu predstavlja trajnu duševnu bolest, odnosno drugu težu duševnu smetnju u smislu članka 26. stavka 2. PZ-a. Vještakinja je zaključila da okrivljenica u vrijeme počinjenja prekršajnog djela, zbog opisane teže duševne smetnje, nije mogla u potpunosti shvatiti značenje svojih postupaka niti je mogla u potpunosti upravljati svojom voljom, te da su joj navedene sposobnosti bile većim dijelom isključene. Sud napominje da je vještakinja u nalazu i mišljenju upotrijebila izraz „bitno smanjena ubrojivost", međutim uvidom u cjelokupan kontekst nalaza i mišljenja, a posebice s obzirom na to da je opisano isključenje sposobnosti shvaćanja i upravljanja voljom „većim dijelom", dakle u mjeri koja nadilazi puki fakultativni osnov za blažim kažnjavanjem iz članka 26. stavka 3. PZ-a, sud procjenjuje da su sposobnosti okrivljenice bile isključene u mjeri koja odgovara pojmu neubrojivosti iz članka 26. stavka 2. PZ-a. Ovakav zaključak potvrđuje i ponašanje okrivljenice na saslušanju: okrivljenica je nepovezano govorila i nije razumjela pitanja koja joj je sud postavljao, što je neposredno zapažanje suda koje potvrđuje nalaz vještakinje.

5.2.1. Glede okolnosti da je okrivljenica u kritično vrijeme bila pod utjecajem alkohola (akutna intoksikacija alkohola), sud je cijenio mogućnost primjene članka 27. PZ-a. Navedena odredba isključuje neubrojivost kada se počinitelj svojom krivnjom doveo u stanje u kojemu nije mogao upravljati svojom voljom alkoholom. Međutim, u konkretnom slučaju primarni uzrok nemogućnosti shvaćanja i upravljanja voljom jest organska demencija (F03), trajna duševna bolest koja postoji neovisno o konzumaciji alkohola i koja nije uzrokovana samoskrivljenim ponašanjem okrivljenice. Konzumacija alkohola bila je tek otegotna okolnost uz već postojeće organsko oštećenje, a ne samostalan uzrok isključenja ubrojivosti. Stoga se odredba članka 27. PZ-a u ovom predmetu ne primjenjuje. Okrivljenica je bolesna osoba kojoj je prema mišljenju vještakinje potrebno psihijatrijsko liječenje demencije. Sud napominje da vještakinja u nalazu i mišljenju preporučuje izricanje sigurnosne mjere liječenja u okviru kojeg i psihijatrijsko liječenje demencije, međutim PZ ne predviđa sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja za osobe oslobođene zbog neubrojivosti.

5.3. Budući da neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne može izreći prekršajnopravna sankcija (članak 26. stavak 1. PZ-a), kod okrivljenice izostaje element krivnje kao subjektivno obilježje prekršaja, zbog čega ju je valjalo osloboditi optužbe na temelju članka 182. točke 2. PZ-a.

6. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 140. stavku 1. i 2. PZ.

7. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Rijeci 21. kolovoza 2026.

Sutkinja

Lejla Rašidkadić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.

DNA:

1. ovlašteni tužitelj

2. okrivljenica JB,

3. svjedoku-žrtvi FB - po pravomoćnosti

4. Hrvatski zavod za socijalni rad – po pravomoćnosti