Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-772/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinje Vesne Britvec kao predsjednice vijeća, suca Josipa Štrucelja kao suca izvjestitelja i člana vijeća i sutkinje Ivane Mašić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima Ognjenu Krznarić i Dariu Alitoviću, odvjetnicima iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, sa sjedištem u [adresa], zastupanog po punomoćnicima Krešimiru Ćurkoviću i Iris Šanjug, odvjetnicima iz Zagreba, radi naknade štete odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-435/2024-29 od 18. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 21. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-435/2024-29 od 18. srpnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn- 435/2024-29 od 18. srpnja 2025. odlučeno je:

"I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 da tužiteljici SZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 1.504,00 eur (po osnovi neimovinske štete i naknade zbog tuđe pomoći i njege) sa zakonskim zateznim kamatama od utuženja tj. 27.02.2024. do isplate te iznos od 55,00 eur sa zakonskim zateznim kamatama od 31.1.2024. do isplate, kao i da joj naknadi parnični trošak u iznosu od 1.361,76 eur sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja tj. 18. srpnja 2025. do isplate, i sve po kamatnoj stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za isplatom 996,00 eur sa zakonskim zateznim kamatama od 24.1.2024. do isplate i zahtjevom za isplatom zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos od 1.504,00 eur u razdoblju od 24.1.2024. do zaključno 26.2.2024."

2. Navedenu presudu pravovremenom žalbom pobija tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. – dalje: ZPP), kao i zbog odluke o trošku. Predlaže da drugostupanjski sud preinači presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, a podredno da ukine prvostupanjsku presudu i vrati predmet sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Traži trošak sastava žalbe uvećan za PDV i sudsku pristojbu na žalbu.

3. U odgovoru na žalbu tuženik pobija sve iznesene žalbene navode kao neosnovane, te predlaže žalbu odbiti.

4. Žalba tužiteljice nije osnovana.

5. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

6. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuje tužiteljica, jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva, te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni niti nerazumljivi te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost iste.

7. Predmet postupka je odlučivanje o zahtjevu tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je tužiteljica pretrpjela kao putnik u automobillu, uslijed prometne nezgode koja se dogodila 26. prosinca 2023. u Sinju, a koju nezgodu je prouzročio osiguranik tuženika na način da je zbog neprilagođene brzine kretanja vozilom udario u stražnji dio vozila u kojem se kao putnica nalazila tužiteljica.

8. U prvostupanjskom postupku i sada u žalbenom postupku nije bila sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, odgovornost i visina troškova liječenja od 55,00 EUR.

9. Sporna je visina neimovinske štete, a tuženik u žalbi osporava i cijenu sata tuđe pomoći i njege, tijek zakonskih zateznih kamata i dosuđeni trošak parničnog postupka.

10. Neosnovano tužiteljica osporava u žalbi dosuđeni iznos neimovinske štete kao prenizak. Naime, medicinskim vještačenjem je utvrđeno da je tužiteljica kao posljedicu predmetne prometne nezgode trpjela fizičke bolove jakog intenziteta 24 sata, srednjeg intenziteta tri dana i slabijeg intenziteta tri tjedna, da nema naruženja, da štetni događaj nije doveo do trajnih posljedica, odnosno do smanjenja životnih i radnih sposobnosti tužiteljice, kao i da je tužiteljica u trenutku štetnog događaja pretrpjela primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja, da je sekundarni strah jakog intenziteta trpjela tri dana, srednjeg intenziteta pet dana, te blažeg intenziteta do tri mjeseca po štetnom događaju. Pravilno je zaključio prvostupanjski sud da je u slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje opravdano tužiteljici dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade, što je pravilnom primjenom odredbi članka 1100. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 155/2023. – dalje: ZOO) prvostupanjski sud i učinio.

11. Uzevši u obzir jačinu i trajanje bolova i nelagodnosti tijekom liječenja prvostupanjski sud je zaključio da tužiteljici po toj osnovi pripada pravična novčana naknada u iznosu od 700,00 EUR, te imajući u vidu jačinu i trajanje straha dosuđena je pravična novčana naknada u iznosu od 1.100,00 EUR, odnosno ukupno 1.800,00 EUR po osnovi neimovinske štete (umanjeno za ranije isplaćeni iznos od 500,00 EUR).

11.1. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, dosuđujući naknadu neimovinske štete u iznosu od 1.800,00 EUR prvostupanjski sud je, suprotno žalbenim navodima, dosudio naknadu koja znatno premašuje visinu do koje bi se došlo da je prvostupanjski sud Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske primijenio samo kao matematičku formulu. Stoga proizlazi da je, suprotno žalbenim navodima, a kako to proizlazi iz jasnog i logičnog obrazloženja pobijane presude, prvostupanjki sud visinu neimovinske štete utvrdio imajući u vidu ne samo intenzitet i trajanje boli i straha, nego i nelagodnosti tijekom liječenja (RTG obrada, imobilizacija ovratnikom, odlasci na preglede, potrebu mirovanja i provođenja fizikalne terapije), kao i inflatorna kretanja na koje se ukazuje u žalbi.

12. U odnosu na visinu cijene sata tuđe pomoći i njege žalba kojom tužiteljica traži 5,00 EUR po satu umjesto dosuđenih 4,00 EUR po satu nije osnovana obzirom da su stranke tijekom postupka visinu cijene sata tuđe pomoći i njege učinile nespornim u iznosu od 4,00 EUR po satu, pa je u skladu s tim prvostupanjski sud donio svoju odluku.

13. Tužiteljica u žalbi navodi da joj pripadaju zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 24. siječnja 2024., pa da je prvostupanjski sud neosnovano odbio dio tužbenog zahtjeva za isplatu zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos od 1.504,00 EUR za razdoblje od 24. siječnja 2024. do 26. veljače 2024. Odredbom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Prema odredbi članka 12. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014., 155/2023. - dalje: ZOOP), odgovorni osiguratelj dužan je u slučaju neimovinske štete najkasnije u roku od 30 dana, a u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 14 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete i visina štete nesporni, odnosno utemeljeni odgovor ako su odgovornost za naknadu štete i visina štete sporni. U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1. ovog članka oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (stavak 4.). U ovom postupku odštetni zahtjev u tzv. mirnom postupku podnesen je 25. siječnja 2024., liječenje je završeno 9. veljače 2024., a tužba je podnesena 27. veljače 2024. Prema tome, pravilno je utvrdio i zaključio prvostupanjski sud da u vrijeme podnošenja odštetnog zahtjeva liječenje još nije bilo završeno slijedom čega zakonska zatezna kamata teče od utuženja, tj. od 27. veljače 2024., kako je to pravilno obrazložio i prvostupanjski sud.

14. Neosnovano tužiteljica pobija pravilnost primjene odredbe članka 154. stavak 2. ZPP-a vezano za donošenje odluke o troškovima postupka. Naime, obzirom da je tužiteljica uspjela s osnovom tužbenog zahtjeva u omjeru od 100%, a s visinom u omjeru od 61%, ispravan je zaključak da je tužiteljica uspjela u sporu u omjeru od 80,5%. Nakon što se temeljem odredbe članka 154. stavak 2. ZPP-a od postotka uspjeha tužiteljice (imajući u vidu da je u većoj mjeri uspjela) odbije postotak uspjeha tuženika u ovom postupku, tužiteljici je prvostupanjski sud pravilno dosudio parnični trošak u omjeru od 61%.

15. Slijedom svega iznesenog valjalo je temeljem odredbe članka 368. ZPP-a odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu pa je odlučeno kao u točki I. izreke ove drugostupanjske odluke.

16. Zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka odbijen je pozivom na članak 166. stavak 1. ZPP-a jer nije uspjela sa svojom žalbom pa je odlučeno kao u točki II. izreke ove drugostupanjske odluke.

U Karlovcu 21. kolovoza 2026.

Predsjednica vijeća

Vesna Britvec