1

Poslovni broj: 16 Gž Ovr-82/2024-2

Poslovni broj: 16 Gž Ovr-82/2024-2

                                     R E P U B L I K A    H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Tajani Polić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja H.-T. d.o.o. iz Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik Z. T., odvjetnik u Odvjetničkom društvu T. & Partneri d.o.o. Z., protiv ovršenika H. B. iz Z., OIB: …, radi ovrhe, rješavajući žalbu ovrhovoditelja izjavljenu protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovrv-48363/2023-3 od 11. siječnja 2024., 16. veljače 2024.

r i j e š i o   j e

Ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrv-48363/2023-3 od 11. siječnja 2024 i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Ovaj sud oglašava se u gornjem predmetu mjesno nenadležnim.

II. Nakon pravomoćnosti ovog rješenja predmet će se ustupiti nadležnom Općinskom sudu u Novom Zagrebu."

              2. Protiv citiranog rješenja žalbu izjavljuje ovrhovoditelj pozivajući se na sve žalbene razloge propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP) u svezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20; dalje OZ), te predlaže da se rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak, a podredno da se preinači i naloži Općinskom sudu donošenje rješenja o ovrsi.

              3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

              5. Sud prvog stupnja utvrđuje da je ovrhovoditelj 10. srpnja 2023. podnio prijedlog za ovrhu općenito na imovini ovršenika javnom bilježniku N. J. koja je spis predmeta dostavila Općinskom građanskom sudu jer je uvidom u podatke jedinstvenog registra osoba Republike Hrvatske utvrdila kako ovršenik ima prebivalište na adresi Z.,tj. na području nadležnosti Općinskog suda u Novom Zagrebu.

              6. Na temelju ovih činjeničnih utvrđenja i pozivom na odredbu čl. 39. a st. 2. OZ/20 sud se oglašava mjesno nenadležnim i predmet ustupa Općinskom sudu u Novom Zagrebu zaključujući da se prijedlog za ovrhu podnosi općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu u strojno čitljivom obliku, a to svakako nije sud prvog stupnja na čijem se području ne nalazi prebivalište ovršenika.

7. Iz spisa proizlazi da je ovrhovoditelj 10. srpnja 2023. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, elektroničkim putem i na propisanom obrascu, da je predmet dodijeljen u rad javnom bilježniku N. J., koja je smatrajući da nije mjesno nadležna za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari budući ovršenik ima prebivalište na području Općinskog suda u Novom Zagrebu, proslijedila predmet Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.

8. Odredbom čl. 38. OZ-a propisano je da je mjesna nadležnost određena OZ- om isključiva, a prema odredbi čl. 20. st. 2. ZPP-a, sud se može proglasiti, po službenoj dužnosti, mjesno nenadležnim samo kad postoji isključiva mjesna nadležnost nekoga drugog suda, najkasnije do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari.

9. Odredbom čl. 39 a. st. 2. OZ-a, određeno je da se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku.

10. Postupanje po prijedlozima za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave propisano je odredbom čl. 8. st. 1. Pravilnika o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnom bilježniku ("Narodne novine" br. 43/21., 94/21, dalje: Pravilnik), a koja je sadržajno jednaka odredbi čl. 39.a. st. 4. OZ-a i glasi: prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski povjeravaju se u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena i prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika. Odredbom čl. 8. st. 2. Pravilnika je propisano da sud dodjelu u rad prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave provodi korištenjem posebne funkcionalnosti u algoritmu dodjele predmeta iz sustava Elektronička ovrha.

11. Iz citiranog proizlazi da se javnim bilježnicima predmeti u rad dodjeljuju automatskom dodjelom prema algoritmu u sustavu Elektroničke ovrhe, a ne ovrhovoditeljevim odabirom, pa je zaključiti kako ovrhovoditelj osnovano u žalbi navodi da nije mogao birati mjesno nadležni sud, odnosno mjesno nadležnog javnog bilježnika pri podnošenju prijedloga za ovrhu. Ovrhovoditelj u žalbi ističe kako sustav automatski raspoređuje predmete u rad prema ovršenikovim osobnim podacima.

12. Iz samog obrasca za prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave (Prilog 1. Pravilniku) vidljivo je da ovrhovoditelj u obrazac unosi ovršenikove osobne podatke: ime i prezime, OIB i adresu prebivališta, ali da zaista nema mogućnost izbora mjesno nadležnog suda.

13. U takvoj pravnoj situaciji kada je sustav generirao Općinski građanski sud kao mjesno nadležan i kada je taj sud povjerio ovršni predmet javnom bilježniku čije se sjedište nalazi na njegovu području, tada je Općinski građanski sud mjesno i stvarno nadležan za odlučivanje o daljnjim radnjama u postupku u predmetu javnog bilježnika sa svojeg područja koji mu je i dostavio predmet s tim razlogom.

14. Ovdje se ne radi o situaciji iz odredbe čl. 287. OZ-a jer javni bilježnik ne dostavlja spis predmeta po osnovama propisanim tom odredbom, već zato jer smatra ne ne opstoji njegova nadležnost. U ovom dijelu OZ ima pravnu prazninu jer je zakon predvidio dostavu spisa predmeta prema sjedištu bilježnika koje je odgovarajuće nadležnosti pojedinog općinskog suda, međutim niti zakonom, niti podzakonskim aktom nije predviđena situacija poput ove kada se na području istog grada nalaze dva redovna suda a elektronički sustav ne raspoznaje razgraničenje nadležnosti.

15. Stoga ovdje a s obzirom na fazu odlučivanja u kojoj se spis predmeta nalazi, nije u pitanju odluka o nenadležnosti suda jer je sud prvog stupnja nadležan za postupanje po predmetu javnog bilježnika sa sjedištem na njegovu području mjesne nadležnosti, već prije svega valja razriješiti pitanje o nadležnosti javnog bilježnika koji je postupao u konkretnom predmetu.

16. Stranka, u ovom slučaju ovrhovoditelj, ne smije trpjeti štetne posljedice zbog manjkavog sustava dodjele predmeta, a koje isti u žalbi obrazlaže tvrdnjom o povećanim troškovima postupka zbog plaćanja dvostruke javnobilježničke nagrade, pa je utoliko i ovu okolnost potrebno respektirati prilikom donošenja nove odluke.

              17. Kako je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada se oglasno mjesno nenadležnim, valjalo je uvažiti žalbu ovrhovoditelja i ukinuti pobijano rješenje i pozivom na odredbu čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci, 16. veljače 2024.

               Sutkinja:

                Tajana Polić, v.r.