REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj: Pp-1573/2026-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Damiru Romštajn kao sucu pojedincu u prekršajnom predmetu protiv pravna osoba General Logistics Systems Croatia d.o.o. zastupane po branitelju Odvjetničkom društvu Marić, Stajčić i Perkov odvjetničko društvo j.t.d. zbog prekršaja iz odredbe čl. 67. st. 1. i čl. 164. stavka 1. točke 16. Odluke o komunalnom redu rješavajući o prigovoru okrivljenika protiv Obaveznog prekršajnog naloga Grada Zagreba, Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost pod brojem klase: 340-04/26-06/315 ur.broj: 251-13-01-1/120-26- 3 od 25. ožujka 2026. godine nakon provedenog žurnog postupka, dana 20. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I.

Na temelju čl. 182. st. 1. toč. 3 Prekršajnog zakona

okrivljena pravna osoba General Logistics Systems Croatia d.o.o., OIB: 88360795357, MBS: [matični broj subjekta] sa sjedištem u [adresa], prekršajno osuđivana, ne vodi se drugi postupak za koji drugi prekršaj ili kazneno djelo

o s l o b a đ a  s e  od  o p t u ž b e

da bi dana 23. veljače 2026. u 11.44 sati u [adresa] postavila pokretnu napravu paketomat bez Rješenja gradskog upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čestici u vlasništvu pravne osobe Kaufland Hrvatska k.d.

čime da bi počinili prekršaj iz članka 67. stavka 1. Odluke o komunalnom redu, kažnjiv temeljem članka 164. stavka 1. točke 16. Odluke o komunalnom redu.

II. Na temelju odredbe čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

O b r a z l o ž e n j e

1. Ovlašteni i nadležni tužitelj Grada Zagreba, Gradski ured za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost na temelju odredbe čl. 239. st. 1. Prekršajnog zakona donio je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljene, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, a koji je prekršajni nalog u povodu prigovora okrivljenika dostavljen ovom sudu dana 24. 4. 2026. na odlučivanje.

2. Na temelju odredbe čl. 238. st. 9. Prekršajnog zakona taj je obavezni prekršajni nalog u povodu pravodobnog prigovora okrivljenika stavljen izvan snage, te je proveden žurni postupak.

3. Pozvana da se očituje o navodima optužnog prijedloga pisanom obrano pravne okrivljene osobe koja u svojoj pisanoj obrani navela poziv Okrivljeniku na ročište 8. srpnja 2026. godine, Okrivljenik u nastavku iznosi pisanu obranu. Da je naime, obveznim prekršajnim nalogom Grada Zagreba, Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost (dalje u tekstu: Prvostupanjsko tijelo), Klasa:

363-04/26-06/315, Ur. broj: 251-13-01-1/120-26-3 od dana 25. ožujka 2026. godine (dalje u tekstu: Prekršajni nalog), Okrivljeniku se stavlja na teret da je dana 23. veljače 2026. godine u 11:44 sati u mjestu [adresa], postavio pokretnu napravu - paketomat bez rješenja gradskog upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove, na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čestici u vlasništvu pravne osobe Kaufland Hrvatska k.d., čime je postupio protivno odredbi članka 67. stavka 1. Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 15/23., Narodne novine br. 138/23., Službeni glasnik Grada Zagreba br. 42/23. i 40/24., dalje u tekstu: Odluka) i time počinio prekršaj iz čl. 164. st. 1. t. 16. Odluke. Navode kako je iz tog razloga Okrivljeniku je izrečena novčana kazna u iznosu od 600,00 eura uz obvezu plaćanja troškova prekršajnog postupka u iznosu od 26,54 EUR. Navode da prije svega, Okrivljenik poriče počinjenje prekršaja koji mu se Prekršajnim nalogom stavlja na teret te ističe kako činjenični opis djela prekršaja iz Prekršajnog naloga ne sadrži sva bitna obilježja djela prekršaja, slijedom čega Prekršajni nalog već iz tog razloga ne može opstati. Naime, iz obrazloženja Prekršajnog naloga proizlazi kako je komunalni redar dana 23. veljače 2026. godine u 11:44 sati izvršio nadzor po službenoj dužnosti te da je tom prilikom zatekao postavljeni paketomat na lokaciji [adresa] u [adresa]. Iz cjelokupnog teksta Prekršajnog naloga, kako iz njegove izreke tako i iz obrazloženja, ne proizlazi niti tko je predmetnu pokretnu napravu postavio niti kada je ona postavljena, već isključivo to da je komunalni redar prilikom svog nadzora zatekao paketomat na navedenoj lokaciji. Naime, sukladno odredbi članka 16. Prekršajnog zakona prekršaj je počinjen u vrijeme kada je počinitelj radio ili je bio dužan raditi, bez obzira na to kada je nastupila posljedica prekršaja. Od trenutka počinjenja djela prekršaja počinje teći vrijeme iz članka 13. Prekršajnog zakona, odnosno počinje teći zastarni rok, slijedom čega podatak o vremenu počinjenja djela prekršaja predstavlja bitan element činjeničnog opisa djela prekršaja, bez kojeg podatka prekršajni postupak nije moguće voditi. Upravo iz tog razloga, vrijeme u kojem je komunalni redar utvrdio postojanje pokretne naprave na lokaciji nikako ne može biti vrijeme počinjenja prekršaja u smislu odredbe članka 16. Prekršajnog zakona. Vrijeme počinjenja prekršaja je vrijeme kada je Okrivljenik radnju navodno poduzeo, a o tome u Prekršajnom nalogu nema niti jednog podatka. Komunalni redar je samo zatekao postavljeni paketomat, a iz čega ni na koji način ne proizlazi kada je ta pokretna naprava postavljena niti od koga. Navedeno pravno shvaćanje izričito je potvrđeno i u recentnoj sudskoj praksi prekršajnih sudova, koja je u potpunosti primjenjiva na predmetnu situaciju. Tako je Općinski prekršajni sud u Zagrebu u presudi poslovni broj Pp-3948/2026-4 od 20. ožujka 2026. godine, postupajući u činjenično i pravno istovjetnoj situaciji u kojoj je komunalni redar prilikom nadzora zatekao već postavljenu napravu na javnoj površini, okrivljenu pravnu osobu oslobodio od optužbe upravo iz razloga što činjenični opis djela prekršaja nije sadržavao odlučnu činjenicu vremena počinjenja prekršaja, odnosno vrijeme kada je okrivljenik napravu postavio. Sud je u obrazloženju naveo kako dan kada je prekršaj uočen nikako ne može biti vrijeme počinjenja prekršaja u smislu odredbe članka 16. Prekršajnog zakona te je utvrdio kako bez tog podatka prekršajni postupak nije moguće voditi predlažu na uvid Presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj Pp-3948/2026-4 od 20. ožujka 2026. godine te da je iIdentično pravno stajalište zauzeo je i Općinski sud u Novom Zagrebu u presudama poslovni broj Pp-3853/2024-2 i Pp-3855/2024-2, obje od 7. siječnja 2025. godine, gdje je sud po službenoj dužnosti, primjenom članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona, preinačio obvezne prekršajne naloge i okrivljenike oslobodio od optužbe iz razloga što iz činjeničnog opisa djela prekršaja nije bilo razvidno niti tko je radnju počinio niti kada ju je počinio, što po ocjeni suda predstavlja bitno obilježje djela prekršaja. Sud je pritom utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se vodi prekršajni postupak, a činjenično je opisano u izreci, po propisu nije prekršaj u dokaz tomu navode i predlažu Presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pp-3853/2024-2 od 7. siječnja 2025. godine i Presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pp-3855/2024-2 od 7. siječnja 2025. godinu. Navode da slijedom navedenog, već iz samog činjeničnog opisa djela prekršaja u izreci Prekršajnog naloga proizlazi kako nisu utvrđena bitna obilježja prekršaja iz članka 67. stavka 1. u vezi s člankom 164. stavkom 1. točkom 16. Odluke o komunalnom redu, slijedom čega Naslov ne može Okrivljenika oglasiti krivim za predmetni prekršaj te se već iz tog razloga predlaže O da Prekršajni nalog preinači i Okrivljenika oslobodi od optužbe. Također, navodi se kako se Okrivljeniku stavlja na teret da je pokretnu napravu -paketomat postavio suprotno odredbi članka 67. stavka 1. Odluke o komunalnom redu. Naime, spomenuta odredba glasi: „Pokretne naprave postavljaju se na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove, po prethodno: pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet ako je to potrebno radi sigurnosti prometa te pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora o izgledu naprave te položaju u prostoru te pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo ako se pokretna naprava postavlja na javnu zelenu površinu." Navode da analizirajući gore citiranu odredbu jasno se zaključuje kako nadležna gradska tijela svoju suglasnost izdaju u situacijama kada se pokretna naprava planira postaviti na javnu površinu pa tako upravno tijelo za promet svoje mišljenje izdaje u slučaju da se radi o pitanju sigurnosti prometa što u predmetnoj situaciji nije slučaj iz razloga što se spomenuta lokacija ne nalazi na prometnici. Gradsko upravno tijelo nadležno za uređenje javnih gradskih prostora svoje mišljenje izdaje o izgledu naprave te položaju u prostoru, no već i sam naziv tijela govori kako je isto ovlašteno za javne gradske prostore, ali ne i za privatne površine. Konačno, gradsko upravno tijelo nadležno za zelenilo svoje mišljenje izdaje ukoliko se pokretna naprava postavlja na javnu zelenu površinu, a što u predmetnoj situaciji nije slučaj. Isto tako, u članku 1. Odluke o komunalnom redu navodi se: „Ovom se odlukom propisuje komunalni red i mjere za njegovo provođenje radi uređenja naselja, načina uređenja i korištenja površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu Grada Zagreba, održavanja čistoće i čuvanja površina javne namjene na području Grada Zagreba." Stoga, već članak 1. Odluke o komunalnom redu govori kako se ista odnosi na način uređenja naselja, način uređenja i korištenje površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu Grada Zagreba. Prema tome, Oduka o komunalnom redu ne može se primjenjivati na nekretnine u privatnom vlasništvu. U tom smislu, Okrivljenik navodi kako nekretnina na adresi [adresa], odnosno k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nije javna površina već je u privatnom vlasništvu pravne osobe Kaufland Hrvatska k.d., a što nesporno proizlazi i iz samog obrazloženja Prekršajnog naloga. Iz tog razloga, Okrivljenik navodi kako Grad Zagreb nije niti ovlašten primjenjivati odredbe Odluke o komunalnom redu, a temeljem kojih ie Okrivljeniku izrečena novčana kazna sve iz razloga što se radi o nekretnini u privatnom vlasništvu. Kao dokaz predlažu uvid u zk. izvadak za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da navedeno stajalište Okrivljenika u cijelosti potvrđuje i recentna presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usoz-43/2024-22 od 23. ožujka 2026. godine, objavljena u Narodnim novinama br. 36/26. od 6. travnja 2026. godine, donesena u postupku ocjene zakonitosti upravo Odluke o komunalnom redu koja se primjenjuje u ovom postupku. U navedenoj presudi Visoki upravni sud izrijekom je zauzeo stajalište da privatne nekretnine nisu izuzete od pravila komunalnog reda samo ,,u mjeri u kojoj njihov izgled utječe na vanjski izgled naselja" te da se odluka o komunalnom redu ,,u dijelu koji uređuje postavljanje predmeta koji bitno utječu na izgled naselja, može odnositi, ne samo na javne površine, već i na ostale površ ine". Slijedom navedenog, ovlast jedinice lokalne samouprave za uređenje komunalnog reda na nekretninama u privatnom vlasništvu iscrpljuje se isključivo u mjerama koje se tiču utjecaja na vanjski izgled naselja, odnosno onih dijelova privatnih nekretnina koji su vidljivi s površine javne namjene, sukladno članku 104. stavku 1. točki 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 68/18., 110/18., 32/20. i 145/24., dalje u tekstu: ZKG). Upravo suprotno, uređenje načina korištenja površina za gospodarske i druge svrhe, kamo pripada i postavljanje pokretnih naprava, člankom 104. stavkom 1. točkom 2. ZKG -a izričito je ograničeno na površine javne namjene i zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, a ne i na zemljišta u privatnom vlasništvu. Nadalje, istom je presudom Visoki upravni sud ukinuo odredbu članka 61. stavka 1. Odluke u dijelu koji glasi „zemljišta i objekte u vlasništvu drugih", kao i članak 61. stavke 2. i 4. Odluke, uz obrazloženje da jedinica lokalne samouprave nije ovlaštena kao vlastiti prihod propisati plaćanje naknade za predmete postavljene na površinama koje nisu u njezinom vlasništvu jer takvo plaćanje nema temelja u zakonu. Time je potvrđeno da su ovlasti Grada Zagreba u odnosu na nekretnine u privatnom vlasništvu bitno ograničene te da Grad Zagreb odlukom o komunalnom redu ne može uspostavljati režim koji nadilazi zakonsko ovlaštenje iz članka 104. ZKG -a. Primjenjujući navedena stajališta na konkretan slučaj, ističe se kako je Okrivljenik od nadležnog gradskog upravnog tijela zatražio izdavanje rješenja za postavljanje predmetnog paketomata, no njegov je zahtjev odbijen isključivo uz obrazloženje da je pake tomat već postavljen. Takav razlog odbijanja ni na koji način ne potpada pod uređenje vanjskog izgleda naselja, a koje prema citiranoj presudi Visokog upravnog suda predstavlja jedini temelj po kojem se odluka o komunalnom redu uopće može primjenjivati na nekre tnine u privatnom vlasništvu. Naime, kada bi Grad Zagreb u odnosu na česticu u privatnom vlasništvu uopće bio ovlašten odlučivati o postavljanju pokretne naprave, njegova bi se ocjena morala ograničiti isključivo na pitanje utječe li naprava svojim izgledom i položajem u prostoru na vanjski izgled naselja, dok okolnost da je naprava u trenutku odlučivanja već postavljena s uređenjem vanjskih površina nema nikakve veze te ne može biti zakonit razlog odbijanja zahtjeva. Slijedom navedenog, Okrivljenik je doveden u položaj u kojem mu je izdavanje rješenja odbijeno iz razloga koji izlazi izvan okvira zakonskog ovlaštenja iz članka 104. ZKG- a, da bi potom upravo zbog nepostojanja tog istog rješenja bio prekršajno kažnjen, čime se odredbe Odluke primjenjuju izvan granica zakonskog ovlaštenja. Stoga se na Okrivljenika ne može primijeniti odredba članka 67. stavka 1. Odluke, a posljedično niti prekršajna odredba članka 164. stavka 1. točke 16. Odluke. U dokaz tome navode i predlažu uvid u rješenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove kojim je odbijen zahtjev Okrivljenika za postavljanje paketomata na predmetnoj lokaciji; Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usoz-43/2024-22 od 23. ožujka 2026. godine, objavljena u Narodnim novinama br. 36/26. Stoga, navodi se kako činjenično stanje nikako nije točno utvrđeno te je, posljedično tome, pobijani Prekršajni nalog donesen suprotno odredbama Prekršajnog zakona te se predlaže nadležnom Sudu da donese presudu kojom se Okrivljenike oslobađa optužbe. Dodatno, Okrivljenik upućuje i na odredbe članka 25. Prekršajnog zakona iz kojeg proizlaze kriteriji kojima je određen sadržaj krivnje u prekršajnom zakonodavstvu: u vrijeme počinjenja prekršaja počinitelj prekršaja mora biti ubrojiv i postupanje počinitelja prekršaja s nehajem ili s namjerom kada je propisom o prekršaju propisana odgovornost za taj oblik krivnje, s tim da se propisom o prekršaju može propisati odgovornost samo za namjeru i svijest počinitelja o zabranjenosti prekršaja. Također, u članku 30. stavku 1. PZ-a propisano je da nije kriv počinitelj koji u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio svjestan nekog njegovog zakonom ili drugim propisom određenog obilježja. Stoga, ukoliko bi nadležni Sud utvrdio kako je doista počinjen prekršaj, a koji se Okrivljeniku stavlja na teret, jasno je kako u duhu gore navedenih zakonskih odredbi postoje jasne okolnosti, a koje Okrivljenike oslobađaju krivnje. U konačnici, Okrivljenik spori visinu i vrstu izrečene kazne i troškova postupka u cijelosti i ukazuju da Naslov nije na odgovarajući način uzeo u obzir da je riječ o beznačajnom prekršaju kod kojeg ne postoji potreba da se Okrivljenik kazni kao i da nisu uzete u obzir sve olakotne okolnosti koje idu u prilog Okrivljeniku. Podredno, ukoliko Naslov ipak nađe da je Okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret isti, opreza radi, predlaže da se, obzirom na prirodu počinjenog prekršaja, odnos prema počinjenom prekršaju te radi postojanja izrazitih olakotnih okolnosti, temeljem odredbe članka 38. stavak 2. Prekršajnog zakona, Okrivljenika oslobodi od kazne u cijelosti, odnosno da mu se umjesto kazne izrekne mjera upozorenja – opomena.

4. U postupku Sud je izvršio uvid u dokaze koji su priloženi u sudski spis i to u podnesak tužitelja pod klasom 363-04/26-06/315, urbroj 251-13-01-1/120-26-5 od 21. travnja 2026., prigovor okrivljene pravne osobe, obavezni prekršajni nalog, punomoć na zastupanje, Presuda Općinskog suda u Varaždinu od 24. studenog 2025., izvadak iz zemljišne knjige broj ZK uloška: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], službena zabilješka službene osobe komunalnog redara od 25. veljače 2026. sa fotografijom u boji postavljene pokretne naprave/paketomata na privatnoj površini od 23. veljače 2026., izvadak iz Sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za pravnu osobu, Rješenje Grada Zagreba, Ureda gradonačelnika pod brojem klasa: UP/I-363-02/25-029/168 ur.broj: 251-02-02-1/006-26-5- H od 16. veljače 2026. godine, Potvrda iz prekršajne evidencije za pravnu osobu iz koje je vidljivo da je pravna osoba prekršajno osuđivana unazad tri godine, pisana obrana okrivljene pravne osobe, Presuda Općinskog suda u Zagrebu pod brojem Pp-3948/2026. od 20. ožujka 2026., te Presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu pod brojem Pp -3853/2024. od 7. siječnja 2025. i broj Pp-3855/2024 od 7. siječnja 2025., ispis NN Presuda Visokog upravnog suda RH od 23. ožujka 2026. objavljena u NN bro j 36/26. te u stranice 1-69 lista spisa. te je ispitana svjedokinja OĆ.

5. U postupku je ispitana svjedokinja OĆ iskazala da je ona u svojstvu službene osobe komunalnog redara Grada Zagreba, Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i komunalne poslove vršeći nadzor po službenoj dužnosti je utvrdila samim neposrednim opažanjem a po Rješenju kojeg su dobili kojim se odbija postavljanje paketomana po zahtjevu GLS-a, a koji je zahtjev odbio Ured gradonačelnika Grada Zagreba. Postupajući po tom rješenju Grada Zagreba, dolaskom na adresu [adresa] u [adresa] dana 26. rujna 2026. u 11.44 sati utvrdila je da je postavljen paketomat okrivljene pravne osobe jer je tamo zatekla već postavljeni paketomat neposrednim opažanjem ga je vidjela i fotografirala ga je a koju fotografiju tog paketomata je svjedokinja priložila u spis. To odbijanje zahtjeva tim rješenjem Ureda gradonačelnika Grada Zagreba se odnosi na tu lokaciju i to mjesto i za taj paketomat GLS-a. Izvršila je uvid u katastar i uvid u zemljišne knjige i u spis priložila izvadak, fotografiju te je izvršila uvid u sudski registar te ga priložila u spis sa rješenjem. Bitno je da je taj paketomat postavljen bez rješenja, a zahtjev za postavljanje tog paketomata je odbio Ured gradonačelnika Grada Zagreba. Ponavlja da je postupala po tom Rješenju i prema uputama iz obrazloženja u tom rješenju.

Na poseban upit branitelja okrivljene pravne osobe da li svjedokinji poznato kada je postavljen paketomat na toj lokaciji, svjedokinja je odgovorila da ona ne znam točno dan kada je postavljen. Na daljnji upit branitelja da li svjedokinja vidjela tko je postavio taj paketomat, svjedokinja je odgovorila da joj nije poznato tko je postavio taj paketomat te to ne može reći imenom i prezimenom, osim što može pretpostaviti da je to postavio GLS, ali to nije vidjela. Na upit branitelja okrivljene pravne osobe jeste li to na temelju pretpostavke izdali predmetni nalog, svjedokinja je odgovorila da ne, jer je vidjela da na paketomatu pišu slova GLS, ali nije vidjela tko je postavio taj paketomat. Na upit branitelja da zašto u OPN- u da je tog datuma 24. veljače 2026. u 11.44 sati okrivljena ostavila pokretnu napravu ako u to vrijeme svjedokinja nije vidjela u neposrednom opažanju da ju je netko tada u to vrijeme postavio ili kako je svjedokinja to pretpostavila to sve, svjedokinja je odgovorila da nije utvrdila imenom niti prezimenom tko je postavio tu pokretnu napravu jer je u vrijeme njezinog dolaska naprava već bila postavljena pa je krivo napisano u izreci da je u to vrijeme okrivljena postavila jer je trebalo pisati da je zatečena već postavljena, što je u obrazloženju točno navedeno da sam zatekla tu postavljenu napravu

6. Branjenitelj okrivljene je iskazao u završnoj riječi zaključno kako vrijeme počinjenja navedenog u OPN-u nikako ne može biti vrijeme počinjenja u smislu čl. 16. PZ-a. Također, branitelj navodi kako u činjeničnom opisu izostaje konstitutivni elementi prekršaja, obzirom se opisanom ponašanju ne može podvesti pod zakonsko biće predmetnog prekršaja jer je naprava već bila postavljena, što je očito neosnovano odlučujuća činjenica kojom nas neosnovano gradonačelnik odbija uopće ne uzimajući u obzir činjenicu da je ta lokacija privatna i da ne narušava izgled objekta odnosno javnu površinu.

7. Okrivljeniku se na teret stavlja prekršaj iz odredbe 67. stavka 1. Odluke o komunalnom redu, kažnjiv temeljem članka 164. stavka 1. točke 16. Odluke o komunalnom redu.

8. U postupku je ispitana svjedokinja iskazala kako je postupala po ovom predmetu u svojstvu komunalnog redara Grada Zagreba po navedenom Rješenju, a svjedokinja je izašao na mjesto događaja te se ne sjeća odnosno da se ne može točno sjetiti odnosno da kako i nije zatekao da se predmetna naprava postavlja.

9. Iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da je komunalni redar na navedenom mjestu događaja zatekao navedenu već postavljenu napravu no u navedeno vrijeme i na navedenom mjestu postavljanja nije zatečena osoba da istu postavlja dakle okrivljenik nije zatečen na mjestu počinjenja prekršaja a koji prekršaj okrivljenik u cijelosti negira.

10. S obzirom na navedeno sudac nije mogao s potrebnom sigurnošću utvrditi da bi okrivljena počinila prekršaj koji se okrivljenoj stavlja na teret posebice jer je mjesto događaja na privatnoj čestici koja dakle nije u vlasništvu Grada Zagreba niti je uz javno mjesto niti uz cestu ili nogostup ili slično niti bi bilo dokazano da je ista naprava uz javno dobro ili da bi bila vidljiva sa javnog mjesta, pa je, držeći da nije dokazano sa visokim stupnjem izvijenosti izvan svake razumne sumnje da bi okrivljena pravna osoba počinila predmetni prekršaj, sukladno odredbi čl. 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona, primjenom pravila in dubio pro reo u nedostatku dokaza je okrivljenu valjalo osloboditi od optužbe.

11. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, prema kojoj u slučaju obustavljanja prekršajnog postupka troškovi postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 4. istog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

U Zagrebu 20. kolovoza 2026.

Sudac

Damir Romštajn

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Dostavna naredba:

1. okrivljena: pravna osoba General Logistics Systems Croatia d.o.o.,

2. branitelj Odvjetničkom društvu Marić, Stajčić i Perkov odvjetničko društvo j.t.d., 3. Tužitelju: Grad Zagreb, Gradski ured za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost,

4. Spis;