Poslovni broj: Pn.20/2021-66

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Ines Bračanov Čuljat, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Goran Devrnja, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Rinaldo Mešin, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri, Pisarnica Split I., radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 17. lipnja 2026. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, dana 20. kolovoza 2026.

p r e s u d i o je

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Ulica grada Vukovara 282, 10000 Zagreb, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju ĐH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 5.950,63 EUR s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 31. listopada 2018. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Ulica grada Vukovara 282, 10000 Zagreb, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju ĐH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 909,45 EUR s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 13. listopada 2018. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

III. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu točke I. u iznosu od 3.339,96 EUR.

IV. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu točke II. u iznosu od 550,51 EUR.

V. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Ulica grada Vukovara 282, 10000 Zagreb, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju ĐH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 4.131,98 EUR sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je dana 01.06.2018. stradao u svojstvu vozača mopeda, reg. oznake [registarska oznaka], u prometnoj nezgodi na raskrižju 29. dionice sa ulicom Put dr. Ante Starčevića u mjestu Čibača koju prometnu nezgodu je skrivio TH iz [adresa] koji je upravljao automobilom reg. oznake [registarska oznaka], a koje je osigurano kod tuženika, broj police [broj police]. Nadalje navodi da je nakon prometne nesreće završio u Općoj bolnici Dubrovnik gdje mu je pružena medicinska pomoć i da je u predmetnom štetnom događaju pretrpio tešku tjelesnu ozljedu, zbog koje je imao operativni zahvat, te s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje postavlja zahtjev za novčanu naknadu štete (neimovinske i imovinske) kako slijedi; za umanjenje životnih aktivnosti iznos od 20.000,00 kn, za pretrpljeni strah iznos od 15.000,00 kn, za pretrpljene tjelesne bolove iznos od 15.000,00 kn, za tuđu pomoć i njegu iznos od 8.000,00 kn i za naruženje (srednji stupanj, vidljivi ožiljci) iznos od 12.000,00 kn, ukupno iznos od 70.000,00 kn. Također ističe kako se obratio tuženiku u mirnom sporu dana 30.10.2018. ali je tuženik poslao odgovor kako se ne smatra odgovornim za naknadu štete.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje kao neprijepornu činjenicu da se dana 1.lipnja 2018. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] a na koje se tužbom ukazuje kao štetnik a za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog oštećenja zdravlja slijedom čega priznaje pasivnu legitimaciju. Ističe kako iz dokaznog supstrata izloženog i predloženog tužbom ne proizlazi isključiva odgovornost osiguranika tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja i iz njega proizašle štete kao i da samo iz činjenice postojanja kaznene odluke priznaje osnov odgovornosti za štetu . Također navodi kako do nesreće dolazi prvenstveno iz razloga tužiteljevog nepropisnog i nedopuštenog kretanja neprilagođenom brzinom te neadekvatnom reakcijom prilikom nailaska na raskrižje u kojem se dogodila predmetna nesreća i da u trenutku poduzimanja radnje skretanja osiguranik tuženika nije ni mogao vidjeti tužitelja a tužitelj nakon što je vidio osiguranika tuženika nije poduzeo radnju kočenjem ili izmicanjem već nastavio vožnju nesmanjenom brzinom dok je tek po uočavanju vučenog vozila poduzeo radnju otklonom volana motocikla a nakon čega dolazi do sraza. Nadalje, uzimajući u obzir karakter zadobivenih povreda tužitelja tuženik se protivi visini tužbom zatražene naknade štete te osporava početak tijeka zakonskih zateznih kamata iz razloga što je nakon zaprimanja zahtjeva u mirnom postupku i utvrđenja odlučnih činjenica tuženik postupio u skladu sa odredbama ZOOP-a te tužitelju dostavio obrazloženi odgovor a u svrhu ekonomičnosti postupka čini nespornim cijenu sata tuđe njege i pomoći u iznosu od 25,00 kuna (3,32 EUR) sa kamatama od presuđenja kao nenovčane imovinske štete.

3. Raspravnim rješenjem ovoga suda od 26. siječnja 2022. spojeni su predmeti pod poslovnim brojem Pn-41/2021 i Pn-20/2021. radi zajedničkog raspravljanja.

4. Tužitelj u tužbi u predmetu pod poslovnim brojem Pn-41/2021 navodi da nakon što je 01.06.2018. stradao u svojstvu vozača mopeda, reg. oznake [registarska oznaka], u prometnoj nezgodi u Dubrovniku na raskrižju 29. dionice sa ulicom Put dr. Ante Starčevića u mjestu Čibača a koju prometnu nezgodu je skrivio TH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koji je upravljao automobilom reg. oznake [registarska oznaka], a koje je osigurano kod tuženika, broj police [broj police] , da njegov motocikl nije više za uporabu a da je vrijednost njegovog motocikla bila u trenutku nesreće barem 11.000,00 kn kao i da se obratio tuženiku u mirnom sporu dana 12.10.2018. ali je tuženik poslao odgovor kako se ne smatra odgovornim za naknadu štete.

5. U odgovoru na tužbu tuženik u predmetu pod poslovnim brojem Pn-41/2021 također priznaje pasivnu legitimaciju navodeći da na temelju dokazne građe priložene u spisu ne proizlazi isključiva odgovornost osiguranika tuženika za nastanak predmetne nezgode i iz nje proizašle štete. Nadalje, osporava visinu tužbenog zahtjeva navodeći da ne bi trebalo biti sporno da je na motociklu tužitelja nastupila totalna šteta, ali niti približno u iznosu koji se potražuje predmetnom tužbom kao i zatraženi početak tijeka zateznih kamata s obzirom da se radi o tzv. imovinskoj nenovčanoj šteti pa kamata na istu može teći isključivo od dana presuđenja, a o čemu je stav zauzela i brojna sudska praksa.

6. Podneskom od 28. travnja 2021. tužitelj se protivio utvrđenju cijene sata tuđe pomoći i njege u visini od 25,00 kuna.

7. Podneskom od 10. prosinca 2022. punomoćnik tužitelja je istaknuo kako je radi ekonomičnosti postupka suglasan s tim da se koristi nalaz i mišljenje prometnog vještaka Vinka Bašića sačinjen u kaznenom postupku K-DO-256/2018 vezano za dinamiku štetnog događaja dok predlaže da se napravi vještačenje po vještaku Vinku Bašiću vezano za visinu štete na motoru s čim se suglasio punomoćnik tuženika podneskom od 28. travnja 2023.

8. Tužitelj je podneskom od 5.ožujka 2026. specificirao svoj zahtjev iz tužbe u valuti EURO za kojeg navodi da u matematičkom iznosu ostaje isti pošto je tužba podnesena još u periodu kada je važeća valutu u RH bila Kuna, dok je danas važeća valuta EURO, te se promjena radi po tečaju 7,53450.

9. U postupku su pregledane sve isprave priložene spisu i to zapisnik s ročišta za objavu od 18. veljače 2021. (list 4-5 spisa), odštetni zahtjev (list 6-7 spisa), potvrda o primitku (list 8 spisa), medicinska dokumentacija (list 9-28 spisa), odgovor na odštetni zahtjev od 19. prosinca 2018. (list 29 spisa), fotografije lica mjesta (list 71-78 spisa), odštetni zahtjeva od 12. listopada 2018. (list 88-89 spisa), potvrda o primitku (list 90 spisa), odgovor na odštetni zahtjev od 23. studenog 2018. (list 91 spisa), presudu ovoga suda od 18. veljače 2021. pod poslovnim brojem K-489/2018 (list 92-102 spisa), izvid štete broj 182210510961/1 (list 220 spisa), te spis ovoga suda pod poslovnim brojem K-489/2018, saslušani su svjedoci TH (list 125 spisa), KH (list 128-129 spisa) te tužitelj ĐH (list 125-127 spisa) te je provedeno vještačenje po vještaku medicinske struke Veliboru Puzoviću (list 144-148, 169-171 spisa) i vještaku prometne struke MH (list 230-240 spisa) te su saslušani vještaci Velibor Puzović (list 199-200 spisa) i MH (list 260-261 spisa).

9.1. Iz zapisnika s ročišta za objavu od 18. veljače 2021. utvrđeno je da je optuženi TH kriv što je dana 1. lipnja 2018. u mjestu Čibača upravljao osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] kojim je protivno članku 96. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama užetom za vuču vukao neispravno osobno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] krećući se kolnikom ceste Put dr Ante Starčevića iz smjera sjevera u smjeru juga te je dolaskom do raskrižja s državnom cestom D-8 postupio protivno odredbi članka 57 st. 4. Zakon o sigurnosti prometa na cestama jer je započeo radnju uključivanja na cestu D-8 skretanjem ulijevo a da se prethodno nije uvjerio da time ne ometa normalno kretanje vozila cestom s prednošću prolaza olako držeći da time neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u cestovnom prometu uslijed čega je vozilo koje je užetom u kao registarske oznake [registarska oznaka] udario motocikl registarske oznake [registarska oznaka] kojim je državnom cestom D-8 krećući se iz smjera istoka u smjeru zapada upravljao ĐH a kojom prilikom je zadobio teške tjelesne ozljede u vidu fracture malleoli fibularis operata I sin dakle iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi a kaznenim djelom je prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu opisano u članku 227. st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona te je osuđen na kaznu zatvora u vremenskom trajanju u roku od 6 mjeseci te mu je izrečena uvjetna osuda tako što se izrečena kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci prema optuženiku neće izvršiti ukoliko optuženik ne počini novo kazneno djelo u roku od 2 godine od pravomoćnosti ove presude.

9.2. Uvidom u odštetni zahtjev od 30. listopada 2018. utvrđeno je da je tužitelj ĐH kao oštećeni podnio tuženiku odštetni zahtjev kojim se osnova novčane naknade neimovinske štete potražuje iznos od 35.000,00 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate kao i iznos od 5.000,00 kuna s naslova pružene tuđe pomoći i njege kao i imovinske štete zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate.

9.3. Uvidom u potvrdu o primitku proizlazi da je odvjetnik Goran Devrnja 31. listopada 2018. preporučeno poslao pošiljku tuženiku.

9.4. Iz odgovora na odštetni zahtjev od 19. prosinca 2018. proizlazi da je odštetni zahtjev pravno neosnovan jer da iz prometnog vještačenja u predmetu ODO Dubrovnik proizlazi da do prometne nesreće ne bi došlo da se tužitelj kretao u skladu s ograničenjem brzine.

9.5. Uvidom u odštetni zahtjev od 12. listopada 2018. proizlazi da je tužitelj ĐH kao oštećeni podnio tuženiku odštetni zahtjev kojim potražuje troškove za štetu koja mu je nastala na motociklu u visini od 18.000,00 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate kao i paušalni iznos od 5.000,00 kuna za kacigu, traperice, majicu, tenisice, mobitel i sunčane naočale zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate.

9.6. Uvidom u potvrdu o primitku proizlazi da je odvjetnik Goran Devrnja 12. listopada 2018. preporučeno poslao pošiljku tuženiku.

9.7. Nadalje, uvidom u odgovor na odštetni zahtjev od 23. studenog 2018. proizlazi da je odštetni zahtjev pravno neosnovan jer da iz prometnog vještačenja u predmetu ODO Dubrovnik proizlazi da do prometne nesreće ne bi došlo da se tužitelj kretao u skladu s ograničenjem brzine.

9.8. Uvidom u presudu ovoga suda od 18. veljače 2021. pod poslovnim brojem K - 489/2018 utvrđeno je da je optuženi TH kriv što je dana 1. lipnja 2018. u mjestu Čibača upravljao osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] kojim je protivno članku 96. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama užetom za vuču vukao neispravno osobno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] krećući se kolnikom ceste Put dr Ante Starčevića iz smjera sjevera u smjeru juga te je dolaskom do raskrižja s državnom cestom D-8 postupio protivno odredbi članka 57 st. 4. Zakon o sigurnosti prometa na cestama jer je započeo radnju uključivanja na cestu D-8 skretanjem ulijevo a da se prethodno nije uvjerio da time ne ometa normalno kretanje vozila cestom s prednošću prolaza olako držeći da time neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u cestovnom prometu uslijed čega je vozilo koje je užetom u kao registarske oznake [registarska oznaka] udario motocikl registarske oznake [registarska oznaka] kojim je državnom cestom D- 8 krećući se iz smjera istoka u smjeru zapada upravljao ĐH a kojom prilikom je zadobio teške tjelesne ozljede u vidu fracture malleoli fibularis operata I sin dakle iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi a kaznenim djelom je prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu opisano u članku 227. st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona te je osuđen na kaznu zatvora u vremenskom trajanju u roku od 6 mjeseci te mu je izrečena uvjetna osuda tako što se izrečena kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci prema optuženiku neće izvršiti ukoliko optuženik ne počini novo kazneno djelo u roku od 2 godine od pravomoćnosti ove presude.

9.9. Uvidom u izvid štete broj 182210510961/1 utvrđeni su podaci o vozilu reg. oznake [registarska oznaka] kao i oštećenja na vozilu i dijelovi za zamjenu.

9.10. Svjedok TH iskazao je da se popodne oko 18 sati sinu pokvario auto na skretanju za Čibaču te budući ga nisu mogli maknuti, a nalazio se nasred puta odlučili su ga pomaknuti, odnosno odvesti ga do Kupara i on je sa svojim vozilom marke Mazda vukao vozilo svoga sina marke Renault Twingo i kad su došli do raskrižja na Čibaču, pogledao je s obje strane i lijevo i desno, da se uvjeri da može skrenuti lijevo u smjeru Kupara s tim da su ispred njega bile 3 kolničke trake, prva kolnička traka je bila iz smjera Župe prema Gradu, srednja kolnička traka koja je namijenjena skretanju vozila iz pravca Grada prema Čibači, te treća traka u koju se on i uputio iz smjera Grada prema Kuparima i dalje prema Župi te je pogledao i s desne i s lijeve strane s tim da je s desne strane veća preglednost i kad se uvjerio da nema nikoga započeo je radnju skretanja i kada je prošao prvu kolničku traku vidio je kako motocikl dolazi iz smjera Župe i kreće se prema smjeru Grada, te s obzirom da je vukao drugo vozilo, te s obzirom da je između njih bilo konopa nekih 4, 5 metara, mislio je da je vozač motocikla vidio kako je i on njega vidio, međutim, obzirom da su već bili na pola puta nastavio se kretati prema trećoj kolničkoj traci. Nadalje, kada je već bio u trećoj kolničkoj traci došlo je do sudara između motocikla i automobila Twinga, te se motocikl zaustavio ispred automobila Twinga nakon što je udario u njegov prednji lijevi dio s tim da se sjeća da je možda nekih oko 2 sekunde ranije čuo kočenje i škripu, međutim da se ne može izjasniti da li je motocikl i ranije kočio, ali mu se činilo da je vozio malo većom brzinom ali se nije mogao izjasniti kolika bi to bila malo veća brzina. Iskazao je da smatra i da je moguće da ga motocikl nije odmah ni primijetio jer je sunce bilo prilično nisko, te je moguće da ga je zaslijepilo. Također je iskazao da su nakon toga odmah zazvali policiju i hitnu, te je hitna odmah došla i pomogla tužitelju da sjedne na nosila koja su do njega postavili te su ga potom odvezli u bolnicu, a prije nego je došla hitna držao se za nogu te su mu savjetovali da se ne pokušava pomaknuti a nakon što je pošla hitna on i KH su ostali na licu mjesta s policijom. Iskazao je i da je u trenutku prometne nezgode tužitelj nosio zaštitnu kacigu na glavi a nakon što je završen uviđaj obzirom ih je ĐH još prije nego je pošao s hitnom zamolio da mu sklone motor, te kad je došla vučna služba na nju su ukrcali motor i Twinga, te u motor ostavili ispred jedne kuće 200 metara niže. Također je iskazao da nakon prometne nezgode motor nije bio u voznom stanju, te da je policajac koji je radio uviđaj, prokomentirao kako je na motoru nastala totalna šteta.

9.11. Svjedok KH iskazao je da je oko 18 sati poslijepodne išao u grad te mu se auto pokvario na skretanju u mjestu Mišići nakon čega je pozvao oca, jer nije tu mogao ostaviti auto jer je dosta prometno i kada je došao otac išli su ga polako odšlepati pomoću konopa za vuču koji je bio u kompletu opreme za auto. Kada su se na raskrižju uputili prema Župi najprije su se uvjerili da nema nikog te da mogu krenuti a radi se o cesti odnosno skretanju na kojem se nalaze 3 kolniče trake, a otac je već bio u trećoj kolničkoj traci iz smjera Dubrovnika za Župi, a on u prvoj kolničkoj traci iz smjera Župe prema Dubrovniku kada je uočio motor koji je dolazio iz smjera Župe u njegovoj kolničkoj traci, te s obzirom da ga je uočio kad je izišao iz blagog zavoja na ravnicu, mislio je da je i on vidio njega te da će usporiti s obzirom da šlepanje putem konopa ne ide baš brzo, a on nije usporavao, a oni su nastavili voziti u smjeru prema Župi, te se sudar dogodio u srednjoj prometnoj traci, nakon što je već jedan do dva metra svojim vozilom bio u toj prometnoj traci, na način da je motor udario u prednji lijevi dio njegovog vozila bliže vozačevim vratima. Iskazao je da ne može procijeniti koja je točna udaljenost na kojoj ga je primijetio, a niti koliko je brzo vozio, da je išao zaobići njegovo vozilo na način da je htio proći između njihova dva vozila te da je naglo uz škripu zakočio nekih 4 do 10 metara kad je vidio da ih neće moći zaobići, kad je vidio da ima konop, te se zabio kao klin u već opisani dio njegovog auta. Nadalje je iskazao da se ne sjeća da li je konop bio označen, ali se sjeća da je vozač motora nosio kacigu i da je on osobno nakon sudara odmah pozvao hitnu pomoć, te su mu on i otac pošli pomoći, sjeća se da je neko vrijeme ležao na podu, te da se kasnije dignuo i žalio na bol u gležnju i da ga je hitna pomoć odvela. Nadodao je i da je prometna nesreća bila u vrijeme kada je sunce zalazilo, a on je vozio u smjeru prema suncu, pa ne zna da li je moguće da ga je sunce zaslijepilo.

9.12. Tužitelj ĐH iskazao je da se predmetnog dana kretao iz smjera Kupara u smjeru prema Gradu i nakon što je izašao iz okuke kraj znaka Čibača mu je otvoreno vidno polje prema raskrižju, te je u tom trenutku primijetio ŽH u svom vozilu Mazda koji se nalazio kraj znaka stop i još uvijek nije započeo radnju skretanja, dok je u sljedećem trenutku on već započeo radnju skretanja, te ga je u tom trenutku vidio i popustio gas, međutim kad je on već prešao u srednju traku je ponovno dao gas međutim u tom trenutku je vidio još jedno vozilo koje izlazi iz istog smjera kao i vozilo ŽH, a koji je u trenutku ranije stajao također kraj znaka stop te nije imao više vremena toliko reagirati i započeo je kočiti i izbjegavati Twinga koji je u tom trenutku bio u njegovoj traci, te je prešao u srednju kolničku traku da izbjegne sudar, međutim istina da je bilo malo niže sunce te nije vidio konop koji se nalazio između ta dva vozila, isti nije bio označen niti crvenom maramom ili trakom a niti je na većoj udaljenosti mogao primijetiti, a kad ga je primijetio već je bilo prekasno, najprije je motociklom udario u konop koji ga je odbacio preko i tada je Twingo svojim prednjim dijelom udario u njegov motocikl, a što se vidjelo prema šteti na motoru, prvenstveno na vilici i nosaču motora je nastala je totalna šteta. Nadalje je iskazao da je nakon toga došla hitna i da mu je u međuvremenu netko htio skinuti kacigu s glave i da je rekao da bolje ne, jer nije znao kakve su ozljede nastale obzirom je nakon udara napravio salto u zraku, te sletio na lijevu nogu, točnije stopalo, nakon čega je čuo "krc", te je ostao ležati bočno do dolaska hitne kao i da je zamolio gospara ŽH da mu pomaknu motor, te da će ga kontaktirati kasnije. Nadalje je iskazao da je naknadno poslao i vučnu službu da motor dovezu do njegove kuće. Također je iskazao da nakon što su ga doveli u bolnicu išao je na hitnu operaciju, jer je proveo u bolnici otprilike 6,7 dana a nakon toga je pušten na kućnu njegu i u bolnici su mu stavili gips oko lijevog gležnja noge, te je morao strogo mirovati i otprilike je nosio gips oko 2, 3 mjeseca, a nakon toga je koristio štake, otprilike nekih 2, 3 tjedna, jer nakon što su mu skinuli gips išao je u Opću bolnicu Dubrovnik svaki dan na vježbe kod fizijatra, te kad mu se stanje popravilo više nije išao u Opću bolnicu nego je kod kuće radio vježbe za jačanje muskulature po uputama liječnika jer su mu mišići oslabili. Iskazao je i da su se cijelo vrijeme njegovi roditelji brinuli za njega jer se nije mogao sam voziti na vježbe, a niti dan danas može savinuti stopalo kao što je to mogao prije prometne nezgode. Također je iskazao da je cijelo to razdoblje samo 2 puta vidio svoga sina, jer njegova majka također ne vozi, te ga nije mogla dovoditi češće u posjet kao i da i danas zbog tog stopala ne može trčati, te mu je ostao i ožiljak od operacije koji pokazuje na lijevom gležnju i to poviše zgloba duljine oko 3, 4 cm i debljine oko 0,5 cm te osjeća bolove u gležnju na promjenu vremena ili npr. ako mu se noga smoči, obzirom da radi u autopraonici, ali tek ove godine osjećam manje bolove i da također osjeća nelagodu i pri spavanju, jer otežano zbog gležnja spava na lijevom boku jer mu se nelagoda stvara kad mu je gležanj pritisnut. Nadalje je iskazao da se više ne osjeća ni sigurno dok vozi motocikl, osjeća neku uzrujanost i ne može se voziti opušteno kao što je to ranije radio. U odnosu na motocikl iskazao je da isti nije bilo isplativo popraviti, te ga je prodao u dijelove za 1.500,00 kuna, s tim da je napomenuo da je 5 dana ranije taj motor registrirao i za njega platio osiguranje, dakle da se radilo o potpuno ispravnom motoru. U odnosu na pomoć roditelja iskazao je da su ga vozili na fizikalnu terapiju jer nije smio voziti auto, da su mu pomagali i prilikom tuširanja jer nisam smio smočiti gips, te i u drugim stvarima. Na poseban upit zamjenice punomoćnika tužitelja kolika je udaljenost između znaka stop na kojem se nalazilo vozilo ŽH i mjesta gdje ga je tužitelj uočio odgovara da ga je već učio otprilike kraj znaka Čibača, te da se ne može izjasniti kolika je točna udaljenost, ali da se radilo od nekih 50 do 100 metara i da je TH također u tom trenutku mogao uočiti njega, ali smatra da je TH zadnje pogledao desnu stranu prije nego se uputio pa da je on onda u tom razmaku u pogledu između lijeve i desne strane točno došao njemu u vidno polje, ali da je on već bio krenuo. Na daljnje pitanje, nakon udara u odnosu na mjesto udara gdje se nalazio odgovara da se nalazio nekih oko 4, 5 metara poviše mjesta udara u smjeru grada. Na poseban upit punomoćnice tuženika kojom se brzinom kretao prije prometne nesreće, odgovorio je da mu je poznato da je dozvoljena brzina na tom dijelu 50km/h, da se vodi time da policija tolerira 10% odnosno dodatnih 10 km/h, pretpostavlja da se kretao sigurno 60 km/h, moguće i eventualno do 65 km/h, ali smatra da njegova brzina nije bila razlog prometne nezgode. Na daljnje pitanje u kojem je trenutku počeo kočiti odgovorio je da je prvi put počeo kočiti kad je vidio gospara TH u svojoj traci, te nakon što je gospar TH prešao u srednju traku nastavio je ponovno ubrzavati nakon čega je ponovno počeo kočiti kad se Twingo stvorio u njegovoj traci, s tim da ima veliko iskustvo u vožnji motora te nije naglo zakočio jer bi to značilo da će ukopati u mjestu i pasti, jer bi guma proklizala, već je započeo kočenje i izbjegavanje i po njegovom mišljenju nije tu bilo nikakve škripe niti tragova gume, a radi o starom motoru koji nema ABS, te bi da se naglo zakoči motor pao. Na daljnje pitanje koliko je bi udaljen od Twinga kada je počeo kočiti i izbjegavati, odgovara jako malo, nekih otprilike 15 do 20 metara.

9.13. Saslušan vještak Velibor Puzović iskazao je da ostaje u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja i očitovanja od 20. studenog 2024.

9.14. Vještak MH je također iskazao da ostaje u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja. Na poseban upit punomoćnice tuženika je li bilo moguće utvrditi nabavnu cijenu motora Piaggio uvidom u izvadak iz centra za vozila Hrvatska odgovorio je da na prvoj stranici knjige piše da je prosječna cijena a s obzirom da tužitelj živi u [adresa] uzeo je u obzir cijenu od ovlaštenog predstavnika za Piaggio u Dubrovniku. Na daljnje pitanje zašto je uzeo u obzir nabavnu cijenu za Aprilliu a ne za Piaggio odgovorio je da vještaci imaju praksu da kad se neko vozilo prestane proizvoditi, uzima se odgovarajuće vozilo tome koje se prestalo proizvoditi te se njegova cijena umanje za zastarjelosti tipa, postotak kojeg vještak odluči a što je navedeno u točki 1.5 dok je na daljnje pitanje zašto je uzeo postotak smanjenja za 5% kad je uobičajena praksa uzimanje smanjenja od 10-25% odgovorio je da je to praksa za osobna vozila dok je kod motocikala praksa drugačija s obzirom jer je manja razlika u opremi između starog i novog, odnosno između tog kojeg se prestalo proizvoditi i toga koje je dostupno.

10. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija, sporna je visina tužbenog zahtjeva s osnova imovinske i neimovinske štete.

11. U odnosu na sporne okolnosti s osnova visine neimovinske i imovinske štete i s osnova tuđe pomoći i njege, sud je pregledao medicinsku dokumentaciju, proveo medicinsko vještačenje po vještaku dr. Veliboru Puzoviću iz Dubrovnika i vještaku MH te saslušao vještake Velibora Puzovića i MH te tužitelja ĐH.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Velibora Puzovića od 27.svibnja 2024. proizlazi da iz medicinske dokumentacije proizlazi da je tužitelju predmetnom događaju zadobio prijelom vanjskog gležnja lijeve noge s pomakom ulomaka i djelomičnim iščašenjem gležanjske kosti a koja ozljeda je mogla nastati u predmetnom događaju te je s njim u direktnoj uzročno posljedičnoj vezi. Nadalje, da je nakon ozljeđivanja 1. lipnja 2018. tužitelj hospitaliziran u Općoj bolnici Dubrovnik, odmah po prijemu klinički, radiološki i laboratorijski obrađen te se isti dan učinio operacijski zahvat osteosinteze koji je protekao uredno kao i rani boravak na odjelu te je tužitelj otpušten na kućnu njegu dana 6. lipnja 2018. uz upute o mirovanju i uzimanju terapije te povremene ambulantne kontrole i fizikalna terapija. Nadalje proizlazi i da su svi medicinski postupci, tijek dijagnostike i liječenje protekli na uobičajen način i da je liječenje dovršeno uz zaostale trajne posljedice s tim da osteosintetski materijal nije odstranjen iz lijeve noge te je ovisno o odluci operatera moguće očekivati odstranjenje osteosintetskog materijala u budućnosti. Uzimajući u obzir bolove koje je tužitelj trpio prilikom ozljeđivanja proizlazi da je ukupno osjećao bolove jakog inteziteta koji su trajali 3-4 dana, srednjeg intenziteta 6-8 dana, slabog intenziteta i trajnog karaktera 10-15 dana dok bolovi slabog intenziteta i povremenog karaktera ulaze u smanjenje životne aktivnosti. Nadalje, da je strah jakog intenziteta primarnog karaktera trajao koliko i sami događaj ozljeđivanja dok zabrinutost za ishod liječenja ima karakter sekundarnog straha koji je ukupno bio jakog intenziteta 2-3 dana, srednjeg intenziteta 3-5 dana i slabog intenziteta oko 1-2 tjedana kao i da su nakon završetka liječenja zaostale trajne posljedice u smislu umanjene pokretljivosti lijevog gležnja lakog do srednjeg stupnja, povremenog oticanja stopala i bolova pretežno vezanih uz dulje stajanje i napor te da kod tužitelja postoji smanjenje životne aktivnosti za 8 posto zbog čega trpi duševnu bol kao i da postoji naruženost blagog stupnja u (kozmetski defekt) zbog postoperativnog ožiljka na vanjskoj strani gležnja. Proizlazi i da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega zbog otežane pokretljivosti i prilagodbe na novonastalu situaciju tjedan dana po 8 sati dnevno, mjesec dana po 4 sata dnevno, narednih mjesec dana po 2 sata dnevno te mjesec dana po sat vremena dnevno a koja tuđa pomoć i njega se sastojala u pomaganju u svakodnevnim aktivnostima te se smanjivala i mijenjala tijekom vremena od početne pomoći prilikom oblačenja i održavanja osobne higijene do nabavke, pripreme i posluživanja hrane, održavanja prostora u kojem tužitelj borave te potom u izlascima te pomoći pri odlasku na kontrole i fizikalne terapije. Proizlazi i da je od zadobivenih ozljeda u predmetnom događaju tužitelj u razdoblju od oko 3 mjeseca nakon događaja bio u potpunosti nesposoban za obavljanje svojih uobičajenih aktivnosti kao što su stajanje na nogama i hod bez korištenja pomagala, podizanje i nošenje predmeta, vožnja automobila, čučanje, klečanje, saginjanje, bavljenje športom i slično te je bio djelomično nesposoban za obavljanje svojih uobičajenih aktivnosti naredna 2 mjeseca.

13. Podneskom od 24. lipnja 2024. punomoćnik tuženika ističe kako nema primjedbi i prigovora nalazu i mišljenju imenovanog vještaka, smatra ga logičnim, pravilnim te utemeljenim u spisu priloženoj medicinskoj dokumentaciji.

13.1. Podneskom od 3. srpnja 2024. punomoćnik tužitelja prigovara nalazu i mišljenju vještaka u dijelu u kojem je ocijenio opseg i trajanje pretrpljenih bolova i straha kao i duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti koje ocjene su po mišljenju tužitelja neadekvatne.

14. Podneskom od 20. studenog 2024. vještak se očitovao na prigovore tužitelja iz podneska od 2. srpnja 2024. navodeći da su prigovori neutemeljeni i da ne razumije sintagmu „fulao ceo fudbal“ i što je punomoćnik tužitelja želio reći. Što se tiče prigovora vezanih za sudsku medicinu kako njeno ime govori sudska medicina se bavi vještačenjem u sudskim postupcima i zato je svojim stručnim znanjem i svakako osposobljen a kompetencije je stekao tijekom svog svakodnevnog rada i specijalizacije iz sudske medicine na Zavodu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu a specijalist sudske medicine u okviru svojih kompetencija koje stječe specijalističkim usavršavanjem po završetku specijalizacije sposoban je samostalno vještačiti u kaznenim i parničnim postupcima (Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine NN65/2022). Nadalje navodi da kolege vještaci psihijatri vještače trajna oštećenja psihičkog zdravlja nakon teških traumatskih događaja obično nakon više godina od događaja kada se jedino može dati zaključa ocjena u vještačenju a u konkretnom slučaju ne nalazi elemente koji bi zahtijevali sudjelovanje vještaka psihijatra u postupku te ističe da zakon propisuje da vještak može biti osoba s odgovarajućim stručnim znanjem te smatra neprimjerenim neagirati to stručno znanje osobi koja se zato školovala i pri tome ne odriče pravo i drugim specijalizacijama (kirurzi, traumatolozi i dr) da vještače u sudskim postupcima u okviru svog znanja i kompetencija. Navodi da je vještačenje urađeno prema pravilima struke i uobičajenoj sudsko medicinskoj praksi te u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju kao i da se prilikom određivanja bolova i strahova rukovodio karakteristikama ozljede i tijekom oporavka te istaknuo da je bolove izrazio kumulativno i pri tome kumulativni bolovi ne odgovaraju s duljinom trajanja liječenja dakle u tijeku svog liječenja je tužitelj kumulativno imao 3-4 dana jakih bolova, 6-8 dana bolova srednjeg intenziteta a slabog i trajnog karaktera 10-15 dana a povremeni bolovi slabog intenziteta su uračunati u smanjenje životne aktivnosti što je navedeno i u mišljenju. Istaknuo je kako u Republici Hrvatskoj ne postoji obvezujuće orijentacijske tablice a u upotrebi ih je nekoliko i da vještak prema svom stručnom znanju i uobičajeno sudsko medicinskoj praksi daje mišljenje a sve postojeće tablice su orijentacijske i daju određeni raspon postotaka a prilikom izrade vještačenja koriste svu dostupnu literaturu kritički ocjenjujući orijentacijske postotke kao i predložene načine objedinjavanja. Također ističe da su tablice orijentacijske naravi te vještak može na temelju svog stručnog znanja i iskustva ako smatra potrebnim dobiveni rezultat povećati ili smanjiti a tijekom pregleda tužitelja utvrđena je smanjena pokretljivost lako do srednjeg stupnja te iz tablice izdvaja Sudska medicina i deontologija, Đ, T, Medicinska naklada 2018.;Smanjenja pokretljivosti gornjeg nožnog zgloba :u lakom stupnju do 5 posto, u srednjem stupnju 5-10 post, Smanjenja smanjena pokretljivost gornjeg nožnog zgloba: u lakom stupnju 3 posto, u srednjem 3-5 posto a koji postotci se ne zbrajaju nego se objedinjavaju po principu 1/1-2/3-1/2-1/4 itd., a Orijentacijske tablice hrvatskog liječničkog zbora 2013. smanjena pokretljivost nožnog zgloba lakog stupnja 5 posto , srednjeg stupnja 10 posto. Navodi i da je dogovoreno načelo objedinjavanja postotaka u HLZ orijentacijskim tablicama Baltazarova metoda međutim da u konkretnom slučaju nije ni potrebno primjenjivati metodu već se jednostavno matematikom može doći do smanjene pokretljivosti lako srednjeg stupnja u nožnom zglobu do postotka od 7.5 posto dakle nije točno da se prema orijentacijskim tablicama za smanjenje pokretljivosti lakog do srednjeg stupnja u nožnom zglobu predviđa najmanje 10 posto a 8 posto koji je dodijelio u konkretnom slučaju smatra primjerenim dok su povremeni bolovi slabog intenziteta i povremeno oticanje stopala uračunat i u smanjenje životne aktivnosti što je i navedeno u mišljenju. Što se tiče imobilizacije noge i potrebe za pomagalima uračunao je razdoblje na koje se tuženik osvrće u podnesku kod trajanja tuđe pomoći i njege citirajući navode iz svoga mišljenja: tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega zbog otežane pokretljivosti i prilagodbe na novonastalu situaciju tjedan dana po 8 sati dnevno, mjesec dana po 4 sata dnevno, narednih mjesec dana po 2 sata dnevno te mjesec dana po sat vremena dnevno dok se tuđa pomoć i njega sastojala u pomaganju u svakodnevnim aktivnostima te se smanjivala i mijenjala tijekom vremena od početne pomoći prilikom uvlačenja i održavanje osobne higijene, nabavke, pripreme i posluživanja hrane, održavanja prostora u kojem tužitelj boravi te potom u izlascima, pomoć pri odlasku na kontrole i fizikalnu terapiju a zaključno u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju od 23. svibnja 2024. te sve prigovore smatra neutemeljenim.

15. Iz nalaza i mišljenja vještaka MH od 3.ožujka 2026. proizlazi da je prema izvidu štete br. 182210510961/1 od 29.10.2018. predmetni motocikl pretrpio totalnu štetu, da se motocikl Piaggio X8 200 više ne proizvodi i da je odgovarajući motocikl iste kvalitete Aprilia SR GT SR 200 čija je cijena 4.800,00 EUR, a da je motocikl Piaggio X8 200 proizveden 2004. što znači da je na dan nastanka štete bio star oko 14 godina i nakon proteka vremena od 12 godina amortiziranost iznosi 80% i za svaki sljedeći mjesec obračunava se 0,2% što nakon proteka vremena od 14 godina amortiziranost motocikla iznosi:80% + 24 mj x 0,2% = 84,8%. Nadalje da se ispravak zbog više/manje prijeđenih kilometara računa na način da se za svakih 1500 km obračuna korekcija od 2% ali najviše do 10% a da za motocikle ove kategorije prosječni broj prijeđenih kilometara iznosi 3500 km/godinu a nakon proteka vremena od 14 godina prosječni broj kilometara treba bi biti:14 god x 3500 km/ god = 49000 km a da je predmetni motocikl prešao manje kilometara za:49000 km – 38131 km = 10869 km i ispravak zbog manje prijeđenih kilometara u ovom slučaju iznosi:10869 km : 1500 km = 7,25 x 2% = 14,5% s obzirom da ispravak zbog manje prijeđenih kilometara može iznositi najviše 10% usvaja taj maksimalni postotak. Nadalje, da ispravak zbog općeg stanja vozila može iznositi između -10% do +10% i da je za predmetni motocikl u Izvidu štete navedeno da je stanje „dobro“ pa ispravak zbog općeg stanja usvaja u visini od 2,5% i da ukupna amortizacija iznosi 72,3% dok visina totalne štete iznosi 1.010,50 EUR.

16. Podneskom od 4. ožujka 2026. punomoćnik tuženika u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka MH ističe kako se novonabavna cijena predmetnog motocikla u skladu sa općeprihvaćenim pravilima struke, općeprihvaćenim stručnim izvorima ne utvrđuje pribavom Ponude trgovca, već izvatkom Centra za vozila Hrvatske (CVH)- Jomologija odnosno da se u konkretnom slučaju ne utvrđuje vrijednost uspo rednog motocikla iste kvalitete o kojem stranke ni sud nemaju nikakve mogućnosti provjere točnosti kako tehničkih karakteristika motocikla tako ni same navodne okolnosti o istoj kvaliteti već se utvrđuje totalna šteta upravo na motociklu tužitelja. Nadalje ističe da je vještak doskočio prilagodbi navedene cijene korekcijom zastarjelosti (pravilno bi bilo zbog tehnoloških inovacija) što je očekivano međutim da se ista uzima obično sa 10 do 25 posto a ne sa 5 posto dok u svrhu ekonomičnosti i ekspeditivnosti postupka tuženik ne spori utvrđeni stupanj amortizacije od 72,30 posto a neće sporiti niti procijenjeni stupanj spašenih ostataka od 20 posto međutim smatra da bi pravilan izračun glasio: novonabavna ciijena- 4.403,36 eura - izvadak CVH Jomologija, amortizacija 72,3%= 3.183,62 eura, vrijednost pred nesreću = 1.219,74 eura, vrijednost ostatka motocikla 20% = 243,94 eura i visina totalne štete = 975,80 eura.

17. Podneskom od 5. ožujka 2026. punomoćnik tužitelja ne stavlja nikakve primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka MH te smatra da je isti napravljen sukladno pravilima struke.

18. Podneskom od 12. ožujka 2026. punomoćnik tuženika ukazuje kako je tužitelj smanjio tužbeni zahtjev sa traženih ukupno 10.750,54 eura na iznos od 10.301,09 eura odnosno za 449,45 eura te ističe kako ne daje pristanak na smanjenje tužbenog zahtjeva odnosno djelomično povlačenje tužbe te za smanjeni dio tužbenog zahtjeva potražuje naknadu parničnog troška.

19. Iz nalaza i mišljenja vještaka Vinka Bašića od 17. kolovoza 2018. koji prileži spisu K-489/2018 utvrđeno je da je zapisnikom o očevidu konstatirano postojanje totalne materijalne štete na motociklu a da je do prometne nesreće došlo na način da je vozač vozila Mazda preko užeta za vuču vozila vuklo neispravno vozilo Renault twingo, ulica Put dr Ante Starčevića te da je dolaskom do raskrižja sa državnom cestom D-8 vozač iz stanja mirovanja poduzeo radnju uključenja na kolnik državne ceste D-8 s namjerom kretanja u smjeru istoka. Nadalje proizlazi da se kolnikom državne ceste D-8 kretao vozač motocikla koji je vidjevši kretanje vozila preko svoje kolne trake reagirao kočenjem motocikla i izmicanjem u lijevo u namjeri da izbjegne sudar a koji sudar nastaje između motocikla i vučenog vozila Renault twinga dok su u sudaru vozilo Mazda i vozilo Renault twingo povezani vučnim užetom i da je realno za zaključiti da u sudaru dolazi do pada brzine oba vozila, dakle, u sudaru vozila djeluju kao skup vozila sve do prekida vučnog užeta. Nadalje, da je iz položaja vozila Mazda nakon sudara koji je od pozicije sudara do zaustavljanja prešlo put od oko 4.5 m realno za zaključiti da u sudaru dolazi do pada brzine oba vozila a nakon sudara i pucanja vučnog užeta čije dimenzije kroz spis nisu utvrđene, da se motociklo prevrće na lijevu bočnu stranu i vozilo Renault twingo istog gura nazad sve do pozicije vozila u stanju mirovanja. Proizlazi i da prema propisima dužina vučnog užeta mora iznositi 3-5 metara a kako kroz spis nije utvrđena dužina za analizu je uzeta dužina užeta od 4m. Također proizlazi da sudar nastaje lijevom prednjom stranom osobnog vozila u prednju desnu bočnu stranu motocikla kao i da se osobna vozila na kolnik državne ceste D-8 uključuju iz stanja mirovanja i da je u trenutku reagiranja na kočenje i izmicanje ulijevo vozač motocikla mogao imati brzinu od oko 69.5 km/h i da vozač osobnog vozila Mazda kada se nalazi u stanju mirovanja u poziciji Ao ima preglednost u smjeru istoka oko 40m i da vozač osobnog vozila Mazda kada započinje kretanje iz pozicija Ao nije mogao vidjeti nailazak motocikla koji se tada nalazio u poziciji Bo udaljen od sudara 70.12m i da vozač osobnog vozila Mazda kada je mogao uočiti nailazak motocikla da je odustao od daljnjeg uključenja na kolnik mogao izbjeći nastanak prometne nesreće uz isto ponašanje vozača motocikla dok vozač motocikla do pozicije sudara zaustavlja svoje vozilo ako u poziciji Bo kada reagira na kočenje i izmicanje u lijevo ima brzinu od 60.3 km/ h i svaku manju. Zaključak je da vozač motocikla reagira na kočenje i izmicanju u lijevo kada vozač Mazde u kretanju zahvaća sjevernom kolnu traku kojom se kreće motociklo u poziciji Ao dok vozač motocikla reagira na kočenje i izmicanje u lijevo kad se nalazi u poziciji Bo kada ima brzinu od 69.5 km/h a kada vozač Mazde poduzima radnju uključenja iz stanja mirovanja u poziciji Ao motociklo se tada nalazi u poziciji Bo udaljen od pozicije sudara 70.12m, dakle da preglednost za vozača vozila Mazde u poziciji Ao kada započinje kretanje u smjeru istoka iznosi 40m i tada vozač vozila Mazda u poziciji Ao ne može vidjeti nailazak motocikla koji se sada nalazi u poziciji Bo udaljen do sudara 70,12m odnosno vozač vozila Mazda kad je mogao uočiti nailazak motocikla a to je nešto prije pozicije Ao odustane od daljnjeg kretanja do sudara ne bi došlo uz isto ponašanje u vozača motocikla.

20. Sukladno članku 19 st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; u nastavku ZOO-a) svaka fizička i prana osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim Zakonom. Pod pravnim osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

20.1. Odredbom čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine br. 35/05, 41/08 i 125/11) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

20.2. Nadalje, sukladno članku 1046. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

20.3. Prema odredbi čl. 1072. st. 1. i 2. ZOO-a kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, a ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje dok je prema odredbi čl. 1068. st. 3. ZOO-a motorno vozilo u pogonu kad se koristi u svrhu kojoj je namijenjeno, bez obzira radi li pri tome motor koji služi za njegovo kretanje.

20.4. Odredbama članka 1090. ZOO-a je propisano da će sud uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

20.5. Odredbom članka 1095. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan mu je naknaditi troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja dok je odredbom članka 1100. ZOO-a propisano da će sud u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno o naknadi imovinske štete, kao i u slučaju kada nje nema i da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

20.6. Nadalje, sukladno članku 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

21. Odredbom čl. 34. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17) propisano je da su sudionici u prometu dužni postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti, prometnim svjetlima te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba.

21.1. Odredbom čl. 51.st. 1. ZSPC-a propisano je da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

21.2. Odredbama članka 57. st. 4. ZSPC-a propisano je da je vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom.

21.3. Sukladno odredbama članka 94. st. 1. ZSPC propisano je da se vozilom smije vući drugo vozilo, osim priključnih vozila, samo ako se ono zbog neispravnosti ne može samo kretati.

21.4. Nadalje, sukladno odredbama članka 96. st. 1. ZSPC propisano je da za vrijeme vuče vozila iz članka 94. st. 1. ovog zakona oba vozila moraju biti označena znakom koji se označava zaustavljeno vozilo na kolniku (sigurnosni trokut) i da se na vozilo koje vuče drugo vozilo trokut postavlja s prednje strane a na vučeno vozilo sa stražnje strane.

22. Ovaj sud smatra da utvrđene težine povreda i okolnosti slučaja opravdavaju utvrđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu za tužitelja sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a pri čemu je sud utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi tj. fizičke bolove, strah i smanjenje životne aktivnosti koje su u smislu odredbe čl. 1100. st. 2. ZOO- a mjerilo odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu stoga je sud uzeo u obzir jačinu i trajanje fizičkih bolova i straha te utvrdio visinu naknade za pretrpljene fizičke bolove, za pretrpljeni strah i za duševne boli zbog smanjenja opće životne aktivnosti.

23. U ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede. Prilikom odlučivanja sud je vodio računa i o cilju kojem ta naknada služi te o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. S obzirom da se radi o jedinstvenoj naknadi zbog povrede prava osobnosti koja se ocjenjuje uzimajući u obzir kvalifikatorne okolnosti kao što su duševne boli, strah, fizičke boli, to tužitelju pripada jedinstvena naknada. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je prije svega uzeo u obzir gore navedene i obrazložene kvalifikatorne okolnosti kako slijedi:

- utvrđena jačina i trajanje pretrpljenih fizičkih boli opravdava dosudu pravične novčane naknade u iznosu od 1.201,14 EUR,

- utvrđeni intenzitet i opseg pretrpljenog straha opravdava dosudu pravične novčane naknade u iznosu od 895,88 EUR

- i da su nakon dovršetka liječenja zaostale trajne posljedice u smislu umanjene pokretljivosti lijevog gležnja lakog do srednjeg stupnja, povremenog oticanja stopala i bolova pretežno vezanih uz dulje stajanje i napor te da kod tužitelja postoji smanjenje životne aktivnosti za 8 posto zbog čega trpi duševnu bol kao i da postoji naruženost blagog stupnja u (kozmetski defekt) zbog postoperativnog ožiljka na vanjskoj strani gležnja što opravdava dosudu pravične naknade u iznosu od 3.450,79 EUR a uzimajući u obzir trajnost posljedica i životnu dob tužitelja opravdava dosudu pravične novčane naknade u iznosu od 5.547,81 EUR, a sve sukladno važećim Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete u vrijeme donošenja odluke. Dakle, na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio kako je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. ZOO-a čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO a sve uzimajući u obzir da je tužitelj mlađe životne dobi i da je logično i životno da će te posljedice trpjeti kroz život duže dok je u preostalom dijelu odbio tužbeni zahtjev.

.

24. Tužitelj je zahtijevao i isplatu tuđe pomoći i njege. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć u ukupnom trajanju od 266 sata te je sukladno važećoj sudskoj praksi, kao osnov za izračun uzeo cijenu rada koju za takvu vrstu oštećenik mora prosječno platiti u sredini u kojoj živi, a ne cijenu rada nekvalificirane osobe, jer bi se u tom slučaju oštećenik bez svoje krivnje doveo u situaciju da djelomično snosi dio troškova koje mora platiti štetnik, odnosno osoba koja odgovara za štetu, pri tome imajuću na umu činjenicu da je riječ o pomoći koju mu ni najbliži srodnici nisu dužni pružiti bez naknade, po jednome satu tuđe pomoći utvrdio iznos od 4,00 EUR obzirom se naknada materijalne štete s osnova troškova tuđe pomoći utvrđuje u nominalnom iznosu tih troškova u vrijeme njihova nastanka odnosno u vrijeme pružanja usluge, što pomnoženo s brojem potrebnih sati iznosi 1.064,00 EUR, a uzimajući u obzir zadobivene ozljede i karakter potrebne tuđe pomoći utvrđene liječničkim vještačenjem sud je primjenom odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO -a, a primjeno odredbe čl. 223. ZPP-a dosudio je tužitelju s osnova tuđe pomoći i njege novčani iznos od 1.064,00 EUR.

25. Pri ocjeni odgovornosti osiguranika tuženika, uzimajući u obzir kretanje i ponašanje sudionika predmetne nezgode na način kako je to u prikazano u nalazu i mišljenju vještaka dipl. ing Vinka Bašića sud je utvrđenja da osiguranik tuženika nije upotrijebio dužnu pažnju kako bi se sigurno uvjerio da radnju uključivanja može poduzeti bez opasnosti po drugog sudionika u prometu, odnosno nije propustio motocikl koji se kretao cestom na koju se uključuje, budući da iz samog nalaza i mišljenja proizlazi da vozač osobnog vozila Mazda kad je mogao uočiti nailazak motocikla a to je nešto prije pozicije Ao odustane od daljnjeg kretanja do sudara ne bi došlo uz isto ponašanje u vozača motocikla. Odgovornost osiguranika tuženika ogleda se i u činjenici što za vrijeme vuče vozila oba vozila moraju biti označena znakom koji označava zaustavljeno vozilo na kolniku (sigurnosni trokut) i da se na vozilo koje vuče drugo vozilo trokut postavlja s prednje strane a na vučeno vozilo sa stražnje strane dok prema izjava ovdje svjedoka ŽH a optuženika iz spisa ovoga suda pod poslovnim brojem K-489/2018 proizlazi da nisu imali sigurnosne trokute. Navedena činjenica dodatno ukazuje na njegovu odgovornost u nastanku štetnog događaja koji opseg odgovornosti na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka sud ocjenjuje 90%. S druge strane, tužitelj se prema nalazu vještaka dipl.ing. Vinka Bašića kretao brzinom od 69,5 km/h, postupajući protivno odredbama čl. 26. ZSPC, obzirom da je ograničenje brzine na tom dijelu ceste 50 km/h. Vještak je u nalazu i mišljenju naveo da vozač motocikla do pozicije sudara zaustavlja svoje vozilo ako u poziciji Bo kada reagira na kočenje i izmicanje u lijevo ima brzinu od 60.3 km/ h i svaku manju. Sudionici u prometu dužni su postupati u prometu u skladu s propisima o pravnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti, te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba (čl.9. st. 1. ZSPC), pa stoga je i tužitelj kao vozač motocikla, bio dužan vožnju prilagoditi pravilima – prometnim znakovima, prema kojima bi, postupajući u skladu s njima, pravovremeno mogao reagirati na svaku nastalu situaciju na cesti, ovisno o karakteristikama svog vozila i stanja na cesti. Suodgovornost za štetu označava situaciju kada više osoba svojim radnjama ili propustima zajednički doprinesu nastanku štetnog događaja, pa svaka od njih odgovara za štetu u omjeru koji odgovara njezinom doprinosu nastanku štete a u ovom predmetu, sud je utvrdio da je osiguranik tuženika izazvao nezgodu oduzimanjem prednosti i vučom vozila bez postavljanja sigurnosnih trokuta, ali i da je tužitelj doprinio nastanku štete vožnjom iznad dopuštene brzine, pa mu se naknada štete umanjuje za 10%. Dakle, iako je sud utvrdio odgovornost osiguranika tuženika u nastanku štetnog događaja pri uključivanju u promet, ne vodeći računa da isti na taj način predstavlja opasnost na cesti za ostale sudionike u prometu, to ne opravdava tužitelja u njegovom postupanju, jer se isti kretao brzinom od 69,5 km/h, što je 19,5 km/h veća od dozvoljene brzine kretanja i to olako držeći da je isti dovoljno sposoban reagirati pri toj brzini, na svaku nastalu situaciju na cesti, a što ukazuje na njegov doprinos u nastanku predmetnog štetnog događaja u najgorem slučaju u pogledu uvećavanja posljedica sudara. Slijedom naprijed navedenih utvrđenja, sud doprinos tužitelja u nastanku ovog štetnog događaja cijeni u opsegu od 10%, dok je suodgovornost tuženikova osiguranika koji je pravomoćno osuđen u postupku ovog suda K-489/2018 u nastanku štetnog događaja ocijenjena u opsegu od 90%.

26. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka zaključak je da je u konkretnom slučaju doista došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje tužitelja u smislu odredbe čl. 19. ZOO–a i imajući u vidu narav ozljeda koje je zadobio, njegovu životnu dobu, tijek liječenja i posljedice koje će imati u daljnjem životu i radu, odnosno vodeći računa o svim onim strahovima i bolovima koje je trpio u fizičkoj i psihičkoj sferi, kao i posljedicama koje će osjećati u budućem životu (kako je opisano u nalazu i mišljenju vještaka), sud drži primjerenim dosuditi tužitelju s osnova naknade nematerijalne štete iznos od 5.547,81 EUR, odnosno imajući u vidu njegovu suodgovornost za predmetni štetni događaj u omjeru od 10%, iznos od 4.993,03 EUR. Dakle, sud je pri tom vodio računa o svim prikazanim kvalifikatornim okolnostima koje su vještaci detaljno obrazložili kako je to naprijed navedeno, kao i o kriterijima za utvrđivanje visine pravične naknade nematerijalne štete sa sjednice Građanskog odjela VSRH od 15. lipnja 2020., uzimajući u obzir činjenicu da je u međuvremenu došlo do promjena u monetarnom sustavu RH na način da je kuna, kao nacionalna moneta zamijenjena eurom, te da su time znatno porasli troškovi života u odnosu na vrijeme kada je VSRH mijenjao orijentacijske kriterije.

27. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na naknadu imovinske štete u slučaju totalne štete vozila podrazumijeva se isplata novčanog iznosa koji odgovara vrijednosti vozila na dan štetnog događaja umanjenom za vrijednost spašenih ostataka vozila i amortizaciju, pri čemu se vrijednost utvrđuje prema cijenama u vrijeme donošenja odluke a ako oštećenik zadrži spašene ostatke vozila, potrebno je utvrditi vrijednost tih ostataka i umanjiti iznos naknade za tu vrijednost. S obzirom da iz nalaza i mišljenja vještaka MH proizlazi da je visina totalne štete iznosi 1.010,50 EUR dok iz iskaza tužitelja proizlazi da motocikl nije bilo isplativo popraviti, te ga je prodao u dijelove za 1.500,00 kuna, a uzimajući u obzir da je vještak u svom nalazu i mišljenju pri izračunavanju iznosa visine totalne štete uračunao i vrijednost ostataka vozila u iznosu od 252,62 EUR kao i da je punomoćnik tuženika podneskom učinio nespornim postotak amortizacije vozila od 72,3% i vrijednost ostatka vozila od 20% sukladno izračunu vještaka to je tužitelju na ime naknade imovinske štete za totalnu štetu na vozilu dosuđen iznos od 1.010,50 EUR umanjen za 10% utvrđene suodgovornosti tužitelja u nastanku štetnog događaja, dakle tužitelju je na ime naknade imovinske štete za totalnu štetu na vozilu dosuđen iznos od 909,45 EUR.

28. Sud u cijelosti prihvaća nalaze i mišljenja vještaka koji su vještačili u predmetnom postupku obzirom su vještaci tijekom postupka pregledali svu dokumentaciju priloženu u predmetnom postupku i obzirom je vještak medicinske struke izvršio i pregled tužitelja i budući su vještačenja iznesena savjesno i u skladu s pravilima znanosti, struke i vještine dok su vještaci sve iznesene prigovore argumentirano i u cijelosti obrazložili na način kako je to već ranije navedeno stoga je sud odbio prijedlog punomoćnika tužitelja za novim vještačenjem po nadležnim sudskim vještacima specijalistima ortopeda i psihijatra budući da je u konkretnom slučaju vještak otklonio sve dane primjedbe na nalaz i mišljenje a uzimajući u obzir da niti jedan psihijatrijski nalaz tužitelja ne prilaži spisu i načelo ekonomičnosti.

29. Građanski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske na sjednici održanoj 5. ožujka i 15. lipnja 2020. zauzetim pravnim shvaćanjem je izmijenio Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete toga suda od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, (dalje: Orijentacijski kriteriji) na način da se tada prihvaćeni iznosi povećavaju za 50%, uz uputu da se izmjena Orijentacijskih kriterija primjenjuje na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.) uz obrazloženje Vrhovnog suda Republike Hrvatske da su za izmjenu između ostalog korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenog indeksom potrošačkih cijena u odnosu na 2002. Stoga, iako Orijentacijski kriteriji nisu pravila koje sud primjenjuje automatizmom i od kojih ne bi smio odstupati, već orijentir koji mu može biti od pomoći pri ocjeni visine pravične novčane naknade, uvažavajući u kontekstu svih utvrđenih odlučnih činjenica u ovom predmetu i navedeno povećanje iznosa naknade neimovinske štete od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske i inflatorna kretanja, te općenito porast životnih troškova, ocjena je ovog suda da utvrđeni iznos naknade štete naveden u točkama 23., 24. i 27. ove odluke predstavlja adekvatnu satisfakciju tužitelju za pretrpljenu neimovinsku štetu i naknadu imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege.

30. Obveza plaćanja neimovinske štete sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a dospijeva danom podnošenja tužbe te slijedom toga i obveza plaćanja zatezne kamate na naknadu neimovinske štete dospijeva istog dana ako prije toga dana nije podnesen zahtjev za naknadu štete odgovornoj osobi, s obzirom da je odštetni zahtjev tužitelj podnio 30. listopada 2018. to je sud tužitelju dosudio zateznu kamatu na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege tekuću od 31. listopada 2018. do isplate, odlučivši kao u izreci ove presude u točki I. glede tijeka zakonskih zateznih kamata.

31. Ukoliko se radi o imovinskoj, nerepariranoj šteti čija je visina utvrđena prema cijenama u vrijeme donošenja presude temeljem odredbe članaka 1089. stavak 2. ZOO-a, tada oštećeniku pripada zatezna kamata isključivo od dana presuđenja. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u točki II. izreke presude obzirom je tužitelj tuženiku 12. listopada 2018. podnio odštetni zahtjev za naknadu imovinske štete na vozilu.

32. Podneskom od 5.ožujka 2026. tužitelj je specificirao svoj zahtjev iz tužbe u valuti EURO za kojeg navodi da u matematičkom iznosu ostaje isti pošto je tužba podnesena još u periodu kada je važeća valutu u RH bila Kuna, dok je danas važeća valuta EURO, te se promjena radi po tečaju 7,53450 međutim punomoćnik tuženika se podneskom od 12. ožujka 2026. protivio smanjenju tužbenog zahtjeva ukazujući da je tužitelj sa traženih ukupno 10.750,54 eura smanjio tužbeni zahtjev na iznos od 10.301,09 eura odnosno za 449,45 eura te za smanjeni dio tužbenog zahtjeva istaknuo da potražuje naknadu parničnog troška. Kako je za povlačenje tužbe, a nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari sukladno članku 193. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.), nužan njegov pristanak, sud nije mogao prihvatiti da je tužba povučena te je odlučeno o cijelom tužbenom zahtjevu kako je i postavljen u tužbi.

33. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154.st.2. u svezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/15, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP). Prema vrijednosti predmeta spora tužitelju su priznati troškovi za zastupanje po punomoćniku, odvjetniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i nakadi za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: NN 138/2023 u daljnjem tekstu Tarifa), i to za sastav odštetnog zahtjeva i tužbe od 22. veljače 2021. i 25. svibnja 2021. po 200,00 EUR (100b, Tbr. 7/1), za sastav podnesaka od 28. travnja 2021., 24. veljače 2022., 2. srpnja 2024., 5. ožujka 2025. i 5. ožujka 2026. po 200,00 EUR (100 b, Tbr. 8/1), za sastav podnesaka od 17. prosinca 2024., 25. veljače 2026. i 2. ožujka 2026. po 100,00 EUR (100 b, Tbr. 8/3), za sastav podnesaka od 8. studenog 2021., 10. veljače 2022., 14. listopada 2025. i 18. veljače 2026. po 50,00 EUR (100 b, Tbr. 8/4), za zastupanje na ročištima 26. siječnja 2022., 22. ožujka 2022., 12. svibnja 2022., 15. srpnja 2022., 2. rujna 2022., 5. ožujka 2025. i 17. lipnja 2026. (svako po 100 b, Tbr. 9/1) što zajedno s PDV-om 25% čini iznos od 4.125,00 EUR kao i troškove medicinskog vještačenja u iznosu od 600,00 EUR i prometnog vještačenja u iznosu od 456,56 EUR što ukupno iznosi 5.181,56 EUR i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 153,96 EUR i presudu u iznosu od 153,96 EUR, koji je zatražen u skladu s Tbr. 1. st. 2 u vezi s Tbr. 1. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 74/95, 57/96, 137/02, 125/11, 112/12, 157/13, dalje: ZS) budući da je tužitelj pristojbu obvezan platiti, što ukupno iznosi 5.489,48 EUR.

33.1. Tuženiku je priznat trošak za zastupanje po punomoćniku odvjetniku sukladno odredbama Tarife i to za sastav odgovora na tužbu od (100 b,Tbr. 8/1), za sastav podnesaka od 19. kolovoza 2021., 24. lipnja 2024., 25. studenog 2024., 4. ožujka 2026. i 12. ožujka 2026. po 200,00 EUR (100 b, Tbr. 8/1), za sastav podnesaka od 22. srpnja 2024., 25. studenog 2024. i 24. veljače 2026. po 100,00 EUR (100 b, Tbr. 8/3), za sastav podneska od 28. travnja 2023. po 50,00 EUR (100 b, Tbr. 8/4), te za zastupanje na ročištima 26. siječnja 2022., 22. ožujka 2022., 12. svibnja 2022., 15. srpnja 2022., 2. rujna 2022., 5. ožujka 2025. i 17. lipnja 2026. (svako po 100 b, Tbr. 9/1) i 15. srpnja 2022. (50b) što zajedno s PDV-om 25% čini iznos od 3.375,00 EUR.

33.2. Kako je u postupku utvrđena suodgovornost tužitelja u nastanku štetnog događaja u visini od 10%, dok je suodgovornost osiguranika tuženika u nastanku događaja 90%, s obzirom na naprijed navedena utvrđenja i uspjeh tužitelja u osnovu i visini tužbenog zahtjeva, utvrđeno je da je tužitelj uspio u postupku u visini od (90%+71,55%/2=80,75%) pa je tužitelju stoga, razmjerno tom uspjehu, od utvrđenog troška (4.125,00 EUR) valjalo na ime troška priznat iznos od 4.695,42 EUR, (kad se tome pribroje zatraženi troškovi vještačenja prema računu vještaka (1.056,56 EUR) i zatraženih sudskih pristojbi (307,92 EUR) koji pripadaju tužitelju u cijelosti bez obzira na uspjeh u sporu jer su bili nužni za vođenje postupka, a tuženiku razmjerno njegovom uspjehu u sporu od 19,25% od utvrđenog troška (3.375,00 EUR) valjalo priznati iznos od 649,69 EUR. Prebijanjem priznatih troškova stranaka, proizlazi razlika u iznosu od 4.045,73 EUR u korist tužitelja, koliko je dužan tuženik naknaditi tužitelju, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom V. izreke presude.

34. Kamate na parnični trošak temelje se na odredbi čl. 30.st.3. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br 112/12, 25/13-u daljnjem tekstu OZ), dok je kamatna stopa određena temeljem odredbe čl. 29. st.2. ZOO-a.

35. Rok za izvršenje činidbe određen je na temelju odredbe čl. 328. st. 1 i st. 2 ZPP-a.

Dubrovnik, 20. kolovoza 2026.

Sutkinja

Ines Bračanov Čuljat

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DN-a:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika