Poslovni broj: Usž-2648/2026-4

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Štefan, predsjednice vijeća, Silvija Čovića i Ljiljane Karlovčan-Đurović, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Katarine Skrbinac, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ZS (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Leon Zrnić, odvjetnik u Splitu, Gundulićeva 26A, protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak (OIB: 18683136487), Zagreb, Katančićeva 5, radi utvrđenja korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu poslovni broj: Us I-2743/2025-7 od 6. ožujka 2026., na sjednici vijeća održanoj 20. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu poslovni broj: Us I-2743/2025-7 od 6. ožujka 2026.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom, u točki I. izreke, odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika KLASA: UP/II-410-18/22-01/119, URBROJ: 513-04-25-2 od 18. rujna 2025. i Porezne uprave, Područnog ureda Split, Ispostave Split KLASA: UP/I-410- 23/22-32/2, URBROJ: 513-07-17-01/22-03 od 25. ožujka 2022., a, u točki II. izreke, odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

2. Tužitelj je pravovremeno podnio žalbu samo protiv navedene presude zbog svih zakonskih razloga, bitne povrede upravnog spora, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Tvrdi da da su počinjene bitne povrede postupka, jer su razlozi rješavanja spora u suprotnosti s izvedenim dokazima i s obzirom na to da je sud odbio ga saslušati ali i predložene svjedoke, zakonske zastupnike društva „Digital“ d. o. o. i „Oglas na kvadrat“ d. o. o . Tvrdi i da je sud zanemario tužbeni navod da je imao ugovorenu suradnju sa spomenuta dva društva i da posao s potonjim nije obavljen zbog epidemije virusa Covid 19. Tvrdi i da je točno da ima profil na društvenoj mreži Linkedin, na kojem je navedeno da je vođa tima u društvu Digital nomad d. o. o. Split od veljače 2015. do danas te da pod poveznicom kontakt stoji internetska stranica društva Digital Nomad d. o. o. (www.digital-nomad.hr), ali da je riječ o reklami stečenog iskustva, a ne poziciji koja je bila aktivna i iza veljače 2019. Tvrdi i da nije točno da se na navedenoj mreži predstavljao kao zaposlenik od veljače 2015. do danas, već do veljače 2019 i da je kao obrtnik počeo raditi u srpnju 2019. Vezano za navod da se on i društvo Digital Nomad d. o. o. obavljaju istu djelatnost, ocijenio je to uobičajenim u poslovanju. Istaknuo je i da je netočno utvrđenje da je ugovor s društvom Digital Nomad d. o. o. sklopio na neodređeno vrijeme, jer je ugovoreno da se on sklapa na određeno vrijeme od 3. srpnja 2019. do 31. prosinca 2023. radi izrade računalne aplikacije. Smatra i pogrešnim zaključak suda da ugovorena buduća suradnja vezana uz unaprjeđenje konkretne računalne aplikacije predstavlja čvrsti poslovni odnos u smislu radnog odnosa, jer je životno i logično da se računalne aplikacije nakon izrade unaprjeđuju s obzirom na konstantne promjene računalnih sustava na mjesečnoj bazi i da će kreator takve aplikacije ugovoriti takav oblik suradnje te da to ni na koji način ne predstavlja prikriveni radni odnos, a niti isključuje rad na drugom projektu niti isključuje prenošenje navedenoga posla na drugu osobu bez suglasnosti društva Digital Nomad d. o. o. Istaknuo je i da nije točno da se nije natjecao na tržištu i da postoji ikakav element nesamostalnog rada, ako se uzme u obzir da je imao ugovore o poslovnoj suradnji s druga dva spomenuta društva.

2.1. Glede kriterija kontrole ponašanja, istaknuo je da je prigovorom na zapisnik o nadzoru dokazao da samostalno odlučuje gdje će obavljati posao, da posao obavlja isključivo u vlastitom prostoru, da naručitelj Digital Nomad d. o. o. po ugovoru ne daju ikakve upute za rad te da posao obavlja samostalno i bez uputa vlastitom opremom i u svom prostoru. Istaknuo je i da mu naručitelj ne određuje kada će raditi, gdje i kako će izvesti rad, da o obavljenom poslu izvještava naručitelja povremeno u skladu s ugovorenim rokovima i da naručitelj ne vodi evidenciju radnog vremena. Tvrdi i da je dokazao da je sam kupio opremu i softver koji mu je potreban za rad, a za što je priložio račune te da sam odlučuje o svojoj obuci i usavršavanju i da to samostalno financira.

2.2. Vezano za kriterij financijske kontrole, istaknuo je da mu naručitelj posla ne plaća poslovne i putne troškove, već da ih sam snosi, da mu naručitelj ne kupuje opremu i sredstva za rad a niti u njih ulaže, da potpuno samostalno određuje koje će proizvode i usluge koristiti u izvršenju ugovorenog posla, da su način i opseg pružanja usluga na tržištu za treće osobe neovisni od naručitelja te da ih on ne kontrolira, ne ograničava, a niti na to ima pravo. Istaknuo je i da je ugovorom određena mjesečna isporuka modula slične funkcionalnosti, da je riječ o sličnim cijenama i da vrijednost pružene usluge u bilo kojem razdoblju ovisi o količini pružene usluge za koju je dužan ispostavljati račune svaki mjesec.

2.3. Vezano za kriterij odnosa stranaka, istaknuo je da iz ugovora o poslovnog suradnji proizlazi da nije riječ o ugovoru koji ima obilježje ugovora o radu, da kao samostalan poduzetnik, obrtnik, ovisno o mogućnostima korištenja i preuzetim obvezama za isporukom usluga, samostalno određuje kada će imati godišnji odmor, da mu naručitelj ne plaća ikakvu naknadu koja je vezana uz nesamostalan rad (naknada za godišnji, bolovanje i dr.) te da je definirano trajanje ugovora od 3. srpnja 2019. do 31. prosinca 2023., odnosno za razdoblje koje je procijenjeno potrebnim za potpuni razvoj i dovršetak projekta (web aplikacije s namjenom izrade sustava upravljanja skladištem) i da je suradnja vezana samo za jedan ugovoreni projekt. Istaknuo je i da nije točno da je postojao odnos subordinacije, da je pogrešno utvrđenje da je naručitelj, isplatitelj kontrolirao rad tužitelja, jer za to ne postoje ikakvi dokazi i da suprotno proizlazi iz upitnika i ugovora o poslovnoj suradnji. Tvrdi i da nije točno da je on tijekom rada na projektima podnosio izvješća o dinamici izvršenja posla naručitelju.

2.4. Zaključno je istaknuo da je porezno tijelo bilo dužno sagledati cjelokupno njegovo poslovanje uključujući i odnos s drugim klijentima od početka poslovanja i da porezno tijelo nije ponudilo ikakve dokaze postoji li odstupanja kod njega u donosu na porezne obveznike koji posluju u istoj ili sličnoj djelatnosti. Svoja pravna stajališta i ocjene je utemeljio i na praksi Suda iz presude broj Usž-2668/2025-5 od 2. srpnja 2025., za koju drži da je primjenjiva i na konkretan predmet, koji je činjenično i pravno gotovo identičan. Stoga je predložio preinačiti osporenu presudu i usvojiti tužbeni zahtjev, a, podredno, poništiti ju i predmet vratiti na ponovni postupak.

3. Tuženik nije odgovorio na žalbu, iako mu je ona uredno dostavljena.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući ju u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na razloge ništavosti u skladu s odredbom članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. i 39/26., u daljnjem tekstu: ZUS), Sud ocjenjuje zakonitom i pravilnom osporenu presudu, koja je valjano i dostatno obrazložena. Sud prvog stupnja je, ne počinivši ijednu bitnu povredu upravnog spora, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te na tako utvrđeno pravilno primijenio materijalno pravo.

6. Predmet spora je ocjena zakonitosti odluka poreznih tijela, kojima je utvrđeno da je tužitelj od 1. siječnja do 31. prosinca 2020., korištenjem poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, ostvario primitke koji imaju obilježja nesamostalnog rada u iznosu od 298.640,00 kuna, a na koje su mu obračunati porez i prirez na dohodak te pripadajući doprinosi te mu je naloženo njihovo plaćanje sa zateznim kamatama u situaciji zakašnjenja. Osporena porezna rješenja su donijeta u postupku utvrđivanja korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona prema članku 12.a Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20., u daljnjem tekstu: OPZ), o čemu je sastavljen Zapisnik KLASA: UP/I-410-23/22-32/2, URBROJ: 513-07-17-01/22-01 od 10. veljače 2022., protiv kojeg je porezni obveznik 24. veljače 2022. izjavio prigovor (u daljnjem tekstu: Zapisnik).

7. Pokazalo se i u žalbenom stadiju postupka spornim je li se primitci tužitelja od Isplatitelja Digital Nomad d. o. o. u 2020. imaju tretirati primitcima po osnovi nesamostalnog rada prema kriterijima kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka te, s tim u vezi, jesu li bili ispunjeni uvjeti da mu se obračuna manje obračunati porez i prirez na dohodak uz obvezne doprinose s osnova tih primitaka.

8. Člankom 27.a stavkom 1. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj: 115/16., 106/18., 121/19. i 32/20., u daljnjem tekstu: ZoPD) je propisano da za potrebe oporezivanja primicima po osnovi radnog odnosa smatraju se i primici proizašli iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak kod kojih postoje obilježja nesamostalnog rada, dok prema stavku 2. toga članka obilježja nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona iz stavka 1. toga članka određuju se temeljem ispunjenja triju kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka.

8.1. Obilježja kriterija: - kontrola ponašanja obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva, - financijska kontrola obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada te - odnos stranaka obuhvaća činjenice koje pokazuju vrstu odnosa među strankama (članak 27.a stavak 3. ZoPD-a).

8.2. Člankom 32.a stavkom 3. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj: 10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19. i 1/20., u daljnjem tekstu: PoPD) je propisano da za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada sagledavat će se cjelovitost odnosa isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, uzimajući u obzir sve činjenice bitne za oporezivanje i sve elemente kriterija obilježja nesamostalnog rada propisane člancima 32.d do 32.i toga pravilnika, dok je stavkom 4. toga članka propisano da u utvrđenju obilježja nesamostalnog rada prema stavku 3. toga članka, svi kriteriji odnosno svi elementi kriterija obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti istovremeno ispunjeni.

8.3. Prema odredbi članka 32.a stavka 7. PoPD-a za potrebe preispitivanja elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada prema člancima od 32.d do 32.i toga pravilnika isplatitelj primitka smatra se poslodavcem, a porezni obveznik izvršitelj posla posloprimcem.

8.4. Navedeni kriteriji prema kojima se određuju obilježja nesamostalnog rada razrađeni su u člancima 32.d do 32.i PoPD-a.

8.5. Polazeći od članka 32.a stavka 7. toga pravilnika, kriterij kontrola ponašanja obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao (kroz upute, obuku ili druga sredstva): 1. određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu, 2. daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao, 3. određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla, 4. vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca, 5. nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju posla, 6. koristi li posloprimac opremu i sredstava za rad poslodavca, 7. obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla (članak 32.f PoPD-a).

8.6. Polazeći od članka 32.a stavka 7. toga pravilnika, kriterij financijske kontrole obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada: 1. usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca, 2. ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca, 3. određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla, 4. kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu, 5. obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima (članak 32.g PoPD-a).

8.7. Polazeći od članka 32.a stavka 7. toga pravilnika, kriterij odnosa stranaka obuhvaća elemente koji pokazuju vrstu tih odnosa: 1. sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu, 2. pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili druga prava vezana uz nesamostalni rad), 3. koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu, 4. u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca, 5. može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica, 6. je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove na taj način traži na tržištu (članak 32.h PoPD-a).

8.8. Člankom 7. stavkom 1. Zakona o radu („Narodne novine“, broj: 93/14., 127/17. i 98/19.) poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao, dok prema stavku 2. toga članka poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika.

9. Nije sporno da je tužitelj 3. srpnja 2019. upisan u Registar poreznih obveznika za djelatnost (NKD 62.01) - Računalno programiranje, što je njegova osnovna djelatnost; da se tužiteljev obrt oporezuje paušalno; da taj obrt nema vlastito mjesto rada (rad od kuće) i da posluje preko žiro računa otvorenog kod OTP banke d. d. te da je tužitelj u nadziranoj 2020. ostvario primitke po tom računu u iznosu od 298.640,00 kuna.

9.1. Nije sporno ni da je tužitelj ostvarivao dohodak od nesamostalnog rada, tako što je bio zaposlenik kod poslodavca „Retes“ d. o. o. od 7. siječnja 2013. do 21. svibnja 2015. i kod „Digital Nomad“ d. o. o. od 15. veljače 2016. do 30. studenoga 2016. i od 01. veljače 2017. do 3. svibnja 2019. Može se zaključiti da nije sporno da je tužitelj prije otvaranja (paušalnog) obrta bio zaposlenik isplatitelja primitka obavljajući kao IT stručnjak poslove računalnog programiranja i da je kao obrtnik nastavio obavljati iste poslove za isplatitelja primitaka.

9.2. Nije, u biti, sporno ni da tužitelj ima profil na društvenoj mreži Linkedin, na kojem je, u dijelu Experience, navedeno da je vođa tima u društvu Digital nomad d. o. o. Split od veljače 2015. do danas (ukupno 7 godina) te pod poveznicom kontakt stoji internetska stranica društva Digital Nomad d. o. o. (www.digital-nomad.hr). To se odnosi i na činjenicu da je tužitelj naknadno, nakon obavljenog nadzora, izmijenio podatke na navedenom profilu u razmatranom dijelu, istaknuvši da je zaposlenik društva Digital Nomad d. o. o. do veljače 2019.

9.3. Nije, u biti, sporno ni da je tužitelj, po pozivu poreznog tijela, ispunio Upitnik NR

- Utvrđivanje obilježja kriterija nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona (zaprimljen 2. studenoga 2021., u daljnjem tekstu: Upitnik), u kojem se on, u točki I.1., izjasnio da mu je osnovna djelatnost računalna – računalno programiranje, da poslovne partnere pronalazi osobnim poznanstvima i putem poslovno društvene mreže Linkedin te da trenutno ima jednog poslovnog partnera. Žalitelj nije, u biti, osporio ni utvrđenje suda da se on u Upitniku, u točki I.2., izjasnio da nema uspostavljen sustav oglašavanja, da nema internetsku stranicu i da je profil na poslovno društvenoj mreži Linkedin dovoljan za pronalazak poslovnih partnera.

9.4. Žalitelj nije osporio ni utvrđenje suda da se on u Upitniku, u točkama I.4. i II.5., izjasnio da mu je Digital Nomad d. o. o. najznačajniji isplatitelj primitka čija je djelatnost NKD 62.01 – računalno programiranje; da se, u točki II. 6., izjasnio da s isplatiteljem nema potpisan ugovor, da poslovni odnos postoji od 1. srpnja 2019., a da mu se plaćanje obavlja po satnici (ovisno koliko posla je odrađeno), a u situaciji raskida suradnje da nema ikakvih rizika za poslovanje obiju strana.

9.5. Nije, u biti, sporno ni da je tužitelj u 2020. imao samo jednog poslovnog partnera, isplatitelja primitka i to Digital Nomad d. o. o. (100% isplatitelj u odnosu na ukupne primitke te godine).

9.6. Žalitelj nije osporio ni da mu je isplatitelj vršio isplate u 2020. mjesečno u približno istim i sličnim iznosima i da su svi ispostavljeni računi imali navedenu satnicu od 160 sati i kao opis usluge navedeno računalno programiranje.

10. U izloženim činjenicama, a s obzirom na sadržaj Zapisnika i njegovih priloga, kojoj ispravi Sud vjeruje kao objektivnom i vjerodostojnom dokazu, jer je riječ o javnoj ispravi koju tužitelj u ključnim elementima nije (konkretno) osporio predloživši izvođenje prikladnih dokaza radi utvrđenja suprotnoga i jer je njegov sadržaj dostatno suglasan sadržaju Upitnika, Sud, sagledavajući cjelovito odnos isplatitelja primitka i poreznog obveznika, izvršitelja posla prihvaća pravilno i potpuno utvrđenim da je u konkretnom predmetu riječ o nesamostalnom radu u odnosu tužitelja, posloprimca i isplatitelja primitaka, poslodavca po kriterijima kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka iz članka 32.d do 32.i PoPD-a.

11. Sud ocjenjuje da je zakonito i pravilno postupilo porezno tijelo, kada je konkretne primitke tretiralo primitcima s osnova nesamostalnog rada te utvrdilo i obračunalo tužitelju porez na dohodak uz obvezne doprinose, jer je on u nadziranom poreznom razdoblju korištenjem poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona ostvario mjesečne primitke u približno istim iznosima koji imaju obilježje nesamostalnog rada u 100% iznosu od isplatitelja Digital Nomad d. o. o.. Pravilno je zaključio sud da ako poslodavac za posao koji ima obilježje nesamostalnog rada ugovara i isplaćuje naknadu ne kao plaću, nego kroz porezno pogodnije oblike, odnosno vrste dohodaka oporezive nižim poreznim stopama, koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona. Pravilan je i zaključak suda da porezna tijela imaju dosta široku diskreciju pri ocjenjivanju ispunjenja elemenata nesamostalnog rada.

12. Valja istaknuti i da se za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada mora sagledavati cjelovitost odnosa isplatitelja primitka i poreznog obveznika, izvršitelja posla, uzimajući u obzir sve činjenice bitne za oporezivanje i sve elemente kriterija obilježja nesamostalnog rada propisane člancima 32.d do 32.i toga pravilnika (članak 32.a stavak 3. PoPD-a) te da, pri utvrđenju obilježja nesamostalnog rada prema stavku 3. toga članka, svi kriteriji odnosno svi elementi kriterija obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti istovremeno ispunjeni u skladu s člankom 32.a stavkom 4. PoPD-a.

13. Nije počinjena ijedna bitna povreda upravnog spora koja bi utjecala na donošenje zakonite i pravilne odluke, s obzirom na to da je prvostupanjski sud iscrpno ocijenio izvedene dokaze i analizirao sadržaj izvedenih dokaza i rezultate dokaznog postupka te razumno i dostatno odgovorio na sve tužbene prigovore, iznijevši i razloge zbog čega je odbio izvesti dokaz saslušanjem tužitelja. S tim u vezi valja navesti i da je u konkretnom predmetu riječ poglavito o činjeničnom prijeporu i razmatranju specifičnog odnosa izvršitelja posla i isplatitelja, gdje je nužno osobito uzeti u obzir posebnosti svakoga pojedinog porezno-pravnog odnosa.

14. Vezano za žalbeni navod da nisu saslušani predloženi svjedoci, Sud ocjenjuje da predloženi dokazi nisu bili potrebni, a niti bi doveli do drugačijeg rješavanje upravne stvari s obzirom na posebnosti konkretnog predmeta i u kontekstu izloženih nespornih činjenica. Glede ugovora o poslovnoj suradnji kojeg je tužitelj naknadno, nakon provedenog nadzora dostavio poreznom tijelu i nakon što je izjavio u Upitniku da nema potpisani ugovor sa isplatiteljem Digital Nomad d. o. o. i kojim nastoji dokazati nepostojanje svih elemenata i kriterija obilježja nesamostalnog rada, Sud ocjenjuje da je riječ o nevjerodostojnoj ispravi u korelaciji s ostalim izvedenim dokazima. Valja istaknuti i da upravni sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice te da on nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi u skladu s odredbama članka 49. stavka 1. i 4. ZUS-a, a zahtjevi načela pravičnog suđenja ne postavljaju pravila o tomu koje bi dokazne prijedloge sud trebao u konkretnom predmetu izvesti i kako bi trebao ocijeniti dokaze.

15. Na konkretan predmet nije primjenjiva praksa ovoga Suda iz presude poslovni broj Usž-2668/2025, s obzirom na to da nije riječ o istim činjeničnim i pravnim situacijama.

16. Stoga je valjalo, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, u točki I. izreke, odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

17. S obzirom na to da tužitelj nije uspio žalbom, trebalo je, na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a, u točki II. izreke, odbiti njegov zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka

U Zagrebu 20. kolovoza 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Sanja Štefan