- 1 -              III Kr 4/2024-3

 

 

 

 

 

Broj: III Kr 4/2024-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ileane Vinja kao predsjednice vijeća, te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Martine Slunjski kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog P. Č., zbog kaznenog djela iz čl. 190. st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. - dalje: KZ/11), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, koji čine presuda Općinskog suda u Virovitici od 28. rujna 2022., broj 6 K-192/2021-44, i presuda Županijskog suda u Zagrebu od 27. lipnja 2023., broj 4 Kž-205/2023-4, u sjednici održanoj 15. veljače 2024.,

 

 

p r e s u d i o   j e :

 

              Odbija se zahtjev osuđenog P. Č. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, kao neosnovan.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Pravomoćnom presudom, koju čine presuda Općinskog suda u Virovitici od 28. rujna 2022., broj 6 K-192/2021-44, i presuda Županijskog suda u Zagrebu od 27. lipnja 2023., broj 4 Kž-205/2023-4, P. Č. je proglašen krivim zbog kaznenog dijela iz čl. 190. st. 2. KZ/11., pa je na temelju citirane zakonske odredbe osuđen na kaznu zatvora u trajanju jedne godine.

 

2.              Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude podnio je, pravovremeno, osuđenik putem branitelja N. D., odvjetnika iz I.-G., koji je naknadno priložio i punomoć. U zahtjevu se tvrdi da je povrijeđen kazneni zakon na štetu osuđenika, uz daljnje navođenje „... svih razloga predviđenih u čl. 515. i 517. Zakona o kaznenom postupku...“, a što se specificira „... povredom prava na obranu okrivljenika na raspravi ... potpuno nejasnim razlozima za donošenje drugostupanjske presude ... nižestupanjski sudovi su povrijedili pravo na pravično suđenje, te pravo na obranu okrivljenika ...“. Slijedom navedenog, predlaže se prihvatiti zahtjev osuđenika i ukinuti pravomoćnu presudu, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odgoditi izvršenje pravomoćne presude.

 

3.              Postupajući u skladu sa čl. 518. st. 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 121/11., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, i 80/22. – dalje u tekstu: ZKP/08.), spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske koje je podnijelo odgovor sa tvrdnjom da je zahtjev neosnovan.

 

3.1.              Odgovor je dostavljen osuđeniku i njegovom branitelju.

 

4.              Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude nije osnovan.

 

5.              Podnositelja se upućuje na odredbu čl. 517. st. 1. ZKP/08., kojom je propisano da se zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude može podnijeti zbog povrede kaznenog zakona na štetu osuđenika predviđene u čl. 469. toč. 1. do 4. ZKP/08., ili zbog povrede iz toč. 5. tog članka ako se prekoračenje ovlasti odnosi na odluku o kazni, djelomičnoj uvjetnoj osudi, posebnim obvezama, zaštitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi ili predmeta. Zahtjev se, nadalje, može podnijeti zbog povrede odredaba kaznenog postupka predviđenih u čl. 468. st. 1. toč. 1., 5., 9. i 10. ZKP/08., odnosno zbog povrede iz čl. 468. st. 2. ZKP/08., ili zbog sudjelovanja u odlučivanja u drugom, odnosno trećem stupnju suca ili suca porotnika koji se morao izuzeti, odnosno zbog toga što je okrivljeniku, protivno njegovu zahtjevu, uskraćeno da na raspravi upotrebljava svoj jezik i naposljetku, zbog povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi, odnosno zbog povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku ako je ta povreda mogla utjecati na presudu. Primjenom čl. 515. st. 1. ZKP/08., zahtjev se može podnijeti i ukoliko je osuđenik pravomoćno osuđen u postupku na način koji predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom, međunarodnim pravom ili zakonom.

 

5.1.              Zbog drugih se razloga ovaj izvanredni pravni lijek ne može podnijeti, o čemu će kasnije biti više riječi.

 

6.              Podnositelj zahtjeva svoje nezadovoljstvo izrečenom bezuvjetnom kaznom zatvora, potpuno promašeno, paušalno i neargumentirano, kvalificira teškom povredom prava na pravično suđenje.

 

6.1.              U ovom su kaznenom postupku bile ispunjene sve opće pretpostavke načela pravičnosti. Ostvareno je pravo stranaka da budu nazočne radnjama u postupku i saslušane prije donošenja odluke, te pravo stranke u postupku poduzimati sve radnje koje može poduzeti i njezin protivnik. Ostvarene su i pretpostavke vezane uz kvalitetu sudske odluke, jer su odluke prvostupanjskog i drugostupanjskog suda utemeljene na zakonitim dokazima i detaljno obrazložene.

 

 

6.2.              Skreće se pozornost podnositelju, kako pravo na pravično suđenje obuhvaća postupovnu, a ne materijalnu pravičnost (vidi rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3779/2022 od 30. studenog 2022., odlomak 9). U tom smislu, pravo na pravičnost ne obuhvaća pravila o tome kako pojedini dokazi trebaju biti ocijenjeni u odnosu na činjenični supstrat (vidi presudu Europskog suda za ljudska prava D. Tommaso protiv Italije (Vijeće) broj: 43395/09 od 23. veljače 2017.). Prema praksi navedenih sudova, povreda prava na pravično suđenje postoji samo ako presuda uopće nema razloga ili su ti razlozi proizvoljni i očito nerazumni, što u ovom postupku, očito, nije bio slučaj.

 

7.              Prvostupanjski sud je proveo izuzetno opsežan dokazni postupak, ispitao brojne svjedoke, proveo vještačenja i ispitao više vještaka, pročitao zapisnik o očevidu te izvršio uvid u foto dokumentaciju očevida na mjestu pronalaska nasada. Suprotno paušalnoj tvrdnji podnositelja, nema ni naznaka da bi bilo povrijeđeno pravo na obranu okrivljenika na raspravi, kako se to neobrazloženo tvrdi u zahtjevu. Pravilno proveden dokazni postupak prvostupanjski sud je savjesno analizirao, te svoju odluku razumno i logično obrazložio.

 

8.              Naposljetku, i drugostupanjski sud je dao jasne razloge za svoju odluku, koji nisu proizvoljni već dostatni i razumni.  Suprotno tvrdnjama podnositelja kako su „... nejasni razlozi za donošenje drugostupanjske presude...“, drugostupanjski sud je ispitao presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija. Analizirajući žalbene razloge, vrlo jasno i logično je izloženo zašto je žalba neosnovana, pri čemu se argumentirano odgovorilo na sve žalbene tvrdnje. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, sud drugog stupnja nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredba kaznenog postupka niti povreda Kaznenog zakona na štetu osuđenika, na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti.

 

9.              Nije u pravu podnositelj ni kada ističe povredu kaznenog zakona bez specificiranja razloga takve tvrdnje, pri čemu sustavno osporava utvrđeno činjenično stanje. Postojanje povrede kaznenog zakona prosuđuje se prema činjeničnom supstratu iz izreke presude, a ne onom činjeničnom stanju koje bi, sa motrišta podnositelja, bilo ispravno.

 

10.              Premda se, formalno, poziva na zakonske odredbe koje uređuju ovaj izvanredni pravni lijek, podnositelj u prilog svojih tvrdnji navodi nepostojanja „... daktiloskopskog vještačenja svih pronađenih predmeta u kući ...“, odnosno „... navedeni kolut špage nije dokaz ...“, smatrajući kako odlučne činjenice nisu utvrđene. Međutim, zanemaruje da se ovaj izvanredni pravni lijek, suglasno citiranoj odredbi čl. 517. st. 1. ZKP/08., ne može podnijeti zbog pogrešnog i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja. Netočne tvrdnje podnositelja kojima osporava utvrđeno činjenično stanje, izravno su usmjerene na revalorizaciju utvrđenog činjeničnog stanja u pokušaju ishoditi odluku suda u trećem stupnju, mimo uvjeta predviđenih zakonskim odredbama i protivno smislu ovog izvanrednog pravnog lijeka.

 

11.              S obzirom na izloženo, primjenom čl. 519. u vezi čl. 512. ZKP/08 odlučeno je odbiti zahtjev, a za odgodu izvršenja kazne zatvora nisu ispunjene zakonske pretpostavke.

 

Zagreb, 15. veljače 2024.