Posl. broj:Pn-95/2025-81

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Stalna služba u Donjoj Stubici

Matenačka cesta 3/1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, po sutkinji Vesni Posavec, u pravnoj stvari tužiteljice AT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Tomislavu Kurenu, odvjetniku u Zagrebu, Ilica 253, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, Zagreb, Martićeva ulica 71, OIB:38922958547, zastupan po punomoćnici Petri Glavinić, odvjetnici iz OD Mađarić & Lui u Zagrebu, radi naknade štete, nakon zaključene glavne rasprave u ponovnom postupku dana 9. lipnja 2026.god. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i pun. tuženika, dana 20. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, OIB: 38922958547, Martićeva ulica 71, Zagreb, isplatiti tužiteljici AT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],

novčani iznos u visini od 6.075,00 eura (šesttisućasedamstosedamdesetpet), sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od 5.305,00 eura tekućim od dana 10.12.2020. do isplate po stopi koja se od 10.12.2020 do 31.12.2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a na iznos od 770,00 eura (sedamstosedamdeset eura), tekućim od dana presuđenja, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, OIB: 38922958547, Martićeva ulica 71, Zagreb, da tužiteljici AT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi prouzročene parnične troškove u iznosu od 3.049,72 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tekućim od presuđenja pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana

r i j e š i o  j e

Djelomično se prihvaća preinaka tužbenog zahtjeva od 12. ožujka 2026.god.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da joj se dana 03.06.2020. godine oko 6,15 sati u Gornjoj Stubici, Ulica grofova Oršić bb, na kolniku D-307 na 12km + 800 m, dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovala kao vozačica osobnog automobila Fiat Uno, reg. oznake [registarska oznaka].

Do predmetne prometne nesreće došlo je na način da je tužiteljica upravljala osobnim automobilom Fiat Uno, kolnikom D-307 iz smjera [adresa] u smjeru Donje Stubice, te u trenutku kada se nalazila u Gornjoj Stubici, Ulica grofova Oršić bb, na kolniku D-307 na 12km + 800 m, nepoznato je vozilo započelo radnu pretjecanja kolone vozila koju su činila četiri automobila od kojih je onaj kojim je upravljala tužiteljica bio na čelu kolone. Nepoznato vozilo započelo je na nepreglednom i nedozvoljenom mjestu preko pune razdjelne crte na koliku pretjecati, a u trenutku pretjecanja vozila kojim je kritične zgode upravljala tužiteljica, oba vozila nalazila su se u desnom zavoju.

U namjeri da se vrati iz kolničke trake namijenjene za promet vozila iz suprotnog smjera u svoju kolničku traku, a kako bi uspio savladati zavoj i/ili završiti radnju obilaženja, vozač nepoznatog vozila izvršio je radnju oštrog i naglog skretanja u desno prije nego je u cijelosti obišao vozilo kojim je upravljala tužiteljica. Na taj način nepoznato vozilo približilo se na vrlo malu udaljenost od lijeve bočne strane vozila kojim je upravljala tužiteljica i kako bi izbjegla neizbježan udar desne bočne strane nepoznatog vozila u lijevi bočni dio vozila kojim je upravljala, tužiteljica je napravila radnju oštrog skretanja u desno i na taj način izbjegla kontakt. U tom trenutku desnim kotačima osobnog automobila kojim je upravljala izašla je izvan asfaltne površine kolnika uslijed čega je došlo do destabilizacije vozila, njegovog nekontroliranog kretanja, odbačaja preko kolnika i udara u drvo koje se nalazi uz kolničku traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera. Nepoznato vozilo udaljilo se s mjesta nesreće.

Kako je konkretnu prometnu nesreću skrivilo nepoznato vozilo, to je Hrvatski ured za osiguranje temeljem odredbe čl. 30. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, dužan tužiteljici koja je u prometnoj nezgodi zadobila tjelesne ozljede nadoknaditi nastalu štetu.

U predmetnoj prometnoj nesreći tužiteljica je zadobila trzajnu ozljedu vratne kralješnice, frakturu VIII rebra desno, natučenje prsnog koša i dorzomedijalne protruzije i.v. diska na razinama C3C4, C4C5, C5C6 uz kompresiju na medulu spinalis na razini C4C5.

U trenutku sudara i neposredno poslije nesreće tužiteljica je pretrpjela primarni strah jakog intenziteta obzirom je bila izložena situaciji visokog stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti za život i tjelesni integritet. Tužiteljica je dalje trpjela tzv. sekundarni strah u vidu bojaznosti i zabrinutosti za stanje zdravlja i ishod liječenja, strah od samih medicinskih pregleda i zahvata, strah o doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja u prometu.

Tužiteljica je trpjela bolove, a posljedice ozljeđivanja kod nje se manifestiraju kroz snažne bolove u cervikalnoj kralješnici koji se šire u desno rame, slabosti desne šake, trnjenje ruku, umora, bržeg zamaranja, etc.

Zbog ozljeda zadobivenih u predmetnoj prometnoj nesreći i njihovih posljedica tužiteljica ne može samostalno obavljati čitav niz svakodnevnih poslova (prema sugestiji liječnika ne smije dizati bilo kakav teži teret) te joj je iz tog razloga potrebna tuđa pomoć i njega.

Pravo osobnosti tužiteljice povrijeđeno je i zbog povrede njezinog duševnog zdravlja obzirom je zbog sudjelovanja u nesreći i time uzrokovanog zdravstvenog stanja bila zabrinuta i potištena, osjećala je nesigurnost, povremeno je patila od teških snova, kod nje je prisutan naglašeni strah od sudjelovanja u prometu, a što sve zajedno za rezultat ima sniženje ukupne razine njezinog radnog i socijalnog funkcioniranja. Tužiteljica se obratila tuženiku odštetnim zahtjevom koji je zaprimljen po tuženiku dana 09. prosinca 2020. godine, a tuženik je odštetni zahtjev otklonio uz obrazloženje da je povreda prava osobnosti tužiteljice neznatna te da ne postoji pravo pravične naknade. No, kako se radi o znatnim posljedicama po osobnost tužiteljice, ista zahtijeva od tuženika naknadu kako je precizirano nakon medicinskog vještačenja i navedeno u izreci. Tužiteljica potražuje isplatu pravične novčane naknade (čl. 1100. ZOO-a) za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, (čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a), kao i naknadu imovinske štete.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava pasivnu legitimaciju jer tužiteljica nije dokazala sudjelovanje nepoznatog vozila te se osporava nastanak štetnog događaja kako je opisan u tužbi. Osporava se odgovornost za prometnu nesreću i uzročna veza, u smislu obveze za naknadu štete.

Tuženik osporava da je tužiteljica u predmetnoj nesreći zadobila tjelesne ozljede koje bi opravdavale dosudu pravične novčane naknade.

Iz dostavljene medicinske dokumentacije, proizlazi da se kod tužiteljice radi o neznatnoj povredi prava osobnosti, te sukladno odredbi čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima ne postoji pravo na naknadu štete, prema sudskoj praksi. Tuženik poziva na pribavu zdravstvenog kartona tužiteljice i ukazuje da neurolog u nalazu od 23. 10. 2020. opisuje EMNG nalaz od 8. 7. 2020., a koji ukazuje na kronične znake blaže, kronične, kompenzirane neuralne lezije u radikalnoj distribuciji C5 i C7 desno, C8 obostrano. Tuženik ukazuje kako kronične promjene ne mogu biti mjesec dana nakon ozljede.

Kako je postojanje tjelesne ozljede nužan preduvjet za zaključak o povredi prava na tjelesno i duševno zdravlje, u svrhu pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, odnosno utvrđenja koje ozljede je zadobila tužiteljica, tuženik predlaže da se provede sudsko-medicinsko vještačenje, po vještaku specijalistu sudske medicine. Osporava se potraživanje troškova liječenja. Ukazuje se da svi troškovi pregleda i liječenja idu na teret HZZO-a, te nije postojala potreba da tužiteljica obavlja privatne preglede i pretrage. U tijeku postupka, tuženik je predlagao novo prometno vještačenje.

3.Tijekom dokaznog postupka, sud je ispitao tužiteljicu, predložene svjedoke, proveo uvid u Nalaz i mišljenje sudskog vještaka prometne struke i medicinskog vještaka i u očitovanje istih, proveo uvid u medicinsku dokumentaciju i u spis Policijske postaje Donja Stubica. Potom je donijeta prvostupanjska presuda posl.br. Pn-14/2021-61 kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev u većem dijelu (toč. I. izreka presude), a tužiteljica odbijena s manjim dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu (toč.II.) te odlučeno o troškovima postupka (toč.III.) Protiv iste podnijeta je žalba tuženika i Županijski sud u Splitu vratio je ovome sudu na ponovni postupak po ukinutim odredbama toč.I. i toč. III. izreke, prvenstveno radi obrazlaganja odgovornosti nepoznatog vozača za prometnu nesreću i imovinske štete.

4.Tužiteljica AT, ispitana kao stranka na glavnoj raspravi dana 26.8.2021., izjavila je da je kritične zgode upravljala vozilom krećući od kuće u [adresa] odnosno iz smjera [adresa], kroz Gornju Stubicu u Donju Stubicu na posao u Dom za nemoćne osobe Pustodol. U naselju Samci ( Gornja Stubica), nakon što je prošla uski most, paralelno s njezinim vozilom naišlo je vozilo marke Peugeot koje se približilo njezinom vozilu i pomislila je da će udariti u njezino vozilo i stoga je skrenula u desno oštro da se odmakne od nepoznatog vozila i izbjegne kontakt i izašla je izvan asfaltne površine desnim kotačima os. automobila te je došlo do nekontroliranog kretanja vozila, odbačaja preko kolnika i udara u drvo koje se nalazi uz kolničku traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera. Kolnik je bio klizav od kiše noću i zbog drveća uz kolnik i vjerojatno je i vozača Peugeota zanijelo. Nepoznato vozilo nastavilo je vožnju. U pomoć su joj pritekli putnici i vozač iz vozila koje se kretalo iza. Nakon dva do tri sata počela je osjećati zdravstvene posljedice koje ranije nije osjetila i utvrđene su u medicinskoj obradi bolnice u Zaboku kamo ju je odvela kolegica s radnog mjesta. Toga dana dijagnosticirano je jače natučenje tijela, ali kako je imala sve jače bolove i teškoće s disanjem javila se i drugi dan u bolnicu i tada je nakon snimanja dijagnosticirana povreda rebra. Na mjestu na kojem se dogodila prometna nesreće nalazi se puna razdjelna crta na kolniku, a paralelno s drugim vozilom bila je na izlasku iz zavoja, a most se nalazi u zavoju. Liječenje od posljedica prometne nesreće trajalo je 9 mjeseci, cijelo vrijeme je bila na bolovanju, te je na kraju koristila i usluge privatnih zdrav. ustanova zbog protruzije diskova radi primjene metode liječenja koja ne postoji u javnim zdrav. ustanovama . Za vrijeme liječenja nije mogla obavljati niti kućanske poslove, poljoprivredne kojima se bavi obitelj čak ni u manjoj mjeri jer je protruzija diska utjecala na radnu sposobnost desne ruke, a strah i danas osjeća u vožnji automobilom. I danas trpi posljedice ovog događaja i tako na poslu budući radi s ljudima kao njegovateljica ne može obavljati teže fizičke poslove kao npr. dizanje pacijenta i samo uz dobru volju voditeljice odjela je pošteđena takvih radnih zadataka. Prometnu nesreću prijavila je osobno policiji, a dovela ju je kolegica u policijsku postaju koju je pozvala stoga što auto nije bio u voznom stanju. Kretala se brzinom od 50 km/h, a vozilo koje je pretjecalo se kretalo znatno brže. Nije imala kontakt s tim vozilom, ali do njega bi došlo da nije skrenula u desno. Ima 19-godišnje vozačko iskustvo, a prometne nesreće nije imala.

5.Ispitani su svjedoci koji su bili očevici štetnog događaja.

Svjedok ET, nije u srodstvu s tužiteljicom, a poznaje ju samo iz štetnog događaja, naveo je da je kritične zgode bio putnik u kombi vozilu Renault Traffik, kojim je upravljao njegov kolega. U autu ih je bilo petorica kolega, a vozili su se do "Done", tvrtke u kojoj su radili. Vozilo Peugeot nalazilo se iza njih, a ispred vozilo tužiteljice, a ispred nje kamion. Kamion je skrenuo u sporednu cestu, a vozilo Peugeot je pretekao njihovo vozilo i nastavio kretanje između njihovog vozila i vozila tužiteljice. U naselju Samci na samome mostu, Peugeot je započeo pretjecati vozilo tužiteljice i vidio je kada je ista, da izbjegne kontakt s tim vozilom skrenula najprije u desno, a potom je uslijed nekontroliranog kretanja vozilo završilo na suprotnoj strani kolnika. Kolega je zaustavio vozilo blizu vozila tužiteljice. Nepoznati vozač je nastavio kretanje vozila, a oni su prišli vozilu tužiteljice i s teškoćama uspjeli otvoriti vrata njezinog vozila da izađe van. Tužiteljica je bila dosta potresena. Kako se nesreća dogodila blizu njegove firme, bivše " A" pritekli su u pomoć i kolege iz tvrtke te su odvukli vozilo tužiteljice na stranu da bi se mogao nesmetano odvijati promet.

U vozilu su se nalazili još ST, ĆT, CT, LT. Kretali su se brzinom od cca 50 km/h. U trenutku pretjecanja tužiteljičinog vozila nepoznato vozilo je proklizalo stražnjim dijelom te se kretalo lijevo, desno, i na kraju lijevo prilikom čega se uspio izravnati i nastavio je vožnju, a u trenutku proklizavanja nepoznatog vozila tužiteljica je skrenula u desno. Hitnu pomoć nije zvao jer nije vidio ozljede. Na mjestu nesreće se zadržao 15-ak minuta, a potom je otišao na posao s kolegama i nakon cca pola sata došla je policija kojoj je dao iskaz kao očevidac prometne nesreće. Dodaje da u trenutku nesreće nije bilo vozila iz suprotnog smjera.

Svjedok ST, bio je suvozač u kombi vozilu i istovjetno svjedoku ET iskazivao je o okolnostima i nastanku prometne nesreće, odnosno o pretjecanju od strane nepoznatog vozila, njihovog i vozila tužiteljice. Nepoznato vozilo bilo se zanijelo dok je bilo paralelno s tužiteljičinim. Vozač Peugeota je produljio vožnju, a on i kolege iz auta su prišli tužiteljici koja se nalazila na lijevoj strani kolnika, jer joj je nekontrolirano auto skrenuo u lijevo, vrata njezinog vozila su bila zaglavljena, ali su ih uspjeli otvoriti i pomogli izaći iz vozila.

Svjedok ĆT, putnik u kombiju s još četvero kolega, iskazivao je identično iskazima prethodna dva svjedoka. Vozač je već 42 godine. Dodaje da vozilo Peugeot nije imalo niti uključen lijevi pokazivač smjera prilikom pretjecanja vozila tužiteljice. Također, vozilo tužiteljice kretalo se relativno sporo, a posebice stoga što je kamion koji je bio ispred vozila tužiteljice skretao u lijevo, dok se Peugeot kretao brzinom većom najmanje za 20 km/h. Vozač Peugeota poduzeo je opasnu radnju, jer je pretjecao na uzdignutom mostu, u zavoju i s pravom je zabranjeno pretjecanje na tome mjestu, a bio je i klizav kolnik na tom dijelu vjerojatno od rose s drveća. Svo troje ispitanih svjedoka, nisu rodbinski ni prijateljski ili poslovno vezani s tužiteljicom, a iskazivali su uvjerljivo, životno i logično, te su u opisu mjesta i dinamike prometne nesreće, iskazivali u cijelosti suglasno, a isto tako odgovarali su i na pojedinačna pitanja stranaka i nisu pronađene nesuglasnosti u opisivanju dinamike i nastanku prometne nesreće. Njihovi iskazi temelje se na neposrednom opažanju prometne nesreće. Stoga je sud dao potpuno povjerenje njihovim iskazima.

6. Proveden je uvid u spis PP Donja Stubica na listu 120-142 spisa. Iz Zapisnika o očevidu razvidno je da je službena policijska ophodnja došla na mjesto nesreće istoga dana u 8,10 sati, Nesreća se dogodila na kolniku širine 5,5 metara, a osim tragova slijetanja vozila tužiteljice, drugih tragova nije bilo. Drugi sudionik označen je kao nepoznat, i u skladu s pravilima postupanja u tome slučaju, izrađen je plan rada na identificiranju drugog sudionika prometne nesreće po kojem se postupalo kroz naredna četiri mjeseca, ali drugi sudionik nesreće, odnosno mlađi muškarac koji je upravlja vozilom Peugeot i uzrokovao štetni događaj, nije identificiran na području PP Donja Stubica.

7.Ispitan je i svjedok ŽT, policijski službenik PP Donja Stubica koji je proveo očevid na mjestu prometne nesreće. Sve što je uočio naveo je u zapisniku o očevidu od 3.6.2020. i u službenoj bilješci od 15.6.2020.god. Pojašnjava da je dolaskom na lice mjesta zatekao tragove vožnje vozila tužiteljice, tragove udara vozila u drvo, oštećeno vozilo tužiteljice koje je bilo pomaknuto izvan kolnika i s mjesta događaja, te je obavio potom odvojene razgovore s tužiteljicom i ET kojeg je tužiteljica navela kao očevicem prometne nesreće. Tragova sudjelovanja drugog vozila osim tužiteljičinog nije bilo, a kolnik je bio mokar i klizav, vjerojatno od kiše koja je padala noću, ali je taj dio kolnika često klizav. Svjedok ET izjavio mu je da je s kolegama dolazio na posao u "Donu" i da se njihovo vozilo nalazilo iza tužiteljičinog vozila, da je nepoznati vozač pretjecao njihovo vozilo, a upravljao je Peugeotom srebrne boje i bio je mlađa muška osoba, te da je nakon izlaska s mosta pretjecao tužiteljičino vozilo na punoj uzdužnoj crti, zanio se , ali nastavio vožnju, a tužiteljica je svojim vozilom skrenula najprije u desno izvan ruba kolnika, a potom u lijevo i udarila prednjim dijelom vozila u stablo drveta, a kontakta između dvaju vozila nije bilo. Policijska postaja je tragala za nepoznatim vozačem i vozilom, ujutro istoga dana i sljedećih dana policijska ophodnja je čekala na nailazak Peugeota srebrne boje kojim upravlja mlađa muška osoba, ali takvo vozilo nije naišlo, a reg. oznaka nije poznata.

8.Proveden je očevid na mjestu prometne nesreće uz sudjelovanje sudskog vještaka prometne struke Igora Jakoplića. U nalazu i mišljenju vještaka navodi se kako tehničkim načinima nije moguće potvrditi sudjelovanje opisanog nepoznatog vozila osiguranika tuženika u nezgodi, jer nisu ostavljeni nikakvi tragovi, ali isto tako tehničkom provjerom nisu nađeni neodrživi dijelovi iskaza tužiteljice i svjedoka. Utvrdio je brzinu kretanja tužiteljice od 52 km/h, obzirom na udaljenost koju je prošla od desnog do lijevog ruba kolnika odnosno do drveta u koje je udarila, a kako nema tragova nepoznatog vozila, koristio se iskazima svjedoka i tužiteljice i stručnim znanjem. Kod brzine od 68 km/h kroz zavoj dolazi do destabilizacije vozila, te je povećana brzina uzrokovala destabilizaciju vozila nepoznatog vozača. Na usmenom ispitivanju, vještak je ostao u cijelosti kod datog pismenog nalaza i mišljenja.

9.Novi dokazi radi utvrđivanja dinamike i nastanka prometne nesreće, nisu izvedeni, jer sud drži da su svi dokazi kojima se može utvrditi točno i potpuno činjenično stanje u ovome predmetu, izvedeni, a predloženi su od stranaka, prvenstveno tužiteljice. Novo prometno vještačenje koje je predlagao tuženik nije provedeno jer materijalnih tragova sudjelovanja nepoznatog vozača u prometnoj nesreći nema na mjestu događaja, a stalni sudski vještak Igor Jakoplić dao je, kao stručna osoba, nalaz i mišljenje, na temelju izgleda mjesta događaja, uzevši u obzir i iskaze ispitanih svjedoka i tužiteljice i policijski spis. Kako se radi o nepoznatom vozaču i nepoznatom vozilu, i nepostojanju tragova prometne nesreće na očevidu s vremenskim odmakom, sud drži da ni novo prometno vještačenje, s još većim vremenskim odmakom, ne može sa sigurnošću dati sve odgovore (prvenstveno postojanje nepoznatog vozila, brzinu kretanja oba vozila, njihov položaj u kritičnim trenucima, tj. prvenstveno u trenutku kad je tužiteljica odlučila skrenuti s kolnika jer je osjećala ugrozu).

Iskazi svjedoka štetnog događaja, koji su događaj neposredno promatrali, iskaz policijskog službenika koji je uredovao po prijavi tužiteljice, zapisnik, službena bilješka i fotoelaborat policije, nalaz i mišljenje prometnog vještaka su dokazi na kojima sud temelji dokazanim uzrok nastanka štetnog događaja.

10.Naime, nepoznati vozač, nepropisnim pretjecanjem odnosno pretjecanjem vozila tužiteljice na mjestu na kojem isto nije dopušteno zbog pune razdjelne crte, prolazeći pomalo uzdignutim mostom (preko potoka) na kojem je bio mokar kolnik, u zavoju, bez uključenog pokazivača smjera i krećući se brzinom većom od dopuštene od 50 km/h, poduzelo je nepropisnu radnju upravljanja vozilom koja je ugrozila sigurno kretanje vozila kojim je upravljala tužiteljica.

U čl. 70. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19,42/20) st.2. propisano je:" Vozač koji pretječe ili obilazi dužan je svoje vozilo držati na potrebnoj udaljenosti od vozila koje pretječe ili obilazi, tako da ga ne ometa ili ugrožava u prometu."

Iz iskaza tužiteljice proizlazi da se nepoznato vozilo posve približilo njezinom vozilu na uskom mostu s klizavim kolnikom, a svjedoci ET i ST kao i ĆT ( na listu 146-151) iskazuju kako je nepoznato vozilo "zaplesalo" odmah po izlasku s mosta i u tom trenutku tužiteljica je skrenula udesno, a potom nekontrolirano ulijevo. Kolnik je širine 5,5 metara. Nesporno je da je protupropisna radnja koju je poduzeo nepoznati vozač ugrozila upravljanje vozilom tužiteljice i time uzrokovao prometnu nesreću u kojoj je tužiteljica pretrpjela imovinsku štetu na vozilu te štetu koja je predmet ovoga postupka. No, nepoznati vozač nije pretrpio nikakvu štetu, nije ostavio ni tragove svoga sudjelovanja (npr. nije bilo kočenja koje je bi moglo eventualno ostaviti tragove), a općepoznato jest da su ovakve situacije u prometu relativno česte uslijed čega je i uređena odgovornost države.

11. Sudski Vještak Teodor Boić, specijalista traumatologije, opće i plastične kirurgije, proveo je medicinsko vještačenje tužiteljice i izradio nalaz i mišljenje na temelju uvida u medicinsku dokumentaciju u spisu, zdravstvenog kartona (koji je sud pribavio) i pregleda tužiteljice. Tužiteljica je u štetnom događaju zadobila ozljedu zglobno ligamentornog aparata vratnog segmenta kralježnice, te natučenje desnog prsišta. Postavljena sumnja na eventualni prijelom VIII. rebra desnog prsišta nije medicinski objektivizirana . Zbog zadobivene ozljede vratne kralježnice, posljedice u tjelesnoj sferi očituju se u bolnoj i umanjenoj pokretljivosti vratne kralježnice uz smetnje osjeta i snage u desnom gornjem ekstremitetu. Tužiteljica je trpila fizičke bolove, sekundarni strah i umanjenje opće životna aktivnosti za 5%. Bila joj je potrebna i tuđa pomoć kroz 5 dana po 4 sata, 10 dana po tri sata, 15 dana po 2 sata i 30 dana po 1 sat. Usmeno ispitan, vještak je ostao u cijelosti kod nalaza i mišljenja. Naveo je da je liječenje tužiteljice bilo uobičajeno liječenje po kirurgu i fizijatru uz fizikalne terapije koje je ukupno trajalo oko 9 mjeseci. Nakon provedenog liječenja zaostale su trajne posljedice u tjelesnoj sferi koje se očituju u trajno umanjenoj i povremeno bolnoj pokretljivosti vratne kralježnice uz trajne smetnje osjeta i snage u gornjem desnom ekstremitetu što je objektivizirano provedenom dijagnostičkom obradom i pregledom vještaka, prema prethodno navedenom, ocijenjeni su i kvalifikatorni elementi kao što to stoji u vještvu. Na prvom pregledu ne spominje se trzajna ozljeda vrata, ali je objektivizirana šesti dan od štetnog događaja na pregledu neurološke hitne službe.

Nadalje na pitanje pun. tuženika da li su kod tužiteljice bile prisutne degenerativne promjene vratne kralježnice i prije štetnog događaja vještak je iskazao da uvidom u zdrav. karton tužiteljice ( od 11.mj. 2009.) nisu nađeni podaci o prethodnim bolestima ili ozljedama ili bilo kakvim tegobama vezanim uz vratnu kralježnicu pa može zaključiti da su trajne posljedice vezane uz umanjenu pokretljivost vratne kralježnice isključivo povezane uz ozljeđivanje u štetnom događaju. Riječ kronična označava da je ta lezija starija od 3 tjedna, dakle, na navedenoj pretrazi unutar 3 tj. od ozljede živaca, se smatraju akutne, a sve starije od 3 tj. smatraju se kronične, a ova pretraga je učinjena 3 i pol mj. po štetnom događaju, stoga je isto označeno kao kronično. 23.10.2020. na učinjenoj magnetskoj rezonanci vratne kralježnice ponovno se uočava manja nestabilnost u segmentu između 3 i 4 vratnog kralješka sa protruzijom diska gdje ponovno nema govora o degenerativnim promjenama .

12. Nakon brižljive i savjesne ocjene svih izvedenih dokaza, sud je utvrdio da tužiteljica trpi povredu prava osobnosti i imovinsku štetu u vidu potrebe za tuđom pomoći u određenom razdoblju. Pri tome je sud u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka prometne i medicinske struke, jer su isti detaljno obrazloženi, oba vještaka usmeno su ispitana. Tužiteljica nije prigovarala vještvima, a tuženik je iznosio prigovore koje su oba vještaka obrazloženo otklonila.

Sud je utvrdio da je nepoznati vozač skrivio prometnu nesreću, jer su ispitani svjedoci iskazivali životno i logično, a bili su očevici nesreće. Iskaz tužiteljice također je životan i logičan, a svi iskazi su suglasni da se može utvrditi sa sigurnošću točno i potpuno činjenično stanje. Prometnu nesreću u kojoj je sudjelovalo nepoznato vozilo, utvrdila je i policija. Kako nepoznato vozilo nije ostavilo tragova na mjestu nesreće, sudski vještak nije mogao sa sigurnošću zaključiti da je nesreću uzrokovalo nepoznato vozilo, ali po stručnom znanju zaključuje da je moguće. Ocjenjujući sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sud je utvrdio dokazanim da je prometnu nesreću uzrokovalo nepoznato vozilo, u kojem slučaju odgovara za naknadu štete tuženik temeljem čl. 30. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, broj 151/05, 36/09, 75/09,76/13, 152/14).

13. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11,78/15,29/18, u daljnjem tekstu: ZOO) propisuje u čl. 1100. da će sud dosuditi pravičnu novčanu naknadu u slučaju povrede prava osobnosti, nezavisno od naknade neimovinske štete, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju. Neimovinska šteta odražava se u povredi subjektivnih neimovinskih prava i interesa, a što je utvrdio vještak medicinske struke, navodeći da je tužiteljica trpjela fizičke bolove, strah i ima umanjenu opću životnu aktivnost.

Težinu povrede prava osobnosti izrazio je vještak, a što tužiteljica trpi zbog prometne nesreće koju nije uzrokovala, već ju je uzrokovala nepoznata osoba, i stoga je odgovoran tuženik za naknadu štete.

14. Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-47/2020 zauzeto je stajalište o povećanju iznosa naknade neimovinske štete za 50 % u odnosu na iznose naknada utvrđene Orijentacijskim kriterijima iz 2002.g., a zbog povećanja troškova života odnosno inflacije. Kako je i u razdoblju nakon 2020. također došlo do daljnjeg povećanja troškova života uslijed inflacije (procjenjuje se cca 30%), tužbeni zahtjev tužiteljice postavljen nakon provedenog vještačenja, i to: 1.500,00 eura na ime fizičkih boli, na ime pretrpljenog straha od 1.000,00 eura, za duševne boli zbog smanjenja opće životne aktivnosti od 1.300,00 eura uz povećanje na ime posljednje inflacije od 1.505,00 eura (33 % što je povećanje uključujući i 2026.god.) sud drži u potpunosti, osnovanim. Također, za tuđu pomoć i njegu, koja je bila potrebna 5 dana po 4 sata dnevno, 10 dana po tri sata dnevno, 15 dana po dva sata dnevno te trideset dana po 1 sat dnevno, a ukupno 110 sati, tužiteljica je zatražila, obzirom da se cijena određuje u vrijeme presuđenja, za svaki sat dnevno 7,00 eura, što je minimum i na području Krapinsko-zagorska županije, tako da također sud drži osnovanim ukupnu naknadu imovinske štete od 770,00 eura. Povećanje zahtjeva s osnova inflacije i s osnova za tuđu pomoć i njegu, sud smatra opravdanim, jer je nesporno inflacija povećana u odnosu na 2023.god., kada je donijeta prva presuda, a računa se u odnosu na 2020.god. iz kojeg razdoblja imamo posljednje Orijentacijske kriterije, a glede povećanja za tuđu pomoć i njegu, sud ga drži također osnovanim, jer se cijene određuju u vrijeme presuđenja. Time je dosuđena naknada neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 6.075,00 eura kao pravična novčana naknada.

15. Na dosuđenu naknadu neimovinske štete temeljem čl. 1103. ZOO-a tužiteljici pripadaju i zatezne kamate na glavnicu koje teku od sljedećeg dana od dana zaprimanja odštetnog zahtjeva tj. od 10.12.2020. pa do isplate, po stopi propisanoj čl. 29.st.2. ZOO-a, dok na naknadu imovinske štete, zakonske zatezne kamate teku od dana presuđenja.

16. Temeljem iznjetoga, odlučeno je kao pod točkom I. izreke.

17. Kako je tužiteljica djelomično uspjela s tužbenim zahtjevom ( uključujući pravomoćni dio izreke o odbijanju dijela tužbenog zahtjeva), valjalo je naknadu troška obračunati temeljem odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a. Kako je tužiteljica uspjela s konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u visini od cca 83 %, a tuženik uspio sa 17 % pripada joj nakon oduzimanja postotka uspjeha tuženika odnosno za razliku od 66%, naknada parničnog troška u vidu zastupanja plus sudske pristojbe i troškovi vještačenja u punom iznosu, jer su bili potrebni za vođenje parnice.

Tužiteljici su, kao potrebni priznati troškovi zastupanja po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koji se sastoje od: sastav tužbe po Tbr. 7/1 u iznosu od 200,00 eura, zastupanje na ročištima po Tbr.9/1 dana 13.05.2021., 26.08.2021, 16.12.2021., 08.09.2022., 17.05.2023., 9.6.2026. i 02.04.2026. svako po 200,00 eura, za podneske od dana 15.04.2021., 29.03.2022., 12.08.2022., 16.11.2022., 10.02.2023. i 12.03.2026. po Tbr 8/1, svako 200,00 eura, što ukupno iznosi 2.800,00 eura, na isto je obračunat 25 % PDV, koji iznosi 700,00 eura, što ukupno iznosi 3.500,00 eura, potom su priznati troškovi pristojbe na tužbu u iznosu od 54,96 eura i pristojba na presudu u iznosu od 54,96 eura, što ukupno iznosi 109,22 eura, a kako tužiteljica ima pravo na naknadu troškova od 66% sukladno gore citiranom članku ZPP- a, to joj se priznaje trošak u iznosu od 2.382,54 eura.

Zatim se priznaje kao opravdani troškovi prometnog i medicinskog vještačenja od 667,18 eura, jer su isti troškovi bili potrebni bez obzira na utvrđeni postotak uspjeha u sporu.

Stoga parnični trošak koji treba naknaditi tužiteljici ukupno iznosi 3.049,72 eura. Trošak za ročište od 20.10.2021. i podnesaka od 10.02.2026. i 02.06.2026. kao i trošak sudske pristojbe na novu presudu, sud nije prihvatio jer podnesci su bili nepotrebni, a sudska pristojba na ovu presudu se ne određuje.

Na trošak je dosuđena i zakonska zatezna kamata koja teče od presuđenja.

18. Na temelju iznijetog, riješeno je kao u izreci.

U Donjoj Stubici, dana 20. kolovoza 2026.god.

S u d a c :

Vesna Posavec

Uputa o pravnom lijeku!

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana primitka presude.

Dn-a:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika