Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Zadru

    Ulica plemića Borelli 9, Zadar

    Poslovni broj: P-1507/2024-24

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Zadru, po sutkinji Ivi Abfal, u pravnoj stvari tužiteljica 1. ĆA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. ĐA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Tomislavu Nemariću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika Grada Zadra, Zadar, Narodni trg 1, OIB: 09933651854, upisan kao vlasnik Nerazvrstane ceste – Javno dobro u općoj uporabi, zastupanog po gradonačelniku i zakonskom zastupniku OA, a ovaj po BA, dipl.iur., djelatnici kod tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon usmene, glavne i javne rasprave zaključene dana 15. srpnja 2026., u nazočnosti tužiteljica ad. 1. i ad. 2. osobno i punomoćnika tužiteljica ad. 1. i ad. 2., te odsutnosti uredno pozvane punomoćnice tuženika, dana 20. kolovoza 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Utvrđuje se da su tužiteljice ĆA, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], svaka za suvlasnički dio od 1/2 dijela, stekle valjani osnov za uknjižbu prava vlasništva na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to na realno određenom dijelu koji je u Skici sudskog očevida sačinjenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. od 30. lipnja 2025. označen žutom bojom te likom i točkama A-B-C-D-A površine 245 m2, a koja Skica sudskog očevida je sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužiteljice temeljem ove presude upišu kao vlasnice, svaka za suvlasnički udio od 1/2 dijela, na predmetnoj nekretnini, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika, za cijelo.

    II. Nalaže se tuženiku Gradu Zadru, Zadar, Narodni trg 1, OIB: 09933651854, naknaditi tužiteljicama 1. ĆA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. ĐA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 2.253,09 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 20. kolovoza 2026., kao dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljice ad. 1. i 2. u tužbi navode da su stvarne vlasnice i posjednice, svaka za suvlasnički dio od 1/2 dijela na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], put, površine 11105 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], i to onog dijela koji je Skici lica mjesta sačinjenoj od strane ĆAH, ing. geod. u [adresa] u siječnju 2024. označen žutom bojom te likom i točkama A-B-C-D-A površine 245 m2. U zemljišnoj knjizi kao vlasnik, za cijelo, da je uknjižen upravo tuženik. U naravi da se radi o dvorištu ograđenom sa svih strana pa tako i zidom prema Ulici Silvija Strahimira Kranjčevića na kojem se danas nalazi vrt tužiteljica, dvije garaže te čak i dio obiteljske kuće tužiteljica koja se većim dijelom nalazi na susjednoj nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] također u (su)vlasništvu tužiteljica (na kućnom broju 10A) te s ovim dijelom označenom na Skici lica mjesta čini jednu cjelinu. Predmetna nekretnina da niti jednim dijelom ne zadire u javni put ni nogostup već je oduvijek bila jasno omeđena od javne ulice. Tužiteljice da su u vlasništvo na predmetnoj nekretnini stekle kupoprodajom od Fabac Feruča pok. TA koji im je predmetnu nekretninu prodao krajem 80-ih godina prošlog stoljeća, s tim da je AA istu pak naslijedio od svog oca pok. TA. Prije nego što je Fabac Feručo isti otuđio u korist tužiteljica, predmetna nekretnina služila mu je ka vrt na kojem je sadio brojne sezonske povrtlarske kulture kao što su krumpir, salata i sl., a na istoj su se nalazila stabla smokve i bajama. Uzgred se napominje da je AA sve do svog odlaska u Dom za starije nemoćne Zadra živio u neposrednoj blizini prijeporne nekretnine. Odmah nakon kupoprodaje, tužiteljice da u istu ogradile zidom kakva je i danas na licu mjesta, te iste kao i njihovog pravnog prednika nikad nitko nije ometao u vršenju vlasničkih ovlaštenja na istoj. Sve prednje da je potvrdio i sam AA u javnobilježničko ovjerenoj Izjavi. Prijeporni dio nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je šrafiran žutom bojom u Skici lica mjesta koju je sačinila ĆAH, ing. geod. da je nekada odgovarao dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno prema podacima koji datiraju iz 1920. odgovara dijelu tadašnje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kao posjednici sve do revizije katarske općine [adresa] koja je bila 1964. da su bile upisane fizičke osobe, da bi tom novom izmjerom bila formirana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i tada se prvi put upisuje u kat. operatu Javno dobro-ceste (iako se nikada nije radilo ni o cesti ni o putu), a 1986. dolazi do cijepanja kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i formira se današnja kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljice da su odmah nakon kupoprodaje započele s izgradnjom obiteljske kuće koja je pretežitim dijelom izgrađena na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a manjim dijelom i na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te su ishodile i građevinsku dozvolu, sanitarnu suglasnost, uvjerenje da su utvrđeni uvjeti uređenja prostora, s tim da se u privitku istih kao njihov sastavni dio nalazi i Položajni nacrt izdan 5. siječnja 1988. gdje se upravo tužiteljica ad. 1. ĆA evidentira na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] i dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kako tužiteljice imaju pravni interes uskladiti stvarno staje na terenu s onim zemljišnoknjižnim, to iste podnose ovu tužbu i predlažu da sud, po provedenom postupku, usvoji osnovanima postavljeni tužbeni zahtjev.

    2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe da se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu dok tužiteljice ne dokažu činjenične navode tužbe. Naime, tužiteljice da kao osnov prava vlasništva navode kupoprodaju s kraja 80ih godina, ali u spis ne prilažu kupoprodajni ugovor. Štoviše, naznačeni prodavatelj se ne vodi kao vlasnik, ali ni kao posjednik utuženog zemljišta, dok se spisu priložena građevinska i prostornoplanska dokumentacija odnosi na susjednu nekretninu, odnosno na kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj tužiteljice i imaju pravo sukorištenja radi izgradnje obiteljske stambene zgrade. Kao dokaz navedenog, prilaže Rješenje Skupštine općine Zadar, Klasa: UP- I-944-18/90-01/123, Urbroj: 2198-09-07-7-90-2, od dana 31. listopada 1990. i podaci katastra za pravnu službu Općinskog zavoda za katastar i geodetske poslove Zadar, broj R-1515/1989 od dana 03.08.1989. Iz priloženog rješenja i ranije priložene građevinske dozvole da slijedi da su tužiteljice znale koje im je zemljište dodijeljeno na korištenje, odnosno na kojem im je zemljištu dozvoljena dogradnja i u kojim gabaritima, što faktički posjed tužiteljica na utuženom dijelu kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini nesavjesnim. Kako nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što sam ima, a posjed tužiteljica nema zakonske osnove, očito da se ovdje radi o klasičnom bespravnom proširenju, odnosno zauzeću gradskog javnog zemljišta. U dokaznom postupku, pa predlaže pribaviti povijest zemljišnoknjižnog upisa za obje kat. čest., odnosno utuženu 1953/1 i susjednu 2010/2, obje k. o. [katastarska općina], kao i povijest iz vremena kada su navedene nekretnine bile upisane u raniju k. o. [katastarska općina].

    3. U dokaznom postupku ovaj Sud izveo je dokaz uvidom u isprave priložene spisu i to u izvadak iz zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela ovog Suda zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 9-37), prijepis posjedovnog lista br. 5443 k. o. [katastarska općina] (l.s. 38-90), preslik katastarskog plana (l.s. 91), skica lica mjesta dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izrađena po ĆAH, ing. geod., u siječnju 2024. ( l.s. 92), Izjavu ŠA od 8.7.2024. ovjerenu po Javnom bilježniku Emilu Brkiću iz [adresa] pod brojem OV-8606/2024 istog dana (l.s. 93-95), izvadak iz zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela ovog Suda zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 96), Rješenje Općine Zadar od 28.2.1989. (l.s. 97), položajni nacrt od 5.1.1988. (l.s. 101), građevinsku dozvolu od 31.1.1991. (l.s. 103-105), povijest posjedovanja DGU, PUK Zadar, Klasa: 930-04/24- 05/155, ur.br. 541-24-02/18-24-3 od 26.6.2024. s prilozima (l.s. 106-110), Rješenje skupštine Općine Zadar od 31.10.1990. (l.s. 121-123), povijesni zk. izvadak zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (l.s. 142-281, 293-302), zapisnik broj 72 iz postupka osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] (l.s. 289-292), te je proveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Frane Vlatkovića i Marka Gašparovića, a potom izvršio uvid u Nalaz i mišljenje istog

    – skicu sudskog očevida od 30.6.2025. (l.s. 313-314), proveo dokaz saslušanjem svjedoka VA i RA, te dokaz saslušanjem tužiteljica ad. 1. i ad. 2. kao stranke ovog postupka.

    4. Analizom svih izvedenih dokaza, a na temelju rezultata savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju cjelokupnog postupka, u skladu sa odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Nar. Nov. broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) ovaj Sud našao je osnovanim glavni tužbeni zahtjev tužiteljica ad. 1. i 2. u cijelosti, slijedom čega nije odlučivao o onom podredno postavljenom.

    5. Tako, predmet ovog spora zahtjev je tužiteljica ad. 1. i 2. da se utvrdi da su svaka za 1/2 dijela, stekle valjani pravni osnov za uknjižbu prava vlasništva na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to na realno određenom dijelu koji je u Skici sudskog očevida sačinjenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. od 30. lipnja 2025. označen žutom bojom te likom i točkama A-B-C-D-A površine 245 m2, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužiteljice temeljem ove presude upišu kao vlasnice, svaka za suvlasnički udio od 1/2 dijela, na predmetnoj nekretnini, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika, za cijelo. Kao pravni temelj stjecanja vlasništva predmetne nekretnine navode da su istu stekle kupnjom od Fabac Feruča pok. TA krajem 1980. -ih godina, koji ju je pak stekao nasljeđivanjem od svog oca pok. TA pok. Ć, tako da se nalaze u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine, koja u naravi predstavlja dio dvorišta ograđen sa svih strana, na kojem se danas nalazi vrt tužiteljica, dvije garaže te čak i dio obiteljske kuće tužiteljica koja se većim dijelom nalazi na susjednoj nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] također u (su)vlasništvu tužiteljica (na kućnom broju 10A), te s ovim dijelom čini jednu cjelinu, kao i da njima niti njihovim pravnim prednicima, nitko nikada nije osporavao niti smetao posjed i vlasništvo predmetne nekretnine.

    6. Naime, radi identifikacije predmeta spora održan je uviđaju na licu mjesta uz sudjelovanje stalnih sudskih vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića i Marka Gašparovića, koji su sačinili Skicu sudskog očevida od 1. srpnja 2025. sa fotografijama, na koju stranke nisu imale prigovora, ni primjedbi, te koju ovaj Sud u cijelosti prihvaća. Naime, stalni sudski vještak po provedenom očevidu utvrđuje kako predmetna nekretnina predstavlja dio kat. čest. [katastarska čestica], u površini od 245 m2 k. o. [katastarska općina], te ga označava žutom bojom te likom i točkama A-B-C-D-A, kao i da isti dio čest., a koji zajedno sa čest. zem. [katastarska čestica] predstavljaj jednu cjelinu, te da na predmetu spora egzistiraju dva pomoćna objekta i dio stambenog objekta sa pripadajućim stubama i terasama. Ostatak predmeta spora egzistira kao uređeno dvorište. Predmet spora da je sa tri strane ograđen i to betonskim zidovima i fontovima pomoćnih objekata, dok sa treće strane nema međnih oznaka, jer kao što je prije identificirano, sa te jugoistočne strane se nastavlja posjed tužiteljica.

    6.1. Nadalje, iz zemljišnoknjižnog izvatka ovog Suda i to zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi kako je na kat. čest. [katastarska čestica], put površine 11105 m2, kao vlasnik za cijelo upisan Grad [adresa], nerazvrstane ceste – javno dobro u općoj uporabi.

    6.2. U odnosu na katastarsku evidenciju predmetne nekretnine, ističe se kako je prvenstveno uvidom u prijepis posjedovnog lista br. 5443 k. o. [katastarska općina], utvrđeno kako je kao posjednik kat. čest. [katastarska čestica], zv. Brodarica, put površine 11105 m2, evidentirano Javno dobro ceste, [adresa], za cijelo. Nadalje, uvidom u Povijest posjedovanja DGU, PUK Zadar, Klasa: 930-04/24-05/155, Ur.br. 541-24-02/18-24-3 od 26.lipnja 2024. s prilozima, utvrđeno je kako uspoređenjem novih i starih planova označeni dio čest. zem. [katastarska čestica] odgovara dijelu stare čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji podaci su bili važeći do prihvaćanja podataka nove izmjere i revizije Zadra 1964. godine. Tako pregledom najstarijih podataka kojima raspolažu za k. o. [katastarska općina], a koji datiraju iz 1920. godine, čest. zem. [katastarska čestica], matičnu od čest. zem. [katastarska čestica], da nalaze evidentiranom u starom posjedovnom listu broj 293 na ime ĐAH za 1/2 dijela i OAH za 1/2 dijela. Tako stanje da ostaje neizmijenjeno do I. revizije k. o. [katastarska općina] 1955. godine, a kojom je utvrđena izmjena posjednika čest. zem. [katastarska čestica], pa su od tada posjednicima evidentirani GA pok. GA i BAH. Đ. Napominju da se samo u svrhu usklađivanja zk. stanja od dijela čest. zem. [katastarska čestica] formira čest. zem. [katastarska čestica]. Spomenutom novom izmjerom da je formirana nova čest. zem. [katastarska čestica], koja je izlaganjem po izmjeri evidentirana posjedom Javnog dobra-ceste. 1986. godine da je izvršena dioba čest. zem. [katastarska čestica] i formiranje čest. zem. [katastarska čestica] istog posjednika.

    6.3. Tako, a obzirom na utvrđenje identifikacije novih i starih planova, odnosno, utvrđenje da je označeni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ranije odgovarao dijelu stare čest. zem. [katastarska čestica], nastale od matične čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koji podaci su bili važeći do prihvaćanja podataka nove izmjere i revizije Zadra 1964. godine, izvršen je uvid u povijesni zk. izvadak i to zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je utvrđeno kako je matična čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], evidentirana u naravi kao oranica, dok iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi kako je čest. zem. [katastarska čestica], evidentirana u naravi kao građevinski teren.

    6.4. Nadalje, uvidom u Izjavu Fabac AA od 8.7.2024. ovjerenu po Javnom bilježniku Emilu Brkiću iz [adresa] pod brojem OV-8606/2024 istog dana, utvrđeno je da istom potvrđuje kako je krajem 80-ih godina prošlog stoljeća prodao ovdje tužiteljicama svakoj za suvlasnički udio od 1/2 dijela dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 245 m2, koji dio je na skici lica mjesta iz siječnja 2024. označen žutom bojom te likom i točkama A-B-C-D-A, i to za iznos od tadašnjih 2.000,00 DEM, koji iznos su iste u cijelosti i platile. Predmetna nekretnina da je ranije predstavljala obradivu površinu, točnije oranicu na kojoj je on sadio razne povrtlarske kulture, a koju je naslijedio od svog oca pok. TA. Navedenom Izjavom daje suglasnost ovdje tužiteljicama da se uknjiže kao vlasnice svaka za 1/2 dijela na predmetnom dijelu nekretnine.

    7. Također, na okolnost stjecanja prava vlasništva tužiteljica ad. 1. i 2. na predmetnoj nekretnini izveden je dokaz saslušanjem predloženih svjedoka VA i RA, čije iskaze ovaj Sud prihvaća u cijelosti kao istinite i uvjerljive, te međusobno suglasne i u skladu s utvrđenjima proizišlima iz materijalne dokumentacije priložene spisu, a radi se o nesrodnim osobama, neposrednim susjedima predmeta spora, kojima je poznata predmetna nekretnina, koji veći dio života poznaju prednike tužiteljica i koje nisu osobno zainteresirane za ishod ovog postupka.

    7.1. Tako, iz iskaza svjedoka VA, sina sin AA, s prebivalištem u [adresa], rođenog 1959., umirovljenika, nesrodnog, proizlazi da poznaje tužiteljice ad. 1. i ad.

    2., od mladosti, te zato što su čitav život susjedi u neposrednoj blizini gdje žive na Boriku, te da zna za ovaj spor i predmetnu nekretninu. Naime, ova parcela bila je vlasništvo njegova oca AA, koji je istu naslijedio od svog oca UA pok. Ć. Tako, da može reći da je njegov djed UA ovu zemlju držao kao oranicu, na kojoj je sadio povrće te je imao par voćaka i orao ju je, a on ju je stekao tako što ju je dobio od DA, svog posvojitelja, misli da je to bilo kad se oženio. Da je njegov djed preminuo oko 1969., kada ga je na ovoj zemlji naslijedio njegov otac O, jer su njegove sestre na ostavinskoj raspravi uzele svoje parcele, a ostatka se odrekle u njegovu korist. Njegov otac da je nastavio ovdje imati vrt, koji je čitavo vrijeme obrađivao, a obzirom da je djed UA obećao ocu tužiteljica da ovu zemlju neće nikome prodavati, jer je ta zemlja bila odmah uz obiteljsku kuću tužiteljica, njegov otac da je ovu zemlju njima dvjema prodao negdje krajem 1980.-ih. Kada ga se pita, iskazuje da ova parcela dok su je držali njegov djed i otac nije bila ograđena, već su granice bile javna cesta. Naime, pojašnjava kako je cesta sa donje strane postojala prije 1980.-ih, dok je ova cesta, odnosno odvojak koji se spaja na Put Dikla, a ide na sjeveroistok, probijena početkom 1980. -ih, u svakom slučaju prije nego je njegov otac ovu parcelu prodao, te zna da je Grad zbog izgradnje ovog odvojka, spoja prema Putu Dikla, oduzeo njegovom ocu dio parcele te misli da mu je otac rekao da je od njih primio nekakvu naknadu. Nadalje, da može reći da nakon što je otac prodao zemlju tužiteljicama, da su one, a što je bilo krajem 1980. -ih, ili početkom 1990.-ih, proširile svoju obiteljsku kuću i na ovu parcelu, izgradile dvije garaže te sve u cijelosti ogradile. Kada ga se pita, iskazuje da njegovom ocu nitko nikada nije sporio da je ovo njegovo vlasništvo, niti je on čuo za ikakve sporove, a niti je kasnije čuo da bi tužiteljicama itko ovo osporavao. Na poseban upit punomoćnika tužiteljica ad. 1. i ad. 2., svjedok je iskazao: da je ova parcela bila ograđena prije nego je njegov otac istu prodao tužiteljicama, prema tužiteljicama sa gribljom, sa jugozapadne strane da je postojala asfaltna cesta, dok je sa sjeverozapadne strane, dio za koji je naveo da je kasnije probijen prema Putu Dikla, bio makadam, dok je prema sjeveroistoku postojao zid jer je to bila parcela od obitelji B, koji su tu imali obiteljsku kuću. Na poseban upit punomoćnice tuženika, svjedok je iskazao: da on nije vidio kupoprodajni Ugovor kojim je njegov otac prodao ovu nekretninu; da zna da je njegov otac to prodao jer mu je on tako rekao; da zaista ne može odrediti površinu te čestice, ali da je to bila lijepa čestica; da može reći, a nakon što vrši uvid u skicu sudskog očevida, da je oko polovina širine postojeće ceste oduzeta od parcele njegova oca i iskorištena za cestu; da mu nisu poznati GA pok. GA i BAH.

    7.2. Svjedokinja RA, kći pok. T, djevojački A, rođena 1955., umirovljenica, nesrodna, iskazala je da poznaje tužiteljice od mladosti, te da su čitav život susjedi u neposrednoj blizini gdje žive na Boriku, a dijeli ih samo sada dio Ul. S. S. Kranjčevića, koji izlazi na Put Dikla. Naime, ona je u tu svoju kuću došla s roditeljima 1968., kada sam bila u 7. razredu osnovne škole, te zna da je tada uz rub njihove kuće bila mocira, a onda makadam-put, širine možda 2-3 m, koji je svakodnevno morala prolaziti jer je tuda išla kako bih uhvatila autobus, a nakon je bio nečiji vrt, zna da su se sadili krumpiri, te se sjeća da je bila jedna smokva, jer je ona jako voljela jesti smokve. Pošto je bila mala, zaista da ne može reći čiji je taj vrt bio vlasništvo, ali se sjeća da je viđala jednog čovjeka koji je to radio, a misli da je kuću imao s gornje strane u neposrednoj blizini, misli da se prezivao UA, naime, ona je bila dijete, te su njezini roditelji imali kontakta s istim, sjeća se da ih je znala vidjeti da razgovaraju u vrtu. Kada bi morala odrediti, može reći da se ova cesta koja dijeli nju i sada tužiteljice, asfaltirala dosta kasnije nego što je ona došla, ali u svakom slučaju prije Domovinskog rata. Također, zna da je ovo što joj se sada na skici sudskog očevida pokazuje, a označeno je žutom bojom, vlasništvo upravo tužiteljica. Ona da nikada nije pitala kako su one to stekle, valjda su kupile, no, zna da su ovaj dio kuće koji se nalazi na žutome, te zidove, a i garaže, radile otprilike početkom 1990. -ih, zaista ne može točno odrediti, ali rekla bih da su se uselile sigurno već 1994. Kada je se pita, iskazuje da nije čula za nikakve sporove na ovoj nekretnini, a niti je čula da bi tužiteljicama itko ovo osporavao. Kada je se pita, iskazuje da ne može reći da li je ova sada cesta koja ide na Put Dikla puno šira od onog prvotnog makadama, vjerojatno je, zna da od njenog oca ništa nije uzeto za asfaltiranje ceste. Na poseban upit punomoćnika tužiteljica ad. 1. i ad. 2., svjedokinja je iskazala: da ne može odrediti koliko je ta parcela bila duga, a koliko široka, dok je viđala tog čovjeka da ju obrađuje, jer joj je u glavi sad ovo sve novo izgrađeno, pa joj je teško odrediti. Na poseban upit punomoćnice tuženika, svjedokinja je iskazala: da se zaista ne sjeća do kad je bila smokva; da je SA, brat tužiteljica; da ona zaista ne znam da li bi on imao nešto na ovoj nekretnini, ona da je mislila da je to njihovo zajedničko, tu su živjele tužiteljice, brat, njihova majka i teta, zaista nije ulazila u to kako su se oni dijelili i čije je što, te ona drži da je to sve njihovo.

    8. Tužiteljica ad. 1. u svom stranačkom iskazu navodi kako ostaje kod tužbe, postavljenog tužbenog zahtjeva i svih navoda iznesenih tijekom postupka. Nadalje da su njeni roditelji na ovaj teren, koji je bio nasljeđe njena oca došli 1965., kada su tamo uselili u prizemnu kuću koju su otac i majka izgradili sa njih troje djece, sa njom, ovdje nazočnom sestrom i bratom. Oni da su tu živjeli i odrasli, te se ona nakon odselila dok je studirala, ali kako se udala, trebali su vidjeti gdje će živjeti i malo pomalo sestra i ona su se dogovorile kako bi proširivale ovaj postojeći objekt roditelja. Tako uz njihov teren bio je jedan manji vrt od susjeda ŠA, koji je on dugi niz godina sadio, s kojim su bili u dobrim odnosima, kao i s njegovim ocem TA, te su ga pitale da im proda taj dio koji je upravo dio ove tužbe, te je isti odmah pristao, jer je poštivao raniji dogovor svog oca TA sa njihovim ocem, jer su se oni dogovorili da ako ikad bude prodavao da proda njima jer se spaja upravo na njihov teren. Do te prodaje da je došlo krajem 1980-ih, te da nisu sastavljali nikakav Ugovor već su mu sestra i ona isplatile ugovorenu kupoprodajnu cijenu od 2.000,00 tadašnjih maraka i sa njim nakon toga nisu imale nikakvih sporova niti problema. Nadalje, da smo ona i sestra negdje 1989. na 1990. počele sa izgradnjom dijela kuće na ovaj postojeći tada objekt, te se ona s obitelj uselila na prvi kat 1995., a sestra u prizemlje par godina nakon. U tom trenutku građenja, ne može točno odrediti godinu, ali svakako prije nego se uselila, da su ogradile sve što su kupile od Fabca sa ogradnim betonskim zidom koji je isti i danas, te ništa nisu micale nakon. Nakon useljenja sestra i ona da su izgradile i pomoćne objekte odnosno garaže. Kada je se pita, iskazuje da je ovaj odvojak ulice S. S. Kranjčevića koji se spaja na Put Dikla oduvijek bio put, međutim bio je makadamski put - bijeli, a asfaltiran je između 1995. i 2000., ne može točno odrediti kada. Tom prilikom asfaltiranja, da nitko iz Grada nije njih kontaktirao kako bi im rekao da su nešto zauzele ili da postoji neki problem, te sve do ovog postupka kojim su željele urediti svoje vlasništvo to nije bilo ni sporno. Na poseban upit svog punomoćnika, tužiteljica ad. 1. iskazala je: kada su se oni doselili, da je ona bila dijete, te se još od tada sjeća da je tu bio vrt od UA koji ga je obrađivao, a nakon njega da je nastavio AA, koji ga je radio sve dok im ga nije prodao, a tu da su sadili sezonske povrtne kulture, dobro se sjeća krumpira, te je tamo bila jedna smokva i jedno drvo badema; da je između makadamskog puta i obradive površine koja je bila od Fabca postojala griblja do djela koji je obrađivao Fabac, a na kojem pravcu te griblje su one napravile betonski zid o kojem je iskazala.

    8.1. Tužiteljica ad. 2. u svom stranačkom iskazu izjavila je da ostaje kod tužbe, postavljenog tužbenog zahtjeva i svih navoda iznesenih tijekom postupka, te da je slušala iskaz svoje sestre, te da potvrđuje da je ista istinito iskazala i da se pridružuje svim njezinim navodima, te da nema što nadodati.

    9. Naime, odredbom čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. Nov. broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – dalje ZV), propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

    9.1. Odredbom čl. 115. ZV propisano je da na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva, prelazi vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja.

    10. Tako, na temelju dokaza izvedenih u postupku ovaj Sud nalazi utvrđenim da su tužiteljice dokazale da su vlasništvo predmetne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to realno određenog dijela koji je u Skici sudskog očevida sačinjenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. od 30. lipnja 2025. označen žutom bojom te likom i točkama A-B-C-D-A površine 245 m2, stekle temeljem kupoprodaje od Fabac Feruča krajem 1980.-ih godina, koju kupoprodaju isti potvrđuje Izjavom od 8. srpnja 2024. pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, ovjerenom kod Javnog bilježnika, kao i da je on predmetnu nekretninu naslijedio iza smrti svog oca pok. UA, da je ista u naravi predstavljala njihov vrt na kojem su godinama sadili povrtne kulture, da im nikada to nitko nije osporavao niti ih smetao u posjedovanju, kao i da je na ime kupoprodajne cijene od tužiteljica primio iznos od 2.000,00 DEM. Navedeno je potvrdio i saslušani svjedok JA, sin navedenog prodavatelja, a podredno i svjedokinja RA, susjeda koja živi prekoputa predmetne nekretnine još od 1968., koja je iskazala kako se još od djetinjstva sjeća čovjeka koji tu ima vrt koji obrađuje, za kojeg misli da se preziva JA, kao i da tužiteljice predmet spora ograđuju otprilike početkom 1990.-ih, a da se useljavaju u dograđeni objekt sigurno do 1994., kao i da nije čula za nikakve sporove na ovoj nekretnini, a niti je čula da bi tužiteljicama itko ovo osporavao. Slijedom navedenog, ovaj Sud drži kako su tužiteljice dokazale da su vlasnice predmetne nekretnine svaka za 1/2 dijela, koju su stekli temeljem odredbe čl. 115. ZV, slijedom čega je ovaj Sud usvojio njihov zahtjev u cijelosti kao osnovan, te odlučio kao u izreci ove Presude.

    11. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Nar. nov. br: 138/23), slijedom čega je tužiteljicama ad. 1. i ad. 2., kao stranci koja je u cijelosti uspjela u ovom postupku, priznat trošak parničnog postupka na ime zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to trošak sastava tužbe od 11.7.2024. – 110 bodova (Tbr. 7.t.1., Tbr. 40.), trošak sastava podnesaka od 27.3.2025. i 11.7.2025. – svaki po 110 bodova (Tbr. 8.t.1., Tbr. 40.), te trošak zastupanja na ročištima dana 9.4.2025., 30.6.2025., 21.11.2025. i 15.7.2025. – svaki po 110 bodova (Tbr. 9.t.1., Tbr. 40.), što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, ukupno iznosi 1.540,00 EUR, čemu valja pridodati trošak predujma za provođenje uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geodetske struke u iznosu od 550,00 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 EUR i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 110,00 EUR, a što sveukupno iznosi 2.253,09 EUR, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke ove Presude.

    Zadar, 20. kolovoza 2026.

    S u t k i nj a

    Iva Abfal

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja.

    DNA:

    1. Tužiteljicama ad. 1. i 2. po pun.,

    2. Tuženiku.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.