Poslovni broj Pr-21/2025-37

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji Zorani Matešić, u pravnoj stvari tužitelja OP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, Ministarstvo pravosuđa, Zagreb, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, Građansko-upravni odjel, Velika Gorica, radi isplate, nakon održane javne, glavne rasprave, zaključene 6. srpnja 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i zakonske zastupnice tuženice, u smislu odredbe čl. 335. st. 4. ZPP, 20. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici Republika Hrvatska,OIB:52634238587, Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB:52634238587, da tužitelju OP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 390,32 eura bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 37,73 eura od 16. lipnja 2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,13 eura od 16. srpnja 2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 13,23 eura od 16.rujna 2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,83 eura od 16. listopada 2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 35,71 eura od 16. siječnja 2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,55 eura od 16. srpnja 2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,20 eura od 16. siječnja 2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 5,50 eura od 16. svibnja 2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 49,86 eura od 16. lipnja 2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 70,05 eura od 16. srpnja 2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 16,00 eura od 16. kolovoza 2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 59,87 eura od 16. siječnja 2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 12,30 eura od 16. lipnja 2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 35,92 eura od 16. srpnja 2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,43 eura od 16. kolovoza 2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 15,01 eura od 16. prosinca 2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,64 eura od 16. ožujka 2019. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 5,21 eura od 16. studenog 2019. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 7,15 eura od 16. veljače 2020. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB:52634238587, Ministarstvu pravosuđa, da tužitelju OP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.238,05 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 20. kolovoza 2026. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 718,30 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 20. kolovoza 2026. pa do isplate kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu parničnog troška u iznosu od 2.700,00 eura kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je zaposlenik tuženice u Odgojnom zavodu Turopolje, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe. Temeljem čl. 44. st. 1. toč. 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 93/08, 89/12, 104/13- osnovni tekst i Dodatak I, 150/13, 153/13- Dodatak II) svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad. Istim člankom KU-a st. 10. utvrđeno je da se prekovremenim radom službenika koji rade smjenama ili turnusima, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj obavlja svoj redovni rad organiziran kao rad u turnusu, koji je definiran čl. 44. st. 8. KU. Tuženica nije evidentirao, pa stoga niti isplaćivao naknadu za cjelokupni prekovremeni rad, u mjesecima kada je u radni dan od ponedjeljka do petka, bio blagdan, pa je u tim mjesecima i nastajala razlika u plaći. Naime, kada se usporede stvarno odrađeni sati sa redovnim mjesečnim fondom radnih sati, ukazuje se razlika samo u mjesecima u kojima je blagdan bio radni dan. Tužitelj koji je odradio na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za naknadu za rad na blagdan. Ukoliko tako stvarno odrađeni sati na kraju mjeseca prelaze mjesečni fond radnih sati, tužitelj ima pravo i na naknadu za prekovremene sate. Tuženica u svojem obračunu plaće nema prikazan mjesečni fond radnih sati, već samo mjesečni fond sati, te stoga prekovremene sate krivo obračunava i isplaćuje. Tužitelju nije isplaćena naknada za prekovremeni rad sukladno navedenim propisima za razdoblje od 18. ožujka 2015. pa do dana podnošenja zahtjeva za mimo rješenje spora odnosno do 18. ožujka 2020. Komisija nadležna za tumačenje kolektivnog ugovora u nekoliko svojih Zapisnika protumačila je čl. 44. st. 10 i 12. KU-a na način da je utvrdila da tužitelj ima pravo na naknadu za prekovremeni rad u trenutku kada prijeđe mjesečni fond radnih sati. Tužitelj se obratio tuženici sa zahtjevom za mimo rješenje spora, ali je isti odbijen u cijelosti.

1.1. U ponovljenom postupku tužitelj je postavio konačni zahtjev 14. travnja 2026. (list 399 spisa) na način da traži isplatu svih neisplaćenih prekovremenih sati koje je u utuženom razdoblju odrađivao u turnusu, smjeni ili radu na drugi način kada su takvi sati rada bili mjesečno duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati , sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa plaće do isplate .

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženica je osporila tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, kako u pogledu osnove postavljenog tužbenog zahtjeva tako i u pogledu visine tužbenog zahtjeva, te isti smatra neosnovanim u cijelosti. Tuženica posebno ističe kako je u utuženom vremenskom razdoblju tužitelju obračunata i isplaćivana naknada za prekovremeni rad i dodatni sati rada za rad blagdanom, a sve sukladno Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan uz naknadu parničnog troška tuženoj od strane tužitelja.

3. U ovoj pravnoj stvari ovaj sud je 25. svibnja 2023. donio presudu pod poslovnim brojem Pr-38/2020-29 kojom je u točki I. izreke prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja i naložio tuženici da isplati tužitelju na ime razlike plaće iznos od 1.887,62 eura/14.222,25 kn bruto s pripadajućom zateznom kamatom osim na zatezne kamate koja teče na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji je iznos sadržan u dosuđenom bruto iznosu. Pod točkom II., III. i IV. izreke odlučeno je o trošku parničnog postupka.

4. Presudom Županijskog suda u Vukovaru poslovni br. Gž R-39/2023-4 od 5. ožujka 2024. (list 276-278 spisa) potvrđena je presuda ovog suda.

5. Protiv presude Županijskog suda u Vukovaru posl. br. Gž R-39/2023-4 tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije, te je Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem poslovni broj Revd-2025/2024-3 od 3. rujna 2024. (list 318 spisa) dopustio tuženici podnošenje revizije protiv navedene presude Županijskog suda u Vukovaru.

6. Tuženica je podnijela reviziju protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž R-39/2023-4 od 5. ožujka 2024., te je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1403/2024-2 od 11. prosinca 2024. (list 328-330 spisa) ukinuta presuda Županijskog suda u Vukovaru broj Gž R-39/2023-4 od 5. ožujka 2024. i presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-38/2020-29 od 25. svibnja 2023. i predmetu vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

7. Tijekom postupka sud je izveo dokaz uvidom u zahtjev za mirno rješenje s povratnicom (list 5-7), obračunske liste plaća tužitelja i evidencija o radnom angažmanu tužitelja u utuženom razdoblju (list 15-198 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po vještaku prof. dr. sc. Vatroslavu Zovku ( 214-223 spisa), uvid u obavijest Ministarstva pravosuđa RH o primjeni aplikacije COP od 20. studenoga 2014 i u izvadak o izršenim korekcijama i isplata službenicima pod red. br. 3. OP (list 230-231 spisa), u očitovanje vještaka od 18. travnja 2022. (list 233-238 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka SP (list 249 spisa), dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke (list 250 spisa), uvid u zapisnik o saslušanju svjedoka BP dan u predmetu posl. br. Pr-28/2020 (list 252 spisa), koji se kao dokaz koristi u ovom predmetu, uvid u zapisnik o saslušanju svjedoka ČP dan u predmetu posl. br. Pr-25/2020 (list 253 spisa), koji se kao dokaz koristi u ovom predmetu, uvid u zapisnik o saslušanju svjedoka RP dan u predmetu posl. br. Pr-90/2018 (list 255 spisa), koji se kao dokaz koristi u ovom predmetu.

8. U ponovljenom suđenju su prethodno izvedeni dokazi obnovljeni čitanjem zapisnika o istim i uvidom u priložene isprave, te je izvršen uvid u očitovanje vještaka od 18. rujna 2025. na prigovore tuženice (list 336 spisa), Odluku VSRH Rev-703/2019-5 (list 345-347 spisa), izvedeno je dopunsko financijsko vještačenje na okolnost neplaćenih prekovremenih sati rada (list 354-358 spisa), tumačenja odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (list 365-379 spisa), izveden je dokaz usmenim saslušanjem vještaka (list 380-381 spisa), u II dopunsko financijsko vještačenje na okolnost neplaćenih sati prekovremenog rada od 23. ožujka 2026. (list 388-391 spisa), te je izveden dokaz usmenim saslušanjem vještaka (list 406-407 spisa).

9. Tužitelj je podneskom od 14. travnja 2026. (list 399 spisa) konačno postavio tužbeni zahtjev, uskladivši ga s II dopunskim nalazom i mišljenjem financijskog vještaka od 23. ožujka 2026. tako da tužitelj zahtijeva isplatu u bruto iznosu od 390,32 eura bruto na ime neobračunatih i neplaćenih prekovremenih sati koje je tužitelj u utuženom razdoblju odrađivao u turnusu, smjeni ili radu na drugi način kada su takvi sati rada bili mjesečno duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa plaće do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, te troškovima postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

10. Ocjenom izvedenih dokaza u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11. i 148/11. – pročišćeni tekst 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25 - dalje u tekstu: ZPP) utvrđeno je da je konačno specificirani tužbeni zahtjev tužitelja od 14. travnja 2026. (list 399 spisa), u cijelosti osnovan za utuženo razdoblje.

11. U ponovljenom suđenju predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu svih neisplaćenih prekovremenih sati koje je u utuženom razdoblju tužitelj odrađivao u turnusu, smjeni ili radu na drugi način kada su takvi sati rada bili mjesečno duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa plaće do isplate.

12. Među parničnim strankama je nesporno da je tužitelj zaposlenik tuženice tj. državni službenik zaposlen u Ministarstvu pravosuđa, u Odgojnom zavodu Turopolje, u Odjelu osiguranja, kao stariji pravosudni policajac. Nesporni su obračuni plaća za tužitelja, kao i evidencija radnog vremena tužitelja u utuženom razdoblju.

13. Nesporno je da se tužitelj 18. ožujka 2020., dakle prije podnošenja tužbe u ovom predmetu, u smislu odredbe čl. 186. a ZPP obratio tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora (list 5-6 spisa), a koji odgovor tuženice ne prileži spisu, te nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u turnusu i u smjeni, te da je ostvario prekovremene sate.

14. Između stranaka je sporno je li tuženica u utuženom razdoblju tužitelju te prekovremene sate pravilno obračunala i isplatila, odnosno kada su takvi sati rada bili mjesečno duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, te visina tužbenog zahtjeva.

15. Odredbama iz članka 41. stavak 1. i 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj, 104/13, 150/13, 153/13., 71/16 i 123/16 – dalje KU 1), a koji je bio na snazi u dijelu utuženog razdoblja od 18. ožujka 2015. pa do 31. listopada 2017., kao i odredbama iz članka 35. stavak 1. i 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 112/17, 12/18, 2/19 - dalje KU 2), a koji je bio na snazi u preostalom dijelu utuženog razdoblja od 1. studenoga 2017. pa do 16. veljače 2020. ugovoreno je slijedeće: da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću ( stavak 1.), da je osnovna plaća umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža (stavak 2.).

16. Nadalje, odredbom članka 44. stavak 1. točka 2. KU 1, kao i odredbom članka 38. stavak 1. KU 2 ugovoreno je između ostalog, da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%, te za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

16.1. Odredbama iz članka 44. stavak 8., 10., i 12 KU 1 kao i odredbama iz članka 38. stavak 8., 10., i 12 KU 2 ugovoreno je da se radom u turnusu smatra rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48 (stavak 8.), da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ( 2 prve- 2 druge-2 treće- 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati ( stavak 10.), da redovni mjesečni fond radni sati čine sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati (stavak 12.)

17. Nadalje, imajući u vidu odredbu članka 120. stavak 1. KU 1, odnosno članak 101. stavak 8. KU 2, prema kojoj tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: Komisije) imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, sud je, u primjeni stavka 12. članka 44. KU 1, odnosno stavka 10. članka 38. KU 2, vezan tumačenjima Komisije. Pritom valja reći da nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

18. Odredbu članka 44. stavak 12. KU 1, odnosno članka 38. stavka 10. KU 2, Komisija je nekoliko je puta tumačila.

19. Tako je na sjednici održanoj 11. siječnja 2013. Komisija donijela tumačenje broj 4/44 prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti , te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8, bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2-2-2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugi način, kao i tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013. u vezi rada u drugoj smjeni.

20. Prema Tumačenju br. 10/44 donesenom na sjednici 13. lipnja 2013. Komisije proizlazi da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca.

20.1. Nadalje, prema Tumačenju br. 11/44 donesenom također 13. lipnja 2013. na sjednici Komisije, proizlazi da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz članka 44. stavak 11. KU 1.

21. Prema Tumačenju broj 8/44 donesenim na sjednici Komisije od 29. travnja 2013. službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak – petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavak 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

22. Prema Tumačenju Komisije broj 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam(8).

23. Prema Tumačenju Komisije broj 24/44 donesenim na sjednici od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiz iranom na drugačiji način iz članka 44. stavak 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. stavak 12. Kolektivnog ugovora i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavak 2. Kolektivnog ugovora, te dodatke na plaću koje je ostvario.

24. Tumačenje Zajedničke komisije vezano uz članak 44. st. 10. i 12. KU 1 od 16. svibnja 2012. u kojem se navodi: „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“.

25. Tumačenja broj 8/44, 2/35, 24/44 i posljednje navedeno od 16. svibnja 2012. u bitnom se razlikuju od Tumačenja broj 4/44, 10/44 i 11/44 u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati.

26. Prema tumačenju Zajedničke komisije od 16. svibnja 2012. odredbe članka 44. stavak 10. i stavka 12. službeniku koji radi u turnusu ne plaća se posebna naknada za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi mjesečni fond radnih sati.

27. Prema odredbi članka 44. stavak 12. KU 1, odnosno članka 38. stavak 10. KU 2, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11), evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema članku 44. stavak 12. KU 1, odnosno članku 38. stavak 10. KU 2. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe članka 44. stavak 12. KU 1, odnosno članka 38. stavak 10. KU 2.

28. Po prijedlozima stranaka saslušan je svjedok također službenik zaposlen kod tuženice, koji je opisao režim rada pravosudnih policajaca u Odgojnom zavodu Turopolje.

28.1. Svjedok SP iskazao je da poznaje tužitelja koji je isto stariji pravosudni policajac u Odgojnom zavodu Turopolju, isto kao i ja. Radi na poslovima operativnog djelatnika vanjskog i unutarnjeg osiguranja. Navodi da je njihov rad organiziran na način, a isto tako i tužiteljev, da rade u turnusu 12 sati, a onda su 24 sata slobodni, nakon toga opet rade 12 sati pa su 48 sati slobodni. Isto tako navodi da su oni stariji pravosudni policajci i da najčešće rade u turnusu, da rijetko tko radi u smjenskom radu od 8 do 16 sati i to ako netko radi to su sve mladi pravosudni policajci. Navodi da je tužitelj radio na blagdane ili na neradne dane ovisno o turnusu tj. kada bi pao raspored rada u te dane. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li je bilo mjeseci kada mu je pretpostavljeni odnosno poslodavac njemu i tužitelju prekidao ciklus 12-24-12-48, svjedok odgovara da da, da je to potrebno zbog službe i nedostatka djelatnika. Isto tako navodi da po samoj sistematizaciji njih trenutno sad nedostaje 14 djelatnika, isto tako na poslovima koje tužitelj obavlja. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li mu je poznato kako su isplaćivani sati rada na blagdan ili na neradne dane svjedok odgovara da su plaćeni kao redovni radni sati, kao i da nisu isplaćeni niti u jednoj varijanti kao prekovremeni sati.

29. Uz suglasnost stranaka da se njihovi iskazi koriste u ovom spisu pročitani su iskazi svjedoka ŠP, ČP i BP, također službenika tuženice niz godina zaposlenih u Odgojnom zavodu Turopolje, sa zapisnika iz drugih parnica kod ovog suda sa istim predmetom spora.

29.1. Svjedok RP (255 spisa) je iskazao da poznaje tužitelja kao i da je tužitelj stariji pravosudni policajac koji je radio na poslovima vanjskog i unutarnjeg osiguranja. Nadalje je iskazao da je on počeo tamo raditi 2012., kao i to da kada je tamo počeo raditi da je tamo zatekao tužitelja kako već radi. Iskazao je da je od 2012. do 2. prosinca 2020. bio voditelj odjela osiguranja i da zna koji su poslovi tužiteljevog radnog mjesta, jer ih je i on na jedan način organizirao. Nadalje je iskazao da je za utuženo razdoblje u većini vremena siguran da je tužitelj radio u turnusima, međutim, da ne mogu točno za utuženo razdoblje reći kada je tužitelj točno radio koji dan. Naveo je da kada tužitelj radi u turnusu radi 12- satno radno vrijeme, a onda je 24 sata slobodan, pa onda opet radi 12 sati, pa je 48 sati slobodan. Istaknuo je da je moguće da je tužitelj radio i u smjenskom radu, tj. osam sati prije podne ili poslije podne, kao i da je tužitelj radio na blagdane ili na neradne dane ovisno o turnusu tj. kako bi mu pao raspored rada u te dane. Iskazao je, da je tužitelju isplaćivana naknada ako je radio za blagdane ili u neradne dane na način da mu je prvo satnica umanjena na radni fond sati, a ne mjesečni fond sati i svaki sat koji bi bio veći od radnog fonda sati isplaćivao bi se kao prekovremeni sat rada, kao i to ako je službeniku turnus padao u dane blagdana ili neradnih dana, sukladno kolektivnom ugovorom, službenici bi dobivali dodatke koje u ukupnom zbroju iznose 150%. Istaknuo je da službenici koji rade u turnusu ne mogu imati tjedni fond sati prekovremeni, već samo mjesečni fond sati. Ako je mjesečni fond sati bio veći od fonda radnih sati, tek tada je službenik ostvarivao pravo na prekovremeni rad, što je redovito evidentirano i isplaćivano. Nadalje, je iskazao da se pojam nadopune satnice odnosi na situaciju da ako je službenik radio više od propisanog dnevnog fonda sati, neovisno da li je to blagdan ili neradni dan, isti bi mu se pisao kao prekovremeni rad. I to se redovito dostavljalo na obračun plaće.

29.2. Svjedokinja ČP (list 253 spisa) iskazala je radi u Kaznionici u Turopolju, međutim radi obračun plaće i poslove računovodstva za Odgojni zavod u Turopolju. Navodi da kod njih postoje evidentičari to su DP i KP koje su postavljene za unos evidencije koju prema unaprijed najavljenom rasporedu od strane voditelja osiguranja iste unose u kompjutor. Njezin posao sastoji se u tome da ona nakon što one unesu podatke povlačim te podatke iz registra u sustav COP -a, provjerava da li je mjesečni fond sati točan, te da li je unesen rad na blagdan ili nadopuna satnice, te ona unosi podatke u slučaju ako u tom mjesecu postoji bolovanje za određenu osobu. Navodi da ona provjerava za sve zaposlene osobe njihov mjesečni fond radnih sati. Ističe da kada osoba radi od ponedjeljka do petka oni svi imaju naknadu za blagdan ukoliko isti pada na vrijeme od ponedjeljka do petka, međutim pravosudni policajci koji imaju organiziran rad u turnusu, njima se plaća rad na blagdan uvećan za sve dodatke i nadopuna satnice, a sve preko mjesečnog fonda radnih sati za pravosudne policajce smatra se da isti rade prekovremeni rad. Na poseban upit zamjenika punomoćnika tužitelja tko točno utvrđuje koliko iznosi mjesečni fond radnih sati za svaki pojedini mjesec svjedok odgovara da ne zna tko točno to utvrđuje, pretpostavlja da je to određeno zakonom, međutim ističe da dani u mjesecu od ponedjeljka do petka se pomnože sa 8 i dobije se mjesečni fond sati, a mjesečni fond radnih sati se dobije da se ti isti dani pomnože ali se izuzmu blagdani koji padaju od ponedjeljka do petka.

29.3. Svjedok BP (list 252 spisa) je iskazao da radi u Odgojnom zavodu Turopolje od 1993. godine da poznajem tužitelja jer rade zajedno u Zavodu i rade isti posao i na isti način. Iskazao je da on i tužitelj rade u turnusu na način da rade 12 - 24,12-48 to znači da u dnevnoj smjeni rade 12 sati nakon toga slijedi 24 sata odmora, pa rade u noćnoj 12 sati, a nakon toga slijedi 48 sati odmora. Naveo je da kad rade blagdanom, praznikom ili nedjeljom da im se takav rad obračunava i vodi kao redovan rad u turnusu. Isto tako je naveo da im se satnica umanjuje na način da ista ne pređe mjesečni fond redovnih sati, tj. ista se prikazuje kao da smo odradili puno manje sati od onoga što i stvarno odradimo i to iz razloga što se rad blagdanom, praznikom ili nedjeljom vodi kao redovan rad. Na poseban upit zakonskog zastupnika tuženika da li dobiva uvećanu plaću na rad blagdanom ili nedjeljom ili praznikom, svjedok je odgovorio da da, da mu se plaća uveća za 150%.

30. Sud je iskaz svjedoka SP i BP, te tužitelja prihvatio u cijelosti kao istinite jer su isti u bitnom suglasni.

30.1. Nadalje, sud je iskazu RP poklonio u vjeru u dijelu u kojem je isti iskazao da je tužitelj u utuženom razdoblju radio na poslovima unutarnjeg i vanjskog osiguranja, kao i da je tužitelj radio u turnusima i u smjenskom radu, te na blagdane kada su isti padali u dane od ponedjeljka do petka, kao i u neradne dane. Međutim, sud mu ne poklanja vjeru u dijelu u kojem svjedok navodi o načinu kako je tužitelju isplaćivana naknada ako je radio na blagdan ili u neradne dane, kao i to što znači pojam nadopune satnice iz razloga što je isti bio bio voditelj odjela osiguranja odnosno valja reći da isti nema stručna znanja za procjenu ispravnosti financijskog obračuna radnih sati za tužitelja u utuženom razdoblju.

30.2. Iskazu svjedokinje NP ovaj sud je poklonio vjeru u dijelu u kojem je ista iskazala da se dani u mjesecu od ponedjeljka do petka računaju tako da se isti pomnože sa 8 i dobije se mjesečni fond sati, a mjesečni fond radnih sati se dobije da se ti isti dani pomnože ali se izuzmu blagdani koji padaju od ponedjeljka do petka, međutim istoj nije povjerovao da ista ne zna tko točno utvrđuje koliko iznosi mjesečni fond radnih sati za svaki pojedini mjesec kao i da pretpostavlja da je to određeno zakonom iz razloga što je prethodno prije toga iskazala da radi obračun plaće i poslove računovodstva za Odgojni zavod u Turopolju kao i to da upravo ona provjerava za sve zaposlene osobe njihov mjesečni fond radnih sati.

30.3. Stoga poklanjajući u cijelosti vjeru iskazu svjedoka SP i ĆP , te iskazu tužitelja, kao i dijelu iskaza svjedoka RP i ČP kao logičnom i neposredno uvjerljivom ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj u utuženom razdoblju odradio sve sate, a kako to proizlazi iz evidencije tuženika, kao i da niti jedan dan nije neopravdano izostao s posla niti je u utuženom razdoblju koristio neplaćeni dopust.

31. Tužitelj je u bitnom iskazao (poleđina lista 250 spisa) da radi u Odgojnom zavodu Turopolje kao pravosudni policajac. Navodi da je u Odgojnom zavodu Turopolje u utuženom razdoblju radio u turnusu, a kako to proizlazi iz evidencije tuženice. Navodi da je njegov rad u turnusu 12/24/12/48. Posao obavlja kod poslodavca na način da se isti odvija po dnevnom rasporedu koji se nekih 7-8 dana unaprijed, međutim taj raspored nikad nije fiksan i vrlo često se mijenja. Navodi da u utuženom razdoblju nije koristio neplaćeni dopust i da je odradio sve radne dane po rasporedu koje je imao za utuženo razdoblje. Radio je na blagdan ukoliko je taj dan padao u dane od ponedjeljka do petka, tj. ukoliko mu je u te dane padala smjena da radi, a što je vidljivo iz evidencije tuženika. Ističe da je radio po dnevnoj zapovjedi jer se kod njih na drugačiji način ne može raditi. Navodi da s obzirom kada bi zahtijevala potreba posla da je radio na način da bi došao na službu od kuće kada je bio slobodan, kako bi odradio posao, a sve to iz razloga što postoji manjak kadra, a s obzirom na vrstu i narav njegovog posla, te hitnost postupanja morao je doći na posao. Navodi da zbog iznimnih situacija, te zbog manjka ljudi dolazi do situacija da on odradi više sati od onoga što je predviđeno po rasporedu. Isto tako navodi da je odradio sve dane kada mu je po rasporedu padalo na blagdane, subote i nedjelje i to je sve vidljivo iz evidencije tuženika. Navodi da sati koji su mu prelazili redovni mjesečni fond radnih sati da su mu isti bili plaćani po redovnoj satnici i ukoliko bi ti dani padali na dane blagdana isti su bili plaćeni po redovnoj satnici. Isto tako navodi kada je imao slobodan dan, te kada je pozvan da dođe u službu radi hitnosti posla ti su mu sati plaćeni kao redovni sati, odnosno ist i nisu bili plaćeni kao prekovremeni. Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja da li je dobio kakav odgovor od sindikalnog povjerenika iz kojih razloga mu sati nisu plaćeni kao prekovremeni sati, tužitelj odgovara da je dobio odgovor da to može biti plaćen i kao redovni sati.

32. Poklanjajući u cijelosti vjeru iskazu tužitelja kao logičnom i neposredno uvjerljivom ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj u utuženom razdoblju odradio sve sate, a kako to proizlazi iz evidencije tuženice, kao i da niti jedan dan nije neopravdano izostao s posla, niti je u utuženom razdoblju koristio neplaćeni dopust.

33. Nesporno je da je tužitelj u utuženom razdoblju poslove obavljao u turnusu i u smjenama, a kako to proizlazi iz evidencije tuženice koja je bila predmetom vještačenja, da je iste poslove obavljao prema rasporedu radnog vremena tuženice, da je mjesečno odrađivao sve radne sate i dane, da u utuženom razdoblju nije izostao s posla niti jedan radni dan, a niti je koristio neplaćeni dopust. Slijedom svega navedenog ovaj sud smatra da se tužitelju prekovremeni rad obračunava po isteku mjeseca u kojem je iste ostvario kao rad koji prelazi mjesečni fond radnih sati , a sve sukladno odredbi članka 44. stavak 12. KU 1, odnosno članka 38. stavak 10. KU 2. i Tumačenjima Zajedničke komisije broj 8/44, 2/35 i 24/44 ( Vrhovni sud u svojoj odluci posl. br. Rev-1403/2024 od 11. prosinca 2024.).

34. Slijedom navedenog, utvrđena je osnovanost tužbenog zahtjeva, dok je za potrebe utvrđenja visine tužbenog zahtjeva u ponovnom suđenju izveden dokaz dopunskim financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Vatroslavu Zovku dana 10. studenog 2025. (list 354-358 spisa) na način da vještak sukladno kolektivnom ugovoru i tumačenjima zajedničke komisije izračuna prekovremene sate za utuženo razdoblje.

35. Iz dopunskog nalaza i mišljenja vještaka od 10. studenog 2025. (list 354-358 spisa), proizlazi da u skladu s postavljenim zadatkom, na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, neisplaćena bruto plaća tužitelja po osnovi prekovremenog rada sveukupno iznosi 642,01 eura bruto, a pojedinačni mjesečni iznosi prikazani su u Tablici 1. Dopunskog nalaza i mišljenja s dospijećem svakog 15 u mjesecu za prethodni mjesec (poleđina lista 355-list 358 spisa).

35.1. Tuženica je na navedeni dopunski financijski nalaz i mišljenje izjavila prigovor jer isti nije izrađen sukladno rješenju ovog suda od 1. listopada 2025. i sukladno rješenju Vrhovnog suda RH poslovni broj Rev -1403/24 od 11. prosinca 2024. Posebice ističu da se vještak pri izradi dopunskog financijskog vještačenja nije pridržavao tumačenja zajedničke komisije broj 7/44 od 29. travnja 2013., niti tumačenja broj 5/38 od 23. svibnja 2018.

35.2. Nakon izjavljenog prigovora izveden je dokaz usmenim saslušanjem vještaka na raspravi dana 18. prosinca 2025. (list 380-381 spisa).

35.3. Vještak prof. dr. sc. Vatroslav Zovko je iskazao da u cijelosti ostaje kod dopunskog financijskog vještačenja od 10. studenog 2025. Na poseban upit zakonskog zastupnika tuženice da zašto je u dopunskom nalazu i mišljenju došlo do razlike u obračunu prekovremenih sati rada, iako je evidentno da nije utvrdio raz liku neisplaćenih sati rada u satima odgovara kako razlika proizlazi iz toga jer je prilikom obračuna naknade za prekovremene sate rada izračun napravljen uzimajući u obzir dane i sate (smjene) kada su prekovremeni sati odrađeni, a dopunskim vještačenjem je osnovni nalaz i mišljenje korigirano u odnosu na odluku Vrhovnog suda RH, te prilikom izračuna nisu uzimani u obzir prekovremeni sati rada koji padaju od ponedjeljka do petka na blagdan ukoliko isti nisu prelazili mjesečni fond radnih sati koji se ne umanjuje za dane blagdana od ponedjeljka do petka kako je to izrijekom i navedeno u odluci Vrhovnog suda. Na poseban upit zakonskog zastupnika tuženice može li odgovoriti prilikom izrade dopunskog financijskog vještačenja što je bila osnovica za izračun prekovremenog sata rada, vještak odgovara da je osnovica temeljem koje je napravljen izračun u nalazu i mišljenju posebno je izračunata i prikazana u osnovnom nalazu i mišljenju (list 217-218 spisa), a u tablici 2. osnovnog nalaza i mišljenja na listu 219 spisa je prikazan izračun cijene sata redovnog rada uzimajući u obzir faktor dana i vremena. Tako iskazana cijena sata rada u odnosu na faktor dana i vremena uzimana je kao osnovica za izračun dodataka za prekovremene sate rada. Na poseban upit zakonskog zastupnika tuženice je li to onda znači da li je npr. u slučaju rada subotom određena drugačija redovna cijena sata rada u odnosu na druge dane u tjednu, vještak odgovara kako je taj navod točan, a što je i vidljivo iz već navedene tablice 2. na listu 219 spisa. Na poseban upit zakonskog zastupnika tuženice je li takav izračun u skladu sa kolektivnim ugovorom i sa stavovima zajedničke komisije, vještak odgovara kako se točno držao zadatka vještačenja, a primjena tumačenja Kolektivnih ugovora predstavlja pravno pitanje, u što nije ovlašten ulaziti. Na poseban upit zakonskog zastupnika tuženice na koji način je vještak utvrđivao organizaciju rada tužitelja u utuženom razdoblju u pogledu rada na drugačiji način ili rada u turnusu, vještak odgovara kako je prilikom izračuna eventualne nastale razlike u slučaju rada na drugačiji način svaki rad u tjednu kad je bio prekid klasičnog rada u turnusu (12-24-12-48) rad u takvim razdobljima tretirao kao rad na drugačiji način. Na poseban upit zakonskog zastupnika tuženice može li odgovoriti kako je izračunavao dodatke za prekovremeni rad na tjednoj ili na mjesečnoj bazi, vještak odgovara npr. lipanj 2017. da je dodatke izračunavao na tjednoj bazi iz razloga jer u predmetnom tjednu od 12. do 18. lipnja 2017. tužitelj je radio na slijedeći način-u ponedjeljak je radio 12 sati prva smjena, u utorak je radio 2 sata prvu smjenu, dva sata treću smjenu, u srijedu je radio u prvoj smjeni dva sata, u trećoj smjeni 6 sati, nakon toga u četvrtak je tužena evidentirala 8 sati nadopune satnice, pa je nakon toga tužitelj radio u petak prvu smjenu 8 sati i zatim je subotu radio dva sata prvu smjenu, dva sata treću smjenu, nedjelju dva sata prvu smjenu, 6 sati treću smjenu. Iz navedenog slijedi da je u predmetnom tjednu tužitelj radio 44 sata, te mu je evidentirano 8 sati nadopune satnice, a od navedenih sati rada tri dana je radio u smjenskom radu, a petak je radio 8 sati prvu smjenu, što u naravi predstavlja redovan rad, stoga je takav režim rada tretirao kao rad na drugačiji način. Na poseban upit punomoćnika tužitelja može li odgovoriti je li to onda znači da je tužitelj radio u dva oblika rada, vještak odgovara da da, jer to u suštini predstavlja rad na drugačiji način (kombinacija više različitih režima rada). Na poseban upit punomoćnika tužitelja može li odgovoriti je li u listama evidencije rada naišao da se tužitelj nije odmarao 48 sati već da je radio, vještak odgovara da mu ne može sa sigurnošću sada odgovoriti već da bi morao cijelu evidenciju sada prolaziti.

35.4. Nakon navedenog očitovanja vještaka na ročištu 18. prosinca 2025. zakonski zastupnik tuženice i nadalje je ostao kod svih prigovora iznesenih u podnesku od 25. studenog 2025. a posebno kod prigovora koji se odnose na utvrđivanje osnovice za izračun sati prekovremenog rada budući da ista nije uzeta sukladno članku 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i Tumačenju zajedničke komisije br. 5/38 od 23. svibnja 2018. koji određuje da je osnovica za izračun prekovremenih sati rada osnovna plaća službenika pri čemu se ne uzima u obzir faktor vremena. Isto tako prigovora dopunskom vještačenju u odnosu na utvrđeni oblik organizacije rada tužitelja i to u prosincu 2015., svibnju 2017 i lipnju 2017., budući da vještak nije postupio sukladno Tumačenju br. 1/8 od 29. svibnja 2013. koji predviđa mogućnost da sati rada u turnusu mogu biti skraćeni u pojedine dane.

36. Sud je raspravnim rješenjem od 18. prosinca 2025. naložio vještaku da izradi inačicu financijskog vještačenja na način da se svi dodaci za prekovremene sate rada izračunaju na jedinstvenu osnovicu ne uzimajući u obzir faktor dana i vremena.

37. Vještak je 23. ožujka 2026. dostavio II dopunsko financijsko vještačenje (list 388- 391 spisa) na okolnost neplaćenih sati prekovremenog rada prema zadatku iz raspravnog rješenja od 18. prosinca 2025. te je iskazao da potraživanje tužitelja s naslova neispravno obračunatih sati prekovremenog rada sveukupno iznose 390,32 eura bruto, a prikaz potraživanja tužitelja po mjesecima napravljen je u tablici 1. Dopunskog nalaza i mišljenja s dospijećem 15. u mjesecu za prethodni mjesec .

38. Nakon dostavljenog II dopunskog financijskog vještačenja tužitelj je specificirao svoj tužbeni zahtjev podneskom od 14. travnja 2026. (list 399 spisa).

39. Podneskom od 14. travnja 2026. tuženica je prigovarala II dopunskom financijskog vještačenju (list 400 -402 spisa).

39.1. Povodom prigovora tuženice iz podneska od 14. travnja 2026. vještak je pristupio raspravi 6. srpnja 2026. te je iskazao da ostaje u cijelosti kod svog II dopunskog nalaza i mišljenja od 23. ožujka 2026. Na pitanje tuženice da li se držao prilikom izrade nalaza i mišljenja Odluke VSRH Rev-1403/2024 toč. 23. navodi kako se držao zadatka vještačenja kako je naveden u dopunskom financijskom vještačenju ne ulazeći pri tom u odluku VSRH jer ulaženje u sudsku praksu, kao i primjena iste, predstavlja pravno pitanje, što vještak ne može samostalno primjenjivati bez izričitog naloga suda, u suprotnom ispada da bi vještak neovlašteno ulazio u pravna pitanja. Na drugo pitanje tuženice zašto je podatak za prekovremeni rad računao s obzirom na faktor vremena kada je isti ostvaren, kada u tumačenju br. 5/38 od 23. svibnja 2018. stoji da se dodaci iz članka 38. obračunavaju na osnovnu plaću, a ne na obzirom na faktor vremena, odgovara kako je netočan predmetni navod tužen ice, s obzirom da je zadatkom vještačenja bilo određeno da se izračun napravi na jedinstvenu osnovicu, ne uzimajući u obzir faktor rada i vremena, a da je tome tako ukazuje i činjenica da je značajno velika razlika u potraživanju tužitelja izračunate u osnovnom nalazu i mišljenju u odnosu na dopunski nalaz i mišljenje. Na primjedbu tužen ice zašto je predmetne dodatke množio, odgovara da je već odgovorio na ovu primjedbu, a koja je iskazana posebno bila i u točkama 1. i 2. prigovora. U točki 4. primjedbe tužen ice, a vezano za posljedice načina izračuna dodatka primjenom operacije množenja naglašava kako je na predmetni prigovor već odgovorio u točkama 1. i 2., dakle nije bila primjenjivana operacija množenja više različitih dodataka. Pod točkom 5. tuženica problematizira pitanje obračuna rada na drugačiji način u čitavom mjesecu, te se poziva na tumačenja zajedničke komisije, odgovara kako kao i u slučaju pod točkom 1. primjena tumačenja predstavlja pravno pitanje u koje nije ovlašten ulaziti, a zadatkom suda nije bilo određeno da primjenjuje predmetna tumačenja. Nadalje, naglašava da kolektivnim ugovorom nije iskazano da bi se rad na drugačiji način trebao obračunavati na manje od cijelog mjeseca, s obzirom da kalendarski mjesec predstavlja obračunsku bazu za izračun kako plaće, tako i sati rada. U odnosu na točku 6. prigovora tuženice kako tužitelj nije ostvario 8 sati prekovremenog rada jer je praktički cijeli mjesec radio u turnusu, a u tjednu od 7-13. prosinca je radio na drugačiji način, ali ne dulje od 40 sati, navodi da je ta razlika proizašla jer je obračun rada na drugačiji način primjenjivao na cijeli kalendarski mjesec. Primjedbe pod točkama 7. i 8. su identične primjedbama pod točkom 6. samo što se odnose na druga obračunska razdoblja unutar cijelog obračunskog razdoblja, stoga na predmetne primjedbe nema što za dodati, jer je odgovor na iste već iskazan pod odgovorom na primjedbe iz točke 6. tužene.

40. Ovaj sud je II dopunski nalaz i mišljenje financijskog vještaka od 23. ožujka 2026. u cijelosti prihvatio s obzirom da je isti dan po osobi koje raspolaže potrebnim stručnim i naučnim znanjima za utvrđivanje odlučnih činjenica u skladu s pravilima struke.

40.1. Nadalje, sud nije našao da bi u mišljenju financijskog vještaka bilo proturječnosti ili nedostataka, niti se kod suda pojavila osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja. Isto tako valja reći da to što parničnim strankama predmetni nalaz i mišljenje nije po volji nije razlog da bi sud zbog toga provodio novo dopunsko financijsko vještačenje.

41. Osim toga valja reći da je financijskim vještačenjem izvršena i provjera svih platnih lista i usporedba platnih lista sa evidencijama o prisutnosti na radu, te je na taj način utvrđeno da u pojedinim mjesecima tuženica nije iskazala sve sate koji su iskazani u evidencijama o prisutnosti na radu, a koji predstavljaju sate iznad mjesečnog fonda radnih sati kao prekovremeni rad tužitelja. Tako je nakon ove usporedbe u Tabeli 1. II dopunski nalaz i mišljenje financijskog vještaka od 23. ožujka 2026. (list 388-391 spisa) iskazana razlika neobračunatih, a odrađenih prekovremenih sati, kada su takvi sati rada mjesečno bili duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati , sve u razdoblju od ožujka 2015. do ožujka 2020. s tim da se svi dodaci za prekovremene sate izračunavaju na jedinstvenu osnovicu ne uzimajući u obzir faktor dana i vremena.

42. U skladu s cjelokupnom dokumentacijom u spisu, a pritom prihvaćajući II dopunski nalaz i mišljenje financijskog vještaka od 23. ožujka 2026. (list 388-391 spisa) sud je utvrdio da tužitelju pripada neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada, za utuženo razdoblje u ukupnom bruto iznosu od 390,32 eura kada su takvi sati rada bili mjesečno duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, koji iznos je i dosuđen tužitelju, te je odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

43. Kako u smislu odredbe članka 29. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23- dalje ZOO) dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate to je u konkretnom slučaju, obzirom da tuženica kasni s ispunjenjem novčane obveze, valjalo tužitelju priznati i zakonsku zateznu kamatu. No sud nije dosudio zatezne kamate na cjelokupni iznos bruto plaće.

44. Naime, u skladu s odredbama članka 45. stavak 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br.:177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/11, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15-dalje: ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz članka 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

45. Nadalje, odredbama članka 45. stavak 4. i 5. ZPD i članka 61. stavak 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14 - dalje: Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. toga Zakona i članka 11., 12. i 15. toga Pravilnika, umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavak 9. i članka 16. stavak 2. toga Zakona, te umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavak 1. i 2. istoga Zakona. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku.

46. Imajući u vidu gore navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak, koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose), dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, kako je to i presuđeno u točkom I izreke ove presude. Zatezna kamata dosuđena je od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa pobliže navedenog u točki I. ove presude (prema pojedinim mjesečnim iznosima i dospijećima iz Tabele 1. II dopunskog nalaza i mišljenja financijskog vještaka od 23. ožujka 2026. (list 388-391 spisa), tj. od 16. u mjesecu za protekli mjesec, sukladno odredbi članka 84. stavak 3. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09, 61/11, 82/12, 73/13, 93/14, 130/23 dalje - ZR) pa sve do isplate, i to po stopi iz članka 29. stavak 2. ZOO.

47. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. te članka 155. ZPP, te je stoga tužitelju priznat trošak prema vrijednosti predmeta spora prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, Tbr. 7., 8. i 9. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( Narodne novine broj 138/2023 107/2025 - dalje Tarifa) i priloženom troškovniku. Tako je tužitelju priznat trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora prema Tbr. 32 Tarife od 50 bodova, sastav tužbe od 24. lipnja 2020. prema Tbr. 7/1 Tarife od 50 bodova, sastav podneska od 12. veljače 2021. prema Tbr. 8/3 Tarife od 25 bodova, sastav podneska od 17. svibnja 2022. prema Tbr. 8/1 Tarife od 50 bodova, sastav podneska od 5. listopada 2022. prema Tbr. 8/1 Tarife od 50 bodova, sastav podneska od 17. siječnja 2023. prema Tbr. 8/1 Tarife od 50 bodova, sastav podneska od 30. rujna 2025. prema Tbr. 8/4 Tarife od 12,50 bodova, sastav podneska od 14. travnja 2026. prema Tbr. 8/1 Tarife od 50 bodova, pristup na ročište 15. veljače 2021. prema Tbr. 9/1 Tarife od 50 bodova, pristup na ročište 18. siječnja 2023. prema Tbr. 9/1 Tarife od 50 bodova, pristup na ročište 27. travnja 2023. prema Tbr. 9/1 Tarife od 50 bodova, pristup na ročište za objavu presude 25. svibnja 2023. prema Tbr. 9/1 Tarife od 50 bodova, pristup na ročište 13. lipnja 2025. prema Tbr. 9/1 Tarife od 50 bodova, pristup na ročište 1. listopada 2025. prema Tbr. 9/1 Tarife od 50 bodova, pristup na ročište 18. prosinca 2025. prema Tbr. 9/1 Tarife od 50 bodova, pristup na ročište 6. srpnja 2026. prema Tbr. 9/1 Tarife od 50 bodova, pristup na ročište za objavu presude prema Tbr. 9/3 Tarife od 25 bodova, odnosno ukupno 762,50 bodova. Cijeneći da je vrijednost jednog boda 2,00 eura tužitelju je priznat trošak od 1.525,00 eura, koji uvećan za trošak PDV-a od 25% u iznosu od 381,25 eura i trošak financijskog vještačenja, koje je bilo potrebno provesti radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva, u iznosu od 331,80 eura, sveukupno iznosi 2.238,05 eura, te je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

48. Odluka o kamatama na dosuđeni parnični trošak temelji se na odredbi članka 151. stavak 3. ZPP koji se sukladno odredbi članka 107. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 80/22) primjenjuje i na postupke pokrenute i prije stupanja na snagu istog, a u visini određenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11., 29/18., 126/21., 114/22 i 156/22).

49. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 718,30 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 20. kolovoza 2026. pa do isplate kao neosnovan. Naime, sastav odgovora za žalbu, sastav odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije, te sastav odgovora na reviziju za svaki od njih po 50 bodova tužitelju nisu priznati jer isti nisu bili potrebni niti nužni za ovaj postupak, dok se sastav podneska od 30. rujna 2025. mogao cijeniti samo prema Tbr. 8/4 Tarife, a nikako u punom iznosu po Tbr. 8/1 Tarife. Nadalje tužitelju nije priznat niti trošak pristupa vještaka na ročište 24. prosinca 2025 . u iznosu od 49,77 eura i 6. srpnja 2026. u iznosu od 49,77 eura, te trošak dodatnog financijskog vještačenja u iznosu od 150,00 eura, iz razloga što to tužitelj nije bio niti u obvezi platiti, te je odlučeno kao pod točkom III. izreke.

50. Tuženici nisu priznati parnični troškovi u ukupnom iznosu od 2.700,00 eura, sukladno članku 154. stavak 1. ZPP, jer ista nije uspjela u postupku, te je odlučeno kao pod točkom IV. izreke.

Velika Gorica, 20. kolovoza 2026.

Sutkinja:

Zorana Matešić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.