Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-321/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vedranu Medakoviću, univ.spec.iur., kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Pula-Pola, Sergijevaca 2, Pula, OIB: 52966791065, protiv prvo protustranke EA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica mr.sc. Vera Glasnović Gjoni, odvjetnica u Puli, drugo protustranke EACH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], treće protustranke mlt. BA, s trenutnim boravištem u Centru za pružanje usluga u zajednici Ivana Brlić Mažuranić, Omlad inska ulica 1, Lovran, zastupane po posebnoj skrbnici ZA, zaposlenoj u Centru za posebno skrbništvo, Podružnica Pula, Danteov trg 3 i četvrto protustranke Centar za pružanje usluga u zajednici Ivana Brlić Mažuranić, Omladinska ulica 1, Lovran, radi oduzimanja prava na stanovanje sa djetetom, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj R1 Ob-481/2025-22 od 29. svibnja 2026., dana 20. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj R1 Ob-481/2025-22 od 29. svibnja 2026.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja pod točkom I. izreke je odbijen kao neosnovan prijedlog radi oduzimanja prava na stanovanje majci ŽA i ocu EACH, u odnosu na dijete mlt. BA, dok je pod točkom II. izreke ukinuta privremena mjera određena rješenjem istog suda poslovni broj R1 Ob-481/2025-3 od 28. listopada 2025.

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. točke 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), u svezi s odredbom čl. 346. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", br. 103/15 , 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023 – dalje: ObZ) i prijedlogom drugostupanjskom sudu da poništi prvostupanjsku odluku.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet žalbenog postupka je ispitivanje pravilnosti i zakonitosti prvostupanjske odluke kojom je odbijen prijedlog predlagatelja za oduzimanjem prava na stanovanje s djetetom.

5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, drugostupanjski sud nije utvrdio da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u svezi čl. 346. ObZ.

6. Tijekom prvostupanjskog postupka je utvrđeno:

- da su prvo i drugo protustranke roditelji troje maloljetne djece i to mlt. E rođenog **.**.2021., B rođenog **.**.2023. i BA rođene **.**.2025.,

- da je 21. 8. 2025. prvo i drugo protustranci određena mjera izdvajanja i smještaja izvan obitelji u odnosu na njihovo troje mlt. djece koji su privremeno smješteni u ustanove socijalne skrbi,

- da je rješenjem Općinskog suda u Puli-Pola R1 Ob-399/2025-2 od 1. 9. 2025. određeno da se mlt. BA privremeno povjerava na skrb Centru za pružanje usluga u zajednici EAC u trajanju od 30 dana, i koja je rješenjem od 29. 09. 2025. produljena za narednih 30 dana,

- da je mlt. BA nakon Opće bolnice Pula bila hospitalizirana i nadzirana u KBC Rijeka da bi potom u odnosu na smještaj bila povjerena Centru za pružanje usluga u zajednici Ivana Brlić Mažuranić,

- da predlagatelj u odnosu na drugo dvoje djece ( mlt. E i mlt. Z ), nije pokrenuo postupak oduzimanja prava na stanovanje i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu, već je roditeljima izrečena mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu, a koja se određuje u nadležnosti Zavoda sukladno članku 134. ObZ-a,

-da je predlagatelj 14. 10. 2025. podnio nadležnom prvostupanjskom sudu prijedlog radi oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanja svakodnevne skrbi u odnosu na mlt. BA ustanovi socijalne skrbi, u bitnom navodeći da je svo troje mlt. djece prvo i drugo protustranaka rođeno kod kuće, da trudnoća nije kontrolirana, da djeca nisu cijepljena, da žive u adekvatnim stambenim uvjetima, da su Ž i B zdrava djeca uredna razvoja, a BA je bila na hospitalizaciji u KBC Rijeka jer je uslijed neadekvatne prehrane od strane roditelja dovedena u stanje životne opasnosti,

- da predlagatelj prijedlog temelji na sveobuhvatnoj obiteljskoj procjeni od 14. 10. 2025. ( st. 42-50 spisa ) u kojoj su opisani socio-anamnestički podaci oba roditelja ( rođenih u [adresa] ) nakon čega je izneseno da su uvidom u cjelokupnu obiteljsku situaciju protustranaka kao i praćenjem obiteljskih prilika, razvidne pozitivne promjene na strani roditelja koje se očituju u njihovoj suradljivosti i korektnom odnosu prema stručnim osobama te da preuzimaju odgovornost za svoje propuste i poduzimaju radnje koje su potrebne za pravilan fizički i psihosocijalni rast i razvoj njihove djece. U odnosu roditelja s djecom Ž i B razvidna je međusobna emocionalna povezanost te ostavljaju dojam toplih i afektivnih roditelja koji pružaju podršku djeci, ali i međusobno jedno drugom, a kod djece nisu primijećeni znakovi traumatiziranosti. Radi se o roditeljima koji iskazuju afektivnost i toplinu prema djeci, s obzirom da su od dolaska u RH na svojstven način izolirani od obitelji i prijatelja te donekle „odbačeni“ pa ponukani lošim iskustvima od stanodavaca i susjeda, iskazuju sumnjičavost i nepovjerenje prema svima, pa tako i stručnim djelatnicima. Roditelji su imali svoj način roditeljske skrbi uslijed kojeg se dvoje starije djece uredno razvijalo, ali ne i najmlađe koje je hospitalizirano iz razloga jer iako su roditelji bili uvjerenja da dobro postupaju u vidu aspekta prehrane, najmlađe dijete su doveli u stanje pothranjenosti, životne opasnosti i ugroženosti zbog neadekvatne prehrane,

- da predlagatelj putem navedene procjene iskazuje mišljenje kako su prvo i drugo protustranka pokazali spremnost na suradnju, a iako verbaliziraju da će se maksimalno prilagoditi i potruditi napraviti izmjene, potrebno je kontinuirano i intenzivno praćenje kako bi se verbalizirani pristanak potvrdio i na ponašajnoj razini, pa imajući u vidu da su Ž i B urednog zdravstvenog razvoja te iskazuju primjerena i privržena ponašanja prema roditeljima, stručni tim je mišljenja da se mogu vratiti u primarnu obitelj na svakodnevnu skrb roditeljima, dok u odnosu na mlt. BA, obzirom da je riječ o djetetu niske kronološke dobi, postoji rizičan faktor te je nadalje potrebno osigurati da ima cjelodnevnu skrb i nadzor stručnjaka kroz mjeru intenzivnog nadzora i kroz određen vremenski period procijeniti buduće kompetencije roditelja u pogledu navedene problematike, ali da to nije moguće trenutno, radi čega je predloženo da sud donese mjeru kojom se oduzima roditeljima pravo na stanovanje s djetetom s time da se njihovi susreti odvijaju jednom tjedno u trajanju od sat vremena,

- da je prvostupanjski sud temeljem prijedloga predlagatelja rješenjem poslovni broj R1 Ob-481/2025-3 od 28. 10. 2025. odredio mjeru privremenog povjeravanja skrbi o mlt. BA četvrto protustranci, pri čemu mjera traje do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pod brojem R1 Ob-481/2025,

- da je prvostupanjski sud potom u postupku temeljem uvida u e-mail korespondenciju socijalne radnice ABC zaposlenice [obrt] utvrđeno da je prvo protustranka redovito kontaktirala bolnicu u kojoj je smještena mlt. BA te se interesirala o stanju djeteta a iz medicinske dokumentacije od 25. rujna 2025. proizlazi da je tijekom boravka u bolnici dijete značajno napredovalo na težini te je vidljiv pomak u kontaktu, interesu za okolinu, ljude i predmete, što proizlazi i iz nalaza psihologa, ali da je neophodna daljnja intenzivna neurorazvojna terapija i razvojna stimulacija,

- da je temeljem uvida u e-mail korespondenciju prevoditeljice DA koja je obavila razgovor s prvo protustrankom utvrđeno da majka navodi da su ona i suprug iznimno sretni što su vidjeli da njihova kći napreduje u bolnici te su sretni zbog promjene jer je BA sada veselo, vedro, nasmijano i fokusirano dijete, da majka nema ništa protiv mesa u prehrani za dijete i ostatak obitelji, samo da joj je bitno da je meso kvalitetno te joj je želja da se djeca vrate njima i da će sve potrebno promijeniti i poduzeti za navedeno,

- da iz Izvješća ustanove od 13. 2. 2026. u kojoj je mlt. BA smještena, proizlazi da je dijete 28. 11. 2025. bilo otpušteno iz bolnice, ali je 5. 11. 2025. dobila povišenu temperaturu te je ponovno hospitalizirana 7. 11. 2025., da je majka 6. 11. 2025. najavila posjetu djetetu, ali na navedenu nije došla, pri čemu su naknadno dobili informaciju da nije mogla naći adresu navedene ustanove te je zabunom otišla u drugu ustanovu,

- da ustanova u kojoj je mlt. treće protustranka sada smještena ističe kako nije suglasna s prijedlogom predlagatelja da dijete povjeri njihovoj ustanovi u trajanju od godine dana jer je u ustanovu primljena u hitnoći i povrh raspoloživih kapaciteta te da djetetu treba osigurati skrb u van institucijskom i obiteljskom okruženju,

- da je prvostupanjski sud proveo dokaz saslušanjem prvo i drugo protustranaka, te je prvo protustranka u bitnom navela da viđa mlt. dijete, da je išla u bolnicu u pravilu jedan puta tjedno kako je i rješenjem određeno, a ako nije išla da je to bilo jer nije mogla organizirati prijevoz, da bi joj nakon svakog posjeta trebalo jedan dan da dođe k sebi emotivno, ali da bi joj bilo lakše jer zna da ju tamo svi paze i da se ponašaju odgovorno prema njoj, da si i sama postavlja pitanje zašto je došlo do ugroze djeteta a da se tada sve odvilo jako brzo, dojila je dijete ali je zbog velikog stresa izgubila mlijeko, probala je s adaptiranim i kako im je to treće dijete mislila je da će sve ići glatko kao s prvo dvoje djece, da su ona i muž u RH sami, da nemaju tuđu pomoć, da je suprug bio zauzet s njihovo prvo dvoje djece i vodio kućanstvo i posao, a ona je cijele dane bila s BA na grudima kako bi potaknula stvaranje mlijeka te da kad to nije uspjelo, počela ju je hraniti adaptiranim mlijekom Aptamil i Lupilu, ali je BA to odbijala, da je u mlijeko davala zobene pahuljice i sirup od datulja što su joj i liječnici potvrdili kao korisno, da nije dobro procijenila ozbiljnost situacije i potražila liječničku pomoć, da su čekali suprugovu baku da im dođe pomoći te da je dijete taman počelo piti to zaslađeno mlijeko, da nisu išli na redovite preglede kod pedijatra i da dijete nisu upisali kod pedijatra te da nisu cijepili mlt. BA, da sada dvoje starijih sinova redovito vode kod pedijatra dr. BAC, da su angažirali pomoć oko čuvanja djece, da djeca jedu sve, ribu, meso, mliječne proizvode te da su oni vegetarijanci, ali da ponekad jedu i meso, da nisu prijavili djecu na zdravstveno osiguranje jer su mislili da to u Hrvatskoj nije tako jednostavno, već da su mislili da će sve rješavati privatno,

- da je drugo predlagatelj također saslušan te se u bitnom složio sa onim što je iskazala prvo predlagateljica, a na upit da li je imao prigovore na hranjenje djeteta u bolnici je naveo da se raspitivao o porijeklu mesa,

- da je prvostupanjski sud proveo i dokaz saslušanjem svjedokinje SA, socijalne radnice i djelatnice ustanove u kojoj je smještena mlt. BA i koja je u bitnom ukazala u kojim okolnostima je dijete došlo u njihovu ustanovu, da je nakon otpuštanja iz [obrt] 6. 3. 2026. u dobroj formi i zdravlja, da je dobro napredovala te su propisane obvezne kontrole kod liječnika i fizikalna terapija, da je izostajala s terapija zbog upale uha i konjuktivitisa, da jede svu hranu i da sada ima 9 kila i 800 grama, da se lijepo prilagodila ustanovi, da ima ustaljenu rutinu te je smještena s još četvero djece u istoj prostoriji i da o njima u smjeni brine samo jedna odgojiteljica, a koja je dužna brinuti o ukupno desetero djece u dobi do 2,5 godina, te da se sve teže uspijevaju organizirati i voditi djecu na specijalističke preglede i većinom se jedino stižu zadovoljiti nužne potrebe djece i da moli predlagatelja ako postoji mogućnost da se dijete smjesti negdje drugdje, da je od 6. ožujka 2026. majka više puta telefonski kontaktirala dom i najavljivala svoje dolaske, ali da ih je naknadno otkazivala navodeći da nije u mogućnosti doći kao i da su roditelji iako su na prošlom ročištu kod suda dali pisanu suglasnost da se dijete cijepi, naknadno naveli da bi se prvo konzultirali s pedijatrom pa nakon toga odlučili.

7.1. Polazeći od tako provedenog dokaznog postupka, a pozivajući se na odredbe čl. 7., 128., 149. i 155. ObZ, čl. 3. st. 1. Konvencije o pravima djeteta („Narodne novine“ Međunarodni ugovori br. 12/93 i 20/97) te odredbe čl. 24. st. 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (2010), SL EU C83., kao i odluke i praksu Ustavnog suda RH te Europskog suda za ljudska prava ( dalje: ESLJP), prvostupanjski sud utvrđuje kako u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke koje opravdavaju određivanje predložene mjere.

7.2. Prvostupanjski sud takvo stajalište temelji na, s jedne strane analiziranju razloga i uzroka koji su doveli do ugrožavanja zdravstvenog stanja mlt. BA, i u sklopu kojih nedvojbeno utvrđuje da su roditelji učinili vrlo ozbiljne i značajne propuste u odnosu na zdravstveno stanje djeteta, koji su bile takvog intenziteta da bi vrlo vjerojatno doveli i do tragičnog ishoda, da nije bilo promptne intervencije predlagatelja. S druge strane, prvostupanjski sud navodi da ocjenjuje okolnosti koje su aktualne u trenutku donošenja sudske odluke (dijete je rođeno **.**.2025.) i procjenjuje ih sukladno načelu prvenstvene zaštite dobrobiti i prava djeteta te načela razmjerne i najblaže intervencije u obiteljski život. U tom smislu utvrđuje da mlt. BA u trenutku donošenja oduke ima jednu godinu i četiri mjeseca, da je dobrog i urednog zdravstvenog stanja, da je sukus problema bio u okolnostima što je BA prilikom povjeravanja na skrb ustanovi (rujan 2025.) bila dijete u dojenačkoj dobi i da je problem proizašao iz nedostatka majčinog mlijeka, neprihvaćanja adaptiranog mlijeka te neadekvatne reakcije roditelja koji nisu žurno potražili liječničku pomoć, da je Zavod procijenio da nema opasnosti za mlt. Z i Ž, braću mlt. BA, a koji nisu tako različite dobi od BA i koji su sada u smislu načina prehrane i nutritivnih potreba slični potrebama mlt. BA, pa uzimajući u obzir sve takve okolnosti prvostupanjski sud utvrđuje da nema osnova da mlt. BA bude izvan svoje obitelji, te odbija prijedlog i ukida privremenu mjeru od 28. 10. 2025. kojom je treće protustranka privremeno povjerena na skrb četvrto protustranci.

8. Predlagatelj u okviru žalbenih navoda osporava prvostupanjsku odluku, u bitnom ukazuje na stajalište kako navod da dijete danas može „jesti skoro sve“ nije dovoljan za povratkom u obitelj te ne znači da će roditelji zadovoljiti sve nutritivne potrebe djeteta. Naglašava da su roditelji učinili ozbiljne i značajne propuste, da ne pokazuju da su se promijenili, da su potpisali suglasnost za cijepljenje a kasnije ju povukli, da su se propitivali od načinu hranjenja djeteta u bolnici iako znaju da je pod stručnom brigom, da nisu posjetili dijete u ustanovi iako su naveli kako su nabavili automobil i da plaćaju osobu koja im pomaže oko brige o drugoj djeci.

9. Razmatrajući tako iznesene žalbene navode predlagatelja, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da nisu osnovani te ne dovode u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke kao niti pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja na temelju kojeg je donesena pobijana odluka.

10. U tom smislu prije svega valja ukazati da postupak oduzimanja prava roditelja na stanovanje s djetetom, u opsegu, sadržaju i pod pretpostavkama propisanim odredbama čl. 155. do 163. ObZ, predstavlja postupak koji zadire u sferu prava na poštivanje osobnog i obiteljskog života kako djeteta tako i roditelja, kao jednog od najviše zaštićenih Ustavnih i Konvencijskih prava (čl. 35. Ustava Republike Hrvatske "Narodne novine", broj: 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14 i čl. 8. Konvencije o temeljnim ljudskim pravima i slobodama "Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17 ; dalje: Konvencija).

11. Kako se takvo zadiranje u pravo roditelja provodi u okviru legitimnog cilja (propisanih mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta), to se predloženo postupanje nužno mora promotriti u svjetlu osnovnih načela propisanih ObZ-om, a riječ je prije svega o načelu prvenstvene zaštite dobrobiti i prava djeteta (čl. 5. i 127. ObZ) u okviru kojih sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta, moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit.

12. Međutim, kako su prava djeteta neizostavno povezana sa pravima roditelja, to je čl. 6. ObZ propisano načelo prvenstvenoga prava roditelja da skrbe o djetetu te dužnosti tijela da im pruža pomoć u okviru takvog prava, dok je u čl. 7. ObZ sadržano načelo razmjerne i najblaže intervencije u obiteljski život prema kojemu mjera kojom se zadire u obiteljski život može biti prihvatljiva ako je nužna, te ako se njezina svrha ne može uspješno ostvariti poduzimanjem blažih mjera.

13. Uz navedeno, prvostupanjski sud pravilno ukazuje i na primjenu načela razmjernosti (čl. 128. ObZ) i prema kojemu je tijelo koje provodi postupak prilikom izbora mjere prikladne za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, dužno voditi računa da se odredi ona mjera kojom se najmanje ograničava pravo roditelja na ostvarivanje skrbi o djetetu, ako je takvom mjerom moguće zaštititi prava i dobrobit djeteta.

14. Stoga u okviru kontrole zakonitosti odluke poput one koja je predmetom ovog postupka (oduzimanja prava na stanovanje roditelja s djetetom i povjeravanja skrbi o brizi djeteta ustanovi – čl. 149. toč. 3. ObZ) valja uzeti u obzir da se takva mjera donosi s prvenstvenim fokusom na zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, pri čemu njezin doseg nedvojbeno zadire i u pravo roditelja zaštićeno čl. 35. Ustava RH odnosno čl. 8. Konvencije.

15. U tom smislu nadležni sudovi moraju u svakom konkretnom postupku provjeriti usklađenost takvih elemenata ( zaštitu prava i dobrobiti djeteta s jedne strane te zadiranje u roditeljsko pravo s druge ), a koja kontrola se provodi u okviru testa razmjernosti ili proporcionalnosti, stvorenog praksom Europskog suda za ljudska prava, kao pravnog mehanizma u čijem okviru valja utvrditi da li je konkretna odluka zakonita, da li teži ostvariti legitimni cilj te naposlijetku, da li se može smatrati nužnom u demokratskom društvu.

16. U tom smislu ovaj drugostupanjski sud naglašava da, iako bi iz odredbe čl. 155. st. ObZ proizlazilo da je za određivanje konkretne mjere dostatna procjena predlagatelja da djetetu ostankom ili povratkom u obitelj prijeti opasnost za život, zdravlje i razvoj (čl. 155. st. 1. toč. 1. ObZ) ili ispunjenje drugog uvjeta u vidu toga da se nisu dogodile planirane promjene u obitelji iz prethodno određenih mjera za zaštitu djeteta (čl. 155. st. 1. toč. 1. ObZ), navedeno ne isključuje kontrolu zakonitosti i provođenje testa razmjernosti predmetne mjere.

17. Polazeći od takvih pretpostavki, prvostupanjski sud je provedenim postupkom s jedne strane utvrdio da su prvo i drugo protustranke kao roditelji, ugrozili zdravstveno stanje i posljedično život svoje mlt. kćeri odnosno treće protustranke.

18. Nadalje, prvostupanjski sud je utvrdio u kakvim okolnostima je došlo do takvog postupanja, odnosno da je prvo protustranka kao majka izgubila mlijeko, da je s djetetom bila po cijele dane na grudima kako bi potaknula stvaranje mlijeka te da kad to nije uspjelo, da ju je počela hraniti adaptiranim mlijekom, što je dijete odbijalo, da sa ocem djeteta nije dobro procijenila ozbiljnost situacije i potražila liječničku pomoć, i uslijed čega je treće protustranka nedovoljno fizički napredovala na način da je njezina pothranjenost ugrozila njezin život, pri čemu je najteža posljedica spriječena upravo pravodobnom reakcijom institucija i smještajem i odgovarajuću ustanovu.

19. S druge strane, temeljem navoda samog predlagatelja ( u okviru obiteljske procjene od 14. 10. 2025. na kojoj se i temelji prijedlog) proizlazi da je utvrdio pozitivne promjene na strani roditelja (koje se očituju u suradljivosti i korektnom odnosu prema stručnim osobama), da preuzimaju odgovornost za svoje propuste i poduzimaju radnje koje su potrebne za pravilan fizički i psihosocijalni rast i razvoj njihove djece. Nadalje, prvo i drugo protustranke su osim mlt. BA, roditelji i još dvoje mlt. djece, čija kronološka dob prednjači BA ( dvoje braće rođenih 2001. i 2003. ) te predlagatelj u obiteljskoj procjeni ističe da je u odnosu roditelja s tom drugom djecom razvidna međusobna emocionalna povezanost te ostavljaju dojam toplih i afektivnih roditelja koji pružaju podršku djeci, ali i međusobno jedno drugom, a kod djece nisu prim ijećeni znakovi traumatiziranosti. Radi se o roditeljima koji iskazuju afektivnost i toplinu prema djeci, s obzirom da su od dolaska u RH na svojstven način izolirani od obitelji i prijatelja te donekle „odbačeni“ pa ponukani lošim iskustvima od stanodavaca i susjeda, iskazuju sumnjičavost i nepovjerenje prema svima, pa tako i stručnim djelatnicima.

20. Dakle, sam predlagatelj u okviru obiteljske procjene, kao pravne osnove za određivanje predmetne mjere u smislu čl. 155. st. 1. toč. 1. ObZ, iznosi podatke u pogledu odnosa prvo i drugo protustranke sa svo troje maloljetne djece, pri čemu zaključuje da oni ostavljaju dojam toplih i afektivnih roditelja koji pružaju podršku djeci, ali i međusobno jedno drugom, da preuzimaju odgovornost za svoje propuste i poduzimaju radnje koje su potrebne za pravilan fizički i psihosocijalni rast i razvoj njihove djece, pa u odnosu na dvoje starije djece smatraju kako nije potrebna mjera iz čl. 155. ObZ, dok u odnosu na mlt. BA predlažu oduzimanje stanovanja smatrajući kako je i nadalje prisutan rizičan faktor s obzirom na djetetovu kronološku dob.

21. Upravo u takvim okolnostima prvostupanjski sud je pravilno proveo test razmjernosti, polazeći od pitanja nužnosti predložene mjere u okolnostima u kojima je utvrđeno da su prvo i drugo predlagatelji očigledno pogriješili na štetu maloljetnog djeteta i ugrozili joj život, ali predstavljaju afektivne roditelje koji emocionalno i toplo reagiraju prema djeci i koji preuzimaju odgovornost za svoje propuste i poduzimaju radnje potrebne za pravilan fizički i psihosocijalni rast i razvoj njihove djece . U tom smislu ovaj drugostupanjski sud smatra da je odlučno razmotriti i od kakvog je utjecaja za treće protustranku i njezin emocionalni razvoj i zaštitu, u sadašnjoj fazi života, to što ne živi sa roditeljima i braćom te da li je predložena mjera u tom smislu nužna s obzirom na okolnosti slučaja.

22. Glede navedenog drugostupanjski sud primjećuje da je iz iskaza svjedokinje SA ( socijalne radnice i djelatnice ustanove u kojoj je smještena mlt. BA ) utvrđeno da je treće protustranka smještena s još četvero djece u istoj prostoriji i da o njima u smjeni brine samo jedna odgojiteljica koja je dužna brinuti o ukupno desetero djece u dobi do 2,5 godina, da sve teže uspijevaju organizirati i voditi djecu na specijalističke preglede i većinom se jedino stižu zadovoljiti nužne potrebe djece , radi čega moli predlagatelja da dijete smjesti negdje drugdje.

23. Polazeći od takvih utvrđenja, proizlazi zaključak da u okolnostima u kojima i sam predlagatelj utvrđuje da prvo i drugo protustranke predstavljaju tople i emocionalne roditelje koji pokazuju brigu i ljubav u odnosu na braću mlt. BA, a osim toga su kod njih razvidne pozitivne promjene koje se očituju u suradljivosti i preuzimanju odgovornost za svoje propuste, dok se s druge strane mlt. BA nalazi u ustanovi u kojoj same djelatnice ustanove ističu kako sve teže uspijevaju zadovoljiti nužne potrebe djece koja se tamo nalazi ( između kojih i treće protustranke) , proizlazi da određivanje predložene mjere i miješanje u pravo prvo i drugo predlagatelja nije nužno, obzirom da bi se svrha predložene mjere mogla uspješno ostvariti poduzimanjem blažih mjera koje manje ograničavaju pravo prvo i drugo predlagatelja, a istovremeno štite prava i dobrobit treće predlagateljice ( pri čemu može biti riječ o mjerama poput onih u okviru kojih se provodi nadzor između prvo i drugo predlagatelja i njihovo drugo dvoje djece).

24. U odnosu na žalbene navode predlagatelja (da tvrdnja o tome kako dijete danas može „jesti skoro sve“ nije dovoljna za povratkom u obitelj te ne znači da će roditelji zadovoljiti sve nutritivne potrebe djeteta) valja ukazati kako prvostupanjski sud svoju odluku nije utemeljio isključivo na takvoj tvrdnji već cjelokupno provedenom dokaznom postupku, sagledavajući svaki dokaz zasebno kao i u njihovoj ukupnosti (čl. 8. ZPP) pri čemu je od prvo i drugo protustranke zatražio i konkretan podatak o načinu prehrane mlt. treće protustranke, (i na koji su odgovorili na ročištu 22. 4. 2026.) . Također, u odnosu na zdravstveno stanje treće protustranke valja navesti da je iz postupka razvidno kako je ista još uvijek u zdravstvenom tretmanu koji se provodi putem više specijalističkih pregleda i nadzora (uključena je u redovna praćenja psihomotornog razvoja), a osim toga roditelji su ukazali na imenovanje liječnika primarne zdravstvene zaštite (pedijatra dr. BAC), pa je riječ o stručnim osobama koje uz nadzor samog predlagatelja, mogu pravovremeno pratiti i kontrolirati napredak i razvoj mlt. treće protustranke.

25. U odnosu na žalbene navode o neposjećivanju djeteta u ustanovi valja navesti da je prvostupanjski sud temeljem uvida u e-mail korespondenciju socijalne radnice Ane Perišić zaposlenice KBC Rijeka, utvrdio da je prvo protustranka redovito kontaktirala bolnicu u kojoj je bila smještena mlt. BA (otpuštena je iz KBC Rijeka 6. 3. 2026.) te se interesirala o stanju djeteta, iz Izvješća ustanove u kojoj je mlt. BA smještena je utvrđeno da je majka 6. 11. 2025. najavila posjetu djetetu, ali na navedenu nije došla, pri čemu su naknadno dobili informaciju da nije mogla naći adresu navedene ustanove te je zabunom otišla u drugu ustanovu, da je prvo protustranka iskazala kako je dolazila vidjeti dijete u bolnicu u pravilu jedan puta tjedno kako je i rješenjem određeno, a ako nije išla da je to bilo jer nije mogla organizirati prijevoz, da bi joj nakon svakog posjeta trebalo jedan dan da dođe k sebi emotivno, ali da bi joj bilo lakše jer zna da ju tamo svi paze i da se ponašaju odgovorno prema njoj, slijedom čega okolnosti i žalbeni navodi predlagatelja izneseni u tom smjeru, ne predstavljaju tvrdnje koje bi dovodile u sumnju pravilnosti pobijane odluke, poglavito kada predlagatelj u žalbi tvrdi da se roditelji nisu promijenili, pri čemu sam u obiteljsko procjeni iznosi suprotno stajalište.

26. Slijedom svega iznesenog prvostupanjski sud je provedenim postupkom i u sklopu provođenja kontrole zakonitosti, utvrdio činjenice koje govore u prilog tome da miješanje i zadiranje u prava prvo i drugo predlagatelja, iako utemeljeno na zakonu i sa legitimnim ciljem, nije nužno u demokratskom društvu u predloženom opsegu , pa je donio pravilnu i zakonitu odluku koju je dostatno, jasno i razumljivo obrazložio, pri čemu žalbeni navodi protustranke ne dovode u sumnju takva utvrđenja.

27. Stoga je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi čl. 346. ObZ odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 20. kolovoza 2026.

Sudac:

Vedran Medaković