REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola
Poslovni broj Kžzd-62/2026-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli – Pola, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca tog suda Dorijane Dolenec Kujundžić kao predsjednice vijeća, Edvine Draguzet Suevich i Ive Kancijanić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Danijele Paulišić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika VV, OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz čl. 177. st. 2 i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 i 136/25 – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Puli – Pola podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli – Pola poslovni broj Kov- 42/2026, Kov-69/2026 od 14. svibnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 18. kolovoza 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba Općinskog državnog odvjetništva u Puli – Pola.
Obrazloženje
1. Rješenjem predsjednice vijeća Općinskog suda u Puli – Pola poslovni broj Kov- 42/2026, Kov-69/2026 od 14. svibnja 2026. temeljem čl. 98. st. 6 Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 125/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – Odluka Ustavnog suda RH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19 – Rješenje Ustavnog suda RH, 84/22, 38/24, 72/25 i 13/26, u daljnjem tekstu ZKP/08) u postupku nakon podnošenja optužnice protiv okrivljenika VV ukinute su mjere opreza i to zabrane približavanja određenoj osobi i zabrane uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom iz čl. 98. st. 2, toč. 4 i 5 ZKP/08 i to u odnosu na AV te udaljenje iz doma na adresi u [adresa], na temelju čl. 98. st. 2, toč. 10 ZKP/08.
2. Protiv pobijanog rješenja žalbu pravodobno podnosi Općinsko državno odvjetništvu u Puli – Pola zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se okrivljeniku VV odredi mjera zabrane približavanja određenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom iz čl. 98. st. 2, toč. 4 i 5 ZKP/08 i to u odnosu na AV te mjera opreza udaljenja iz doma na adresi [adresa], a na temelju čl. 98. st. 2, toč. 10 ZKP/08, odnosno podredno da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
2.1. Očitovanje na žalbu ODO Pula – Pola nije podneseno.
3. Spis predmeta dostavljen je Županijskom državnom odvjetništvu u Puli – Pola temeljem čl. 474. st. 1 ZKP/08 koje je vratilo spis ovom sudu.
4. Žalba Općinskog državnog odvjetništva u Puli – Pola nije osnovana.
5. ODO Pula – Pola smatra da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1, toč. 11 ZKP/08 jer da prvostupanjski sud nije dao razloge o odlučnim činjenicama zašto ukida mjere opreza, a ističe se da i u dijelu odluke u kojem prvostupanjski sud zaključuje da više ne egzistira istražno-zatvorski osnov iz čl. 123. st. 1, toč. 3 ZKP/08, rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Po nalaženju ovog drugostupanjskog vijeća istaknuta postupovna povreda nije ostvarena. Naime, pod točkom 4. pobijanog rješenja prvostupanjski sud je izložio okolnosti temeljem kojih je zaključio da više ne postoji opasnost od ponavljanja kaznenog djela iz čl. 123. st. 1, toč. 3 ZKP/08 pa s obzirom da ne postoji po nalaženju prvostupanjskog suda više istražno-zatvorski osnov, to nema ni uvjeta za produljenje mjera opreza. Također, prvostupanjski sud je jasno naveo pod točkom 3. pobijanog rješenja da postoji osnovana sumnja da je okrivljenik počinio kaznena djela za koja se tereti. Na taj način prvostupanjski sud je iznio razloge o svim odlučnim činjenicama, a drugo je pitanje da li su ti razlozi pravilno utvrđeni, pri čemu valja istaći da ODO Pula – Pola prvostupanjsko rješenje pobija i zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
6. Pobijajući prvostupanjsko rješenje zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ODO Pula – Pola ističe da i dalje egzistiraju razlozi zbog kojih su mjere određene i produljivane i da se u odnosu na to nije ništa izmijenilo, da se argumentacija da okrivljenik mjere koje su određene 18. listopada 2024. nije kršio ne može ocjenjivati da je time prestala opasnost od ponavljanja djela, a posebice imajući u vidu što je žrtva navela da želi da se produlje mjere opreza. Osim toga, ističe se da je prvostupanjski sud propustio analizirati cjelokupni nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka, posebice stoga što se okrivljenik i ranije u više navrata liječio zbog alkoholizma u bolnici na Rabu, da je kod njega vještačenjem ustanovljen sindrom ovisnosti o alkoholu i da se radi o kroničnom stanju radi kojeg je i predloženo izricanje sigurnosne mjere obaveznog liječenja od alkohola u trajanju od najmanje jedne godine uz redovitu psihijatrijsku kontrolu i praćenje rizika recidiva nasilnog ponašanja. Osim toga, u žalbi se ističe da prvostupanjski sud nije imao u vidu da je žrtva iselila iz obiteljskog doma u [adresa] jer je obitelj okrivljenika konstantno vršila pritisak na nju i djecu, pa je iz tog razloga žrtva napustila tu adresu i preselila se u drugo mjesto.
7. Nasuprot tako istaknutim žalbenim prigovorima u pogledu nepotpuno ali i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, po nalaženju ovog drugostupanjskog vijeća pravilno je prvostupanjski sud utvrdio i zaključio da više ne egzistira istražno-zatvorski osnov iz čl. 123. st. 1, toč. 3 ZKP/08, odnosno opasnost od ponavljanja kaznenog djela pa time ne postoje ni uvjeti za daljnje produljenje mjera opreza. Naime, prvostupanjski sud je prilikom odlučivanja imao u vidu više izmijenjenih obiteljskih prilika između okrivljenika i njegove bivše supruge, u odnosu na vrijeme kada su mjere opreza određene od 18. listopada 2024., a potom i produljivane. Tako, pravilno prvostupanjski sud uz okolnost što je okrivljenik inače kaznenopravno i prekršajno neosuđivana osoba, time što se okrivljenik dragovoljno prijavio na liječenje u psihijatrijsku bolnicu Rab 11. studenog 2024. gdje se nalazio do 3. ožujka 2025., a potom i od 31. srpnja do 18. kolovoza 2025. radi liječenja od alkoholizma. Osim toga, pravilno su utvrđene i cijenjene okolnosti da su se okrivljenik i žrtva AV sporazumno razveli, uredili pitanje skrbništva nad djecom, susreta i viđenja s djecom, kao i plaćanje uzdržavanja, pa je i taj potencijalno motivirajući faktor obiteljskih razmirica koji može doprinijeti nasilnom ponašanju u znatnoj mjeri oslabljen. Što se tiče okrivljenikovog liječenja od alkoholizma u dopisu Psihijatrijske bolnice Insula Rab od 18. kolovoza 2025. navedeno je da je okrivljenik tijekom boravka u bolnici bio uključen u strukturirani program liječenja od ovisnosti o alkoholu u kojem je bio angažiran, motiviran te ga je uspješno izvršio te da se otpušta na daljnji ambulantni program radi uključivanja u KLA. Iz nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka nedvojbeno proizlazi da je okrivljenik dugogodišnji ovisnik o alkoholu, da je potrebno da se nastavi liječiti od ovisnosti u okviru sigurnosne mjere u trajanju od najmanje godinu dana uz redovitu psihijatrijsku kontrolu jer alkoholna ovisnost predstavlja trajan i rizičan čimbenik za buduće nasilno ponašanje osobito u obiteljskom kontekstu. Međutim, upravo imajući u vidu da je u međuvremenu sporazumno razveden brak, uređeni su odnosi vezano za skrbništvo nad djecom kao i kontakti okrivljenika sa djecom i pitanje uzdržavanja, te činjenicu da je žrtva s djecom preselila u drugo mjesto stanovanja, pa je time taj potencijalno motivirajući faktor obiteljskih sukoba koji može doprinijeti nasilnom ponašanju u znatnoj mjeri oslabljen. Osim toga, prvostupanjski sud je pravilno imao u vidu i ponašanje okrivljenika nakon što je otpušten s psihijatrijskog liječenja i njegovo poštivanje mjera opreza. Stoga i po ocjeni ovog drugostupanjskog vijeća izmijenjene obiteljske okolnosti pravilno su ocijenjene, kao i okolnost da je okrivljenik iako je ovisnik o alkoholu motiviran da ustraje u liječenju, pa je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da više ne egzistira istražno-zatvorski osnov iz čl. 123. st. 1, toč. 3 ZKP/08. Pri tom valja imati u vidu da protekom vremena istražno-zatvorski osnovi moraju biti osnaženi što u konkretnom slučaju nije slučaj.
8. Vezano uz žalbene prigovore da je žrtva iselila iz obiteljskog doma u [adresa], zato jer je obitelj okrivljenika vršila pritisak na nju i djecu, valja navesti da se navedeno ne može pripisati u postupke okrivljenika , a kako je po nalaženju ovog vijeća pravilno ocijenjeno da više ne egzistira istražno-zatvorski osnov iz čl. 123. st. 1, toč. 3 ZKP/08, to više ne postoje niti uvjeti za odlučivanje o mjerama opreza.
9. Kako ispitivanjem pobijanog rješenja, a temeljem odredbe čl. 494. st. 4 ZKP/08 nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je temeljem čl. 494. st. 3, toč. 2 ZKP/08 odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
U Puli – Pola 18. kolovoza 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA
Dorijana Dolenec Kujundžić
