Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-507/2025

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stjepana Radića 81, OIB: 29399232217, po sucu Anđelki Bagić u pravoj stvari tužitelja OŽ, [adresa], EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan ga punomoćnici Dubravki Kulaš, odvjetnici u Šibeniku,, protiv tužene Republike Hrvatske, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, Šibenik, Stjepana Radića 81, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 7. srpnja 2026. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja Dubravke Kulaš, odvjetnice iz Šibeniku i izočnosti zamjenika zakonskog zastupnika tužene AŽ, zamjenica u ODO- u Šibenik, na ročištu objave i dostave presude dana 20. kolovoza 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj OŽ, [adresa], EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je na skici mjesta očevida izrađena po vještaku mjerniku DŽ, dipl. ing. geod. od dana 08. travnja 2026.g. i koja je sastavni dio ove presude, označen slovima A-B-C-D-A, površine 1956 m2.

Obrazloženje

1.Predmet ove tužbe je dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je na geodetskom situacijskom nacrtu izrađenom po Kvadrati više d.o.o. od ožujka 2025.g. označen slovima A-B-C-D-A, površine1956 m2.

2. Pravo vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisano je na imenu Republika Hrvatska, slijedom čega je tužitelj temeljem odredbi ZPP-a istome podnio zahtjev za mirno rješenje spora koji je navedeni zahtjev svojim podneskom pod brojem: N-DO-86/2025 od dana 13. ožujka 2025.g.,odbio.

3. Pravo vlasništva utuženog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] tužitelj da je stekao temeljem Ugovora o darovanju nekretnina zaključenog sa majkom ŠŽ OŽ i braćom TŽ i RŽ koji ugovor je u potpisu ovjeren po javnom bilježniku Nevenka Nakić iz Šibenika pod poslovnim brojem OV-8982/17 od 28.srpnja 2017.g.

4.U navedenom ugovoru se utužena nekretnina ne spominje katastarskom oznakom već je ista navedena kao zemlja zvana „Stari gaj”. Majka pravnog prednika tužitelja ŠŽ predmetnu je nekretninu stekla iza smrti svog supruga CŽ sve utvrđeno rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Ljiljanke Malenica iz Šibenika broj O-765/05, UPP/OS-208/05 od 02. ožujka 2006.g. a ovaj nasljedstvom iza smrti svog oca ZŽ koji je rođen 1881.g. u [adresa]. ZŽ je na predmetnom dijelu zasadio vinovu lozu i višnje, međutim, kako je to područje više puta poharao požar to je otac tužitelja O zasadio borove koji su mu služili kao drva za ogrjev.

5. Utužena nekretnina je sa tri strane omeđena kamenim suhozidom dok je prema susjednom zemljištu prema kojem nije ograđena suhozidom, ograđena gribljom, sve obzirom da je velika površina čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], nekad bila u posjedu pradjeda tužitelja tako da su se dijelovi čest. zem. [katastarska čestica], dijelili među članovima obitelji, pa je tako druga polovica suhozidom ograđenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], nalazila u posjedu obitelji ZŽ E, kojeg je naslijedila kćerka NŽ rođ. ZŽ. Utužena nekretnina se preko stotinu godina nalazi u nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika te u pogledu iste nije bilo nikakvih međaških ili vlasničkih sporova.

6. Ovom tužbom, tužitelj traži od suda da mu se prizna njegovo neprijeporno izvan knjižno vlasništvo na utuženoj nekretnini, pa predlaže, da sud donese presuda kojom će se prihvatiti tužbeni zahtjev koji je i uređen po podnesku tužitelja od dana 5. svibnja 2026 . godine u skladu s primitkom skice očevida.

7. Tužena u odgovoru na tužbu se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Navedeno iz razloga što iz dokaza na koje se tužitelj u tužbi poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Naime, u historijatu tužbe se navodi da bi tužitelj pravo vlasništva predmetnog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1.956 m² stekao darovanjem, a njegovi prednici nasljeđivanjem. Međutim iz dostavljenih rješenja o nasljeđivanju nije razvidno da bi ista bile dio ostavinske mase.

Ova tužena posebno napominje kako su predmetna nekretnina u katastarskom operatu upisana kao posjed Republike Hrvatske, dok povijest posjedovanja nije poznata. Iz navedenog jasno proizlazi kako je oborena presumpcija poštenog posjeda. Slijedom navedenog, tužitelj predmetnu nekretninu nije mogao steći temeljem darovanja obzirom da nitko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima. Budući tužitelj svojim navodima nije doveo u sumnju upis prava vlasništva predmetne nekretnine na imenu ove tužene, niti priložio dokaze koji bi upućivali da je uknjižba prava vlasništva kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na imenu ove tužene pogrešna predlaže se tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan.

8. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom zemljišne knjige ovog suda i povijesnog stanja u katastarskom operetu za predmetnu nekretninu, geodetskog situacijskog nacrta izrađen od Kvadrati više d.o.o. od ožujka 2025. godine, dopisa tuženiku N.DO-86/2025 od 13. 03. 2025., Ugovor o darovanju broj OV-8982/17 od 28. srpnja, rješenje o nasljeđivanju broj O-765/05, UPP/OS-208/05 od 02. ožujka 2006.g, očevida na mjestu spora održanog dana 16. ožujka 2026. godine, saslušanjem svjedoka PŽ, pok. A, HŽ pok. D i LŽ pok. TŽ, pregledom skice mjesta očevida sa prilozima od dana 08. travnja 2026. godine.

9. Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaza.

10. Tužbeni zahtjev je osnovan.

11. U ovom postupku nesporno je da je tužena Republika Hrvatska upisana kao vlasnik u listu B za predmetnu nekretninu.

12. U ovom postupku sporno je da li je tužitelju vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je na skici mjesta očevida izrađena po vještaku mjerniku DŽ, dipl. ing. geod. od dana 08. travnja 2026.g. označen slovima A-B-C-D-A, površine 1956 m2 na temelju dosjelosti i Ugovora o darovanju i nasljeđivanjem svojih prednika.

[katastarska općina]

–Raslina klasa : 930-04/25-05/224, urbroj: 541-26-02/10-25-2od dana 27. ožujka 2025. godine proizlazi da čestici nisu nikad bili upisani ZŽ, O, ŠŽ ud O i OŽ pok. O.

14.Iz Ugovora o darovanju nekretnina sklopljen između ŠŽ kao darovateljice i daroprimaca TŽ, IŽ i OŽ koji je tužitelj u ovom postupku sklopljen dana 28. srpnja 2017. godine i ovjeren od strane javnog bilježnika Nevenke Nakić, pod br. Ov-8982/17 dana 28. srpnja 2017. godine proizlazi da je darovateljica majka daroprimaca darovala predmetnu nekretninu sinu ČŽ za 1/3 dijela , a nekretnina je po narodnom nazivu " Stari gaj" sve navedeno u članku dva ugovora , a ista je nekretninu stekla iza smrti svog supruga CŽ sve utvrđeno rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Ljiljanke Malenica iz Šibenika broj O-765/05, UPP/OS-208/05 od 02. ožujka 2006.g. a ovaj nasljedstvom iza smrti svog oca ZŽ koji je rođen 1881.g. u [adresa].

15. Očevidom na mjestu spora održanom dana 26. studenog 2025. godine predmetna nekretnina je identificirana po vještaku mjerniku GŽ, dipl. ing. geodezije koji je u svom nalazu i naveo da se do predmetne nekretnine pristupa nesmetano i to makadamskim putem koji se spaja na asfaltnu cestu koja iz [adresa] vodi prema Raslini. Predmetna nekretnina je jasno omeđena sa svoje tri strane, i to trajnim i vidljivim međnim oznakama u obliku suhozidova i kamenih gomila, a na sjevernoj strani je punomoćnik tužitelja pokazao liniju koja bi spajala željezne klinove i plavu boju te bi na taj način međa sa sjeverne strane bila definirana. Na predmetnoj nekretnini sudska komisija je zatekla i pomoćni objekt oko kojega se nalazi uređeni dvorišni prostor, a uz sam objekt su vidljivi i izbojci maslina na mjestu starih panjeva. Veći dio predmetne nekretnine se nalazi pod niskim raslinjem i kršem, a vidljiva su i oborena stabla borova što ukazuje na činjenicu da je nekretnina opožarena. Predmetna nekretnina se nalazi na dijelu narodnog naziva Mali Vranik te se identificira kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]-Raslina temelje uvida u službeni katastarski plan, kao i u geodetsko situacijski nacrt, koji je u prilogu tužbi.

16.U skici mjesta očevida od dana 8. travnja 2026. godine vještak je prikazo suhozidove kamene gomile, izbojke maslina i ostalo grmlje označio predmetnu nekretninu slovima A-B-C-D, a ista je po obliku identična liku koji je prikazao i ovlašteni inženjer geodezije FŽ mag, ing. geode. u skici od ožujka 2025. godine.

17.Svjedok ĐŽ, pok.A je u svom iskazu naveo da je pradjeda od tužitelja imenom OŽ držao u posjedu predmetnu nekretninu i živio u vrijeme 1800 i neke godine, a kad je preminuo ne zna. UŽ je imao jedinog sina ZŽ, a ZŽ je imao UŽ, koliko mu je poznato samo njega, a Š ima sinove UŽ, TŽ i T. Poznato mu je da su se oni kao braća podijelili, i predmetna nekretnina da je pripala OŽ. Poznato mu je da je otac od tužitelja imao na predmetnoj nekretnini i masline i smokve i višnje, ali kako se dogodio požar, prije 2 godine i ranije, to je sve bilo izgorilo, i nakon smrti UŽ nije više masline mogao obrađivati već su iste zarasle u korov, jedino u zadnje vrijeme je primijetio da je UŽ obnovio nekoliko maslina koje su izrasle iz panja od masline. Da ima nekretninu u neposrednoj blizini predmetne i to mu je nekretnina od njegova djeda. On je otac od njegove majke i kad je trebalo pomoći i bila berba grožđa, onda je na magarcima to grožđe gonio u selo, a na predmetnoj nekretnini je viđao UŽ, kao i staroga ZŽ, kad bi radili u maslinama, ili rezidbi ili branju maslina. Poznato mu je da je nekretnina ograđena sa kamenih suhozidovima, a kameni suhozidovi su nastali kada je UŽ i njegov otac ZŽ, ranije pradjed UŽ, krčili zemlju da bi posadili masline. Nije nikad čuo da bi bilo tko treći ometao ovakav posjed tužitelja, pa ni tužena se nikad nije pojavila da bi ometala ovakav posjed, koji je otkad zna za sebe posjed tužitelja i njegovih prednika nikad nikog viđao na toj predmetnoj nekretnini osim njih. Što se tiče zatečene barake na zemljištu, istu je sagradio tužitelj UŽ.

18.Svjedok MŽ, pok.R, je jednako iskazivo kao i svjedok ĐŽ, pok.A,, a suviše je dodao da poznaje djeda od tužitelja ZŽ, a ZŽ je sin od UŽ, ZŽ je inače viđao kako u selu tako i na predmetnoj nekretnini kad bi dolazio obrađivati masline, a ta saznanja ima iz razloga što je on kao dijete od 7 godina gonio na ispašu magarce i koze u ovo područje koje se narodnim nazivom zvao "Mali Vranik". Suviše toga navodi da je njegova nekretnina u blizini predmetne, i morao je proći ulicom kojom graniči predmetna nekretnina a na kojoj bi viđao djeda od tužitelja ZŽ. Nije nikad čuo da bi netko treći ometao posjed tužitelja i njegovih prednika, pa ni tužena ili bilo tko treći.

19.Svjedok ĆŽ, pok.TŽ, je isto iskazivo kao naprijed navedeni svjedoci, a suviše toga navodi da poznaje djeda od ZŽ, te UŽ a koji je otac od UŽ, a otac od UŽ je ZŽ. Njih poznaje jer je on imao negdje oko 12 godina kad je prolazio pored njihove nekretnine u svoje zemljište, koje je u neposrednoj blizini predmetne nekretnine, i tamo je viđao djeda od tužitelja UŽ i oca ZŽ. Tada bi dolazili obrađivati masline, smokve i višnje koje su bile na predmetnoj nekretnini. Prednici od tužitelja su oduvijek dolazili na predmetnu nekretninu i ranije od priči starijih zna da je to oduvijek bilo od ZŽ, UŽ, sada UŽ u posjedu i narodni naziv je " Mali Vranik". Nisam nikada čuo da bi netko treći ometao posjed tužitelja ili njegovih prednika, pa ni sama tužena.

20. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka jer su objektivni, logični i u skladu s ostalim dokazima provedenima u postupku te se međusobno nadopunjuju.

21. Tužitelj je u ovom postupku nedvojbeno dokazao (iskazima svjedoka, te neposrednim opažanjem suda na očevidu) da je zajedno sa svojim prednicima u samostalnom i poštenom posjedu 40 godina i više prije 6. travnja 1941. godine sukladno tada važećim propisima paragrafa 1472. OGZ-a, pa su neosnovani navodi tuženika da iz dokaza koje je priložila tužitelj u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Nadalje, fizički dio predmetne nekretnine koji je dio ograđeno suhozidom, koje ukazuju na činjenicu da je nekad na tom prostoru egzistirao vinograd , višnje i masline što je sve izborilo u požaru što su proizlazi i iz vjerodostojnih iskaza svjedoka kojima je sud poklonio vjeru, jer su svi svjedoci jednako u svojim iskazima navodili da je pravni prednik tužitelja njegova majka ŠŽ nekretninu stekla iza smrti svog supruga CŽ sve utvrđeno rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Ljiljanke Malenica iz Šibenika broj O-765/05, UPP/OS-208/05 od 02. ožujka 2006.g. a ovaj nasljedstvom iza smrti svog oca ZŽ koji je rođen 1881.g. u [adresa], a krste od svog oca UŽ. Danas predmetnu nekretninu obrađuje i drži u posjedu tužitelj, koji je u ovom postupku dokazala valjani pravni način stjecanja dosjelošću

22. Tužitelja i njegove pravne prednike kako to proizlazi iz dokaza u predmetnom spisu, nitko nikada nije ometao u posjedu niti svojatao vlasništvo. Navedeno su potvrdili saslušani svjedoci pa tako sud utvrđuje da je tužitelj savjesni posjednik fizičkog dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je na skici mjesta očevida izrađena po vještaku mjerniku DŽ, dipl. ing. geod. od dana 08. travnja 2026.g., označen slovima A-B-C-D-A, površine 1956 m2.

23. Ocjenjujući sve isprave koje je sud pregledao može se zaključiti da je potvrđen kontinuitet posjeda predmeta spora i to više od 40 godina te da proizlazi postojanje neprekidnog niza prijenosa prava vlasništva na fizičkim dijelovima predmetnih nekretnina i to počevši od početka 19. stoljeća, što vrijedi i u vrijeme podnošenja predmetne tužbe, a što potvrđuju u postupku saslušani svjedoci.

24. Na temelju članka 388. ZV. st. 2. stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona presuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

25. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1472. OGZ-a, koji se primjenjuje na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Službeni list 86/46) odnosno na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine 73/91) vlasništvo na državnom imovinom mogu se stjecati dosjelošću bez obzira što su te nekretnine bile u naravi zašto se tražilo posjedovanje kroz period od 40 godina zaključno sa 6. travnja 1941. godine.

26. Temeljem čl. 18. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 52/14, 81/15 i 94/17 - u daljem tekstu ZV) posjed smatra poštenim dok se ne dokaže suprotno. Učinci dosjelosti nastupaju po zakonu u trenutku kada se ispune zakonom određene pretpostavke, te se za izvanrednu dosjelost, traži da je posjed barem pošten, a posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

27. Obzirom da dosjelost stvarnom pravu označava stjecanje prava vlasništva neprekinutim vršenjem njegova sadržaja kroz određeno zakonom propisano vrijeme. Dosjelost pretvara, faktičnu vlast u pravnu, a posjed u subjektivno pravo čime na originalan način ono što je do tada posjedovao kao pošten posjednik kroz zakonom propisano vrijeme.

28. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (trajanje, kvaliteta posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjeni u vrijeme podnošenja tužbe.

29. Sukladno ZV-u propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Odredbom čl. 159. st 3. ZV-a propisano je da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a odredbom st. 4. istog članka propisano je da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija jedinice lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i njima izjednačenih pravnih osoba steći će dosjelošću tih stvari tek pošto je njegov barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga propisanoga u čl. 159. st. 2. i 3. ZV-a.

30. Zaključno, kako je tužitelj u ovom postupku temeljem dosjelosti po svojim prednicima čiji posjedi su bili (pošteni sukladno paragrafu 328. OGZ-a, jer se pošteni posjed predmnijeva) i valjanom pravnom osnovom nasljeđivanjem i Ugovorom o darovanju ovjerenim od dana 28. srpnja 2017 godine postao vlasnikom predmetnih fizičkih dijelova nekretnina, a koje nekretnine je njegova majka ŠŽ naslijedila od smrti svog supruga CŽ , a ovaj nasljedstvom od svog oca ZŽ koji je rođen 1981. godine u [adresa] koji pravni slijed je utvrđen i materijalni dokazima i iskazima saslušanih svjedoka , koje je sud prihvatio kao istinite i vjerodostojne zajedno s neposrednim opažanjem suda na očevidu, nedvojbeno je utvrđeno da su predmetne nekretnine više od 100 godina generacijama kontinuirano obrađivane i korištene isključivo od strane obitelji tužitelja. Stoga je tužitelj dokazao neprekinuti, pošteni posjed putem svojih pravnih prednika prije 1941. godine, a koji je tužitelj nastavio do danas, čime su ispunjeni uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću, pa navodi tužene da tužitelj nije dokazao pravni slijed stjecanja predmetne nekretnine nisu osnovai, a to sve obzirom da ostavina umrle osobe prelazi na nasljednike po sili zakona u času njegove smrti, što je sukladno odredbi članka 135. Zakona o nasljeđivanju- „ Službeni list FNRJ, broj 20/55, „ Službeni list SFRJ broj 12/65, „ Narodne novine broj : 52/71,47/78, članak 122 Zakona o nasljeđivanju –„ Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35/05 i 127/13) , a što je propisano i po paragrafu 547.OGZ da se nasljedstvo otvara u trenutku smrti ostavitelja i u istom trenutku imovina umrlog prelazi na nasljednike, a što je potvrdio i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Rev-493/1999-2 od 13. studenog 2002. godine, pa kako je pravo vlasništva stečeno dosjelošću po prednicima tužitelja nasljeđivanjem prešlo na tužitelja , a što je u skladu i sa odredbom članka 114. i 128. ZV , to je tužbeni zahtjev tužitelja trebalo prihvatiti i presuditi kao u pravorijeku ove presude.

31.Kako stranke ovog postupka nisu popisale parnični trošak to je odluka o trošku izostala.

U Šibeniku, dana 20. kolovoza. 2026. godine

SUDAC

Anđelka Bagić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

DN-a:

- kao na zapisniku ročišta objave i dostave presude dana 20. kolovoza 2026. godine.