Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Zk-191/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sucu pojedincu dr. sc. Mirelli Rodin, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice AP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Hani Lukić Hob, odvjetnici iz Vinkovaca, protiv protustranaka ŽP, OP i ŠP, radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Z-6510/2021-7 od 1. lipnja 2023., dana 20. kolovoza 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Z-6510/2021-7 od 1. lipnja 2023.
II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe pod brojem Z-9303/2023 i zabilježbe odbačenog prijedloga pod brojem Z-2692/2020 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim pobijanim rješenjem odbijen je prigovor predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Z-2692/2020 od 21. srpnja 2021. te je potvrđeno navedeno rješenje kojim je odbačen prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka od dana 30. ožujka 2020. u odnosu na nekretninu označenu kao k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Ujedno je određena zabilježba odbijenog prigovora.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je pravodobno izjavila predlagateljica pobijajući ga sadržajno zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka USRH i 70/19., dalje: ZPP), koji se primjenjuje na temelju članka 99. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/19., dalje: ZZK). Predlaže pobijano rješenje preinačiti te dopustiti otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 365. stavka 2. ZPP- a u vezi s člankom 381. ZPP-a, koje se odredbe primjenjuju na temelju članka 99. stavka 2. ZZK-a, ovaj sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti. Na pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilnom primjenom materijalnog prava prigovor predlagateljice ocijenio neosnovanim.
5. Predlagateljica u žalbi u bitnome navodi da je prvostupanjski sud, i u slučaju nedostatka određene dokumentacije, bio dužan pokrenuti postupak i provesti predložene dokaze, uključujući saslušanje predloženih svjedoka na okolnost sklapanja darovnih ugovora.
6. Prvostupanjski sud je u provedenom postupku utvrdio:
- da je predmetna nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], u suvlasništvu predlagateljice AP u 4/12 dijela te protustranaka ĐP i TP, svakog u 3/12 dijela, i ŠP u 2/12 dijela;
- da predlagateljica nije dostavila darovne ugovore za koje tvrdi da je na temelju njih stekla vlasništvo predmetne nekretnine u cijelosti, i to ugovore kojima su ĐP i TP svoje suvlasničke dijelove darovali njezinoj majci GP, čiji su suvlasnički dio potom naslijedile predlagateljica i njezina sestra ČP, kao ni ugovor kojim je ČP svoj suvlasnički dio darovala predlagateljici. Predlagateljica navodi da su darovni ugovori ŽP i TP uništeni tijekom rata, dok je ugovor s ŠP ostao kod njihova pokojnog brata;
- da je uz prijedlog dostavila prijepis posjedovnog lista u kojem su kao posjednici navedene predlagateljica i protustranke, rješenje Kotarskog suda u Vinkovcima Z- 1877/56 od 5. travnja 1956., rješenje o nasljeđivanju iza GP broj O-1195/98-3 od 27. travnja 1999. te rješenje o izvedenom stanju za zgrade izgrađene na predmetnoj nekretnini.
7. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da navedene isprave ne predstavljaju isprave iz članka 208. stavka 3. i članka 209. stavka 4. ZZK kojima bi bilo učinjeno vjerojatnim da predlagateljici pripada pravo vlasništva na suvlasničkim dijelovima osoba koje su i dalje upisane u zemljišnoj knjizi.
8. Naime, odredbom članka 208. stavka 3. ZZK propisano je da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kada je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano, dok iz članka 209. stavka 4. istog ZZK-a proizlazi da prijedlogu moraju biti priložene isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno kojima se dokazuje osnovanost prijedloga.
9. Niti iz jedne od dostavljenih isprava ne proizlazi da su ĐP i TP svoje suvlasničke dijelove darovali GP niti da je ČP svoj suvlasnički dio darovala predlagateljici. Priloženo rješenje o nasljeđivanju iza pok. TP iz [adresa] posl. br. O.178/54-7 od 9.3.1955., provedeno je u zemljišnim knjigama, što proizlazi i iz rješenja Z.1877/56 od 5. travnja 1956. priloženo uz prijedlog, te je u zemljišnim knjigama provedeno i priloženo rješenje o nasljeđivanju iza pok. GP, posl. br. O-1195/98-5 od 27. travnja 1999. Slijedom toga, dostavljene isprave ne čine vjerojatnim pravni temelj stjecanja predmetnih suvlasničkih dijelova preostalih upisanih suvlasnika. Također, niti iz priloženog izvatka iz katastra zemljišta – prijepisa posjedovnog lista broj 2728 k. o. [katastarska općina] ne proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, budući da je predlagateljica u katastarskom operatu upisana samo kao posjednica u 4/12 dijela, dakle upravo u onom suvlasničkom dijelu u kojem je već uknjižena kao suvlasnica u zemljišnoj knjizi, a ne i u dijelu u kojem predlaže svoj upis. Konačno, priloženo rješenje o izvedenom stanju, nije isprava kojom se čini vjerojatnim da predlagateljici pripada pravo suvlasništva čiji upis predlaže, jer sukladno članku 32. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ br. 86/12, 143/13, 65/17, 14/19) rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena.
10. Izvođenjem dokaza u pojedinačnom ispravnom postupku, između ostalog i saslušanjem svjedoka, ne može se nadomjestiti nedostatak isprave kojom se, u smislu članka 208. stavka 3. i članka 209. stavka 4. ZZK-a, opravdava njegovo pokretanje.
11. Slijedom navedenoga, pravilno je prvostupanjski sud odbio prigovor predlagateljice i potvrdio rješenje kojim je odbačen prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.
12. Stoga je primjenom odredbe članka 149. stavka 3. ZZK-a valjalo žalbu predlagateljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje zemljišnoknjižnog suda te naložiti brisanje zabilježbe žalbe i zabilježbe odbačenog prijedloga.
U Splitu 20. kolovoza 2026.
Sutkinja:
dr. sc. Mirella Rodin
