REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Požega, Sv. Florijana 2
Poslovni broj: Gž Ovr-184/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sutkinji toga suda Renati Marić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja DDM INVEST III AG, OIB 42497989050, Landis + Gyr Strasse 1, 6300 Zug zastupanog po punomoćniku ČK, protiv ovršenika OK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku ŽK, radi ovrhe, povodom žalbe ovrhovoditelja podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 27. studenog 2025. poslovni broj Ovr- 289/2021-47, dana 19. kolovoza 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovrhovoditelja DDM INVEST III AG, kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 27. studenog 2025. poslovni broj Ovr-289/2021-47.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 27. studenog 2025. poslovni broj Ovr-289/2021-47 odgođena je ovrha do okončanja parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ili do proteka roka iz izreke zaključka.
2. Protiv ovoga rješenja žalbu je pravovremeno uložio ovrhovoditelj. U žalbi navodi da je rješenje neutemeljeno na zakonu, slijedom čega se podnosi ova žalba zbog bitne povrede odredaba postupka (čl. 354 st. 2 toč. 11 ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1 OZ-a). Ovrhovoditelj smatra kako je izreka pobijanog rješenja nerazumljiva i nejasna. Naime, Zaključak kojim je ovršenica upućena na parnicu donijet je po sudu istoga dana kad i ovdje pobijano Rješenje, evidentno je da parnica još nije pokrenuta (te je pitanje hoće li biti). Nadalje, apsolutno je nedopustivo da u postupcima ovrhe, koji su po naravi hitni, ovrhovoditelj koji želi ostvariti tražbinu iz dobrovoljno zaključenog pravnog posla, postane talac nepokrenutog parničnog postupka, a što sud očito želi dopustiti. Pored navedenog, rješenje je nerazumljivo i iz razloga što se ovrha može odgoditi do okončanja parničnog postupka, ali samo onoga koji je već pokrenut. Predlaže navode ove žalbe usvojiti, pobijanu odluku preinačiti i odbiti prijedlog za odgodu ovrhe.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) koji svoju primjenu u ovoj pravnoj stvari nalazi u odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – u daljnjem tekstu OZ), ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da donošenjem rješenja nije počinjena bitna povreda postupka, kao niti povreda iz čl. 354. st.2. točka 11. ZPP-a, niti je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.
6. Prvostupanjski je sud ovrhu odgodio do pravomoćnog okončanja parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na koju je zaključkom uputio ovršenicu, odlučivši i da će se postupak ovrhe nastaviti ukoliko u roku od 30 dana ne pokrene parnicu i o tome dostavi dokaz sudu. Odgodu ovrhe prvostupanjski je sud odredio pozivajući se na članak 65. OZ-a, zaključak sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022., te odluku suda Europske unije posl.br. C-407/18 (Kuhar c/a Addico bank.d.d.).
7. Ovrhovoditelj napada pobijano rješenje u bitnom ukazujući da ovršenica (još) nije podnijela tužbu protiv ovrhovoditelja, da se ovrha može odgoditi do okončanja parničnog postupka, ali samo onoga koji je već pokrenut.
8. Neosnovan je žalbeni navod ovrhovoditelja da je izreka pobijanog rješenja nerazumljiva i nejasna jer se ovrha odgađa radi parnice koja još nije pokrenuta.
9. Iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud istoga dana donio zaključak poslovni broj Ovr-289/2021-47 kojim je ovršenica upućena na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u roku od 30 dana, te pobijano rješenje o odgodi ovrhe. Suprotno tvrdnjama žalitelja, izreka rješenja o odgodi je jasna i precizna jer sadrži alternativni uvjet: ovrha se odgađa do okončanja parnice ili do proteka roka iz izreke zaključka.
10. Takva izreka u potpunosti je u skladu s odredbama OZ-a i pravnim shvaćanjima Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Odgoda ovrhe u ovom slučaju ima privremeni i uvjetni karakter. Ako ovršenica u određenom roku od 30 dana ne pokrene parnični postupak i o tome ne dostavi dokaz ovršnom sudu, odgoda ovrhe ex lege (po samom zakonu) prestaje važiti protekom tog roka, te se postupak nastavlja. Stoga ovrhovoditelj niti u jednom trenutku ne postaje "talac nepokrenutog postupka", kako to neosnovano tvrdi u žalbi, jer je neizvjesnost ograničena na strogi zakonski rok od 30 dana.
11. Nadalje, pogrešno je pravno stajalište ovrhovoditelja da se ovrha može odgoditi samo radi parnice koja je već u tijeku. Svrha instituta odgode ovrhe iz članka 65. OZ - a, u situaciji kada je ovršenik tek upućen na pokretanje parnice, upravo je pružanje privremene pravne zaštite ovršeniku kako bi se spriječilo nastupanje nenadoknadive ili teško popravljive štete (prodaje nekretnine) prije nego što ovršenik uopće dobije procesnu priliku podnijeti tužbu. Kada sud ne bi mogao odgoditi ovrhu istovremeno s upućivanjem u parnicu, institut upućivanja na parnicu izgubio bi svoj smisao i ratio legis.
12. Budući da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da su ispunjene pretpostavke za odgodu postupka do donošenja odluke u parničnom postupku (odnosno do proteka roka za njezino pokretanje), žalbu ovrhovoditelja valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje na temelju članka 380. točke 2. ZPP -a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a.
U Požegi, 19. kolovoza 2026.
Sutkinja
Renata Marić
