Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Posl. br. Gž Ovr-57/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivi Smokvina Dadasović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Gramat d.d. Zagreb, Radnička cesta 198, OIB: 27564553094, zastupan po Nataši Bratković, odvjetnici iz Zaboka, protiv ovršenika Likvidacijska masa iza Prebeg-građenje d.o.o. u likvidaciji iz Zagreba, Britanski trg 10, OIB: 65898043339, zastupan po likvidatoru AM iz [adresa], radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi treće osobe MM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Šimunu Babiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Babić & Čibarić iz Zagreba, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. Ovr-8089/2018 od 08. siječnja 2026., dana 19. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba treće osobe MM iz [adresa] kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. Ovr- 8089/2018 od 08. siječnja 2026.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbačena je žalba BM iz [adresa] protiv rješenja o dosudi pod posl. br. Ovr-8089/2018 od 17.12.2024. kao nedopuštena.

2. Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi BM navodeći u bitnom da je podnio prigovor radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog nepostojanja tražbine ovrhovoditelja, kao i prijedlog za obustavom ovrhe, pa da ga je sud trebao uputiti na parnicu, a čime da mu je kao trećoj osobi onemogućeno raspravljanje. Predlaže ukinuti pobijano rješenje.

3. Ovrhovoditelj je u odgovoru na žalbu predložio da se žalba odbaci jer da BM nije stranka u postupku.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet ovog postupka je ovrha na nekretninama ovršenika i to na 62/100 etažnog vlasništva ( ... ) nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( prije kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ) u naravi jednosoban stan na ... katu u površini od 29,03 m2 i pripadajuće spremište u kući na adresi [adresa] u [adresa] i kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( prije zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ) u naravi oranica, radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja.

6. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud utvrđuje da prema odredbi čl. 99.a Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03 - dalje OZ) pravo na žalbu protiv rješenja o dosudi imaju samo stranke i osobe koje su sudjelovale na dražbi kao ponuditelji, a kako da BM nije niti stranka (već treća osoba) niti ponudi telj, to da nije ovlašten na podnošenje žalbe protiv rješenja o dosudi posljedično čemu istu odbacuje kao nedopuštenu.

7. Pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje ZPP), a koji propis se primjenjuje temeljem odredbe čl. 19. st. 1. OZ-a, ovaj sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. ZPP-a. Isto tako pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo.

8. Naime, odredbom čl. 99.a OZ-a propisano je da stranke imaju pravo na žalbu protiv rješenja o ovrsi ( st. 1. ), kao i osobe koje su sudjelovale na dražbi kao ponuditelji ( st. 2. ).

9. Nadalje čl. 2. toč. 6. i 7. OZ-a propisano je da izraz „stranka“ označava ovrhovoditelja i ovršenika, te predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja, dok da izraz „sudionik“ označava osobu koja u postupku ovrhe ili osiguranja nije stranka, a u postupku sudjeluje zbog toga što se u njemu odlučuje o nekom njezinom pravu ili zbog toga što za to ima pravni interes.

10. Slijedom navedenog, a obzirom da BM nije stranka postupka, niti je sudjelovao na dražbi kao ponuditelj, to njegova žalba protiv rješenja o dosudi kao treće osobe tj. sudionika u postupku ovrhe, nije dopuštena, pa ju je pravilno prvostupanjski sud odbacio.

11. Žalbeni navodi u svezi odluka Trgovačkog suda u Zagrebu nisu osnovani jer treća osoba ne može s uspjehom postaviti prijedlog za obustavu ovrhe zbog prestanka, odnosno nepostojanja glavne tražbine ovrhovoditelja prema ovršeniku jer je to materijalno pravni prigovor koji se tiče odnosa vjerovnika i dužnika i kojeg može istaknuti isključivo ovršenik, a što isti nije učinio.

12. Treća osoba može podnijeti prigovor samo ako tvrdi da na predmetu na kojem se ovrha provodi ima neko stvarno pravo ( vlasništvo ili drugo stvarno pravo ) ili neko obvezno pravo (zakup, najam, ostava itd.) koje sprječava provedbu ovrhe, odnosno može s uspjehom istaknuti samo tzv. izlučni prigovor, odnosno prigovor radi proglašenja ovrhe.

13. Takav prigovor BM kao treća osoba u odnosu na nekretninu koja je dosuđena pobijanim rješenjem ( ( kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ) nisu istakao.

14. Pored toga podnošenje prigovora od strane trećih osoba ne sprečava provedbu ovrhe i ostvarivanje ovrhovoditeljeve tražbine.

15. Stoga je primjenom odredbe čl. 380. st. 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci, 19. kolovoza 2026.

Sutkinja:

Iva Smokvina Dadasović