Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Posl. br. Gž Ovr-57/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivi Smokvina Dadasović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Gramat d.d. Zagreb, Radnička cesta 198, OIB: 27564553094, zastupan po Nataši Bratković, odvjetnici iz Zaboka, protiv ovršenika Likvidacijska masa iza Prebeg-građenje d.o.o. u likvidaciji iz Zagreba, Britanski trg 10, OIB: 65898043339, zastupan po likvidatoru KZ iz [adresa], radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. Ovr-8089/2018 od 17. prosinca 2024., dana 19. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. Ovr-8089/2018 od 17. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem u točci I) izreke dosuđena je kupcu- ovrhovoditelju Gramat d.d. Zagreb, nekretnina u vlasništvu ovršenika, upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranije zk. ul. br. [broj ZK uloška]), kč. br. [katastarska čestica], u naravi oranica ..., površine 3736 m2, za cijenu od 153.000,00 eura, dok je toč. II) izreke kupac oslobođen uplate kupovnine, ali je pozivan na uplatu 7.650,00 eura na ime nagrade i troškova likvidatora ovršenika, a toč. III) izreke je određen nakon pravomoćnosti predmetnog rješenja upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama u korist kupca uz brisanje zabilježbe ovrhe pod posl. br. Z-44791/05, te zabilježbe založnih prava pod posl. br. Z-39333/05 i Z-32533/06. Također je toč. IV) izreke određeno da će se nakon pravomoćnosti predmetnog rješenja i uplate troškova od 7.650,00 eura, nekretnina predati kupcu u posjed, dok je toč. V) izreke naloženo Zemljišnoknjižnom odjelu da izvrši zabilježbu dosude prije pravomoćnosti predmetnog rješenja.

2. Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi ovršenik navodeći u bitnom da prvostupanjski sud donoseći pobijeno rješenje nije obrazložio da li je cijenio sve isprave i dokaze koje prileže spisu i to presude Trgovačkog suda u Zagrebu pod posl.br. P-2988/15 ( ranije P-106/05) i P-2565/11, kao i Visokog Trgovačkog suda u Zagrebu pod posl. br. Pž-6593/07 i Pž-1930/13, te odluke donijete radi nedopuštenosti ovrhe i navode samih stranaka i trećih osoba, pa da se pobijeno rješenje ne može ispitati. Predlaže žalbu prihvatiti.

3. Ovrhovoditelj je u odgovoru na žalbu predložio da se žalba odbije kao neosnovana.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet ovog postupka je ovrha na nekretninama ovršenika i to na 62/100 etažnog vlasništva ( ... ) nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( prije kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ) u naravi jednosoban stan na ... katu u površini od 29,03 m2 i pripadajuće spremište u kući na adresi [adresa] u [adresa] i kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( prije zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ) u naravi oranica, radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja.

6. Pobijano rješenje o dosudi donijeto je samo u odnosu na jednu od navedenih nekretninu i to oranicu označenu kao kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je u odnosu na nekretninu označenu kao kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( prije kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ) odgođena ovrha do pravomoćnog okončanja postupka pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod posl. br. P- 1341/21 ( list 343-345 spisa ), a koji postupak je pokrenut od strane treće osobe AZ povodom upućivanja na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ( list 289 spisa ).

7. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud utvrđuje da je na temelju zaključka o prodaji od 04.11.2024. održana druga usmena javna dražba za prodaju nekretnine ovršenika, da se na navedeno dražbeno ročište prijavio kao kupac samo ovrhovoditelj, da je vrijednost nekretnine utvrđena zaključkom o prodaji u iznosu od 304.717,50 eura, te da se na drugoj javnoj dražbi nekretnina nije mogla prodati za manje od 153.000,00 eura, koliko je i ponudio ovrhovoditelj, pa da mu je pobijanim rješenjem nekretnina i dosuđena temeljem odredaba čl. 97. i 98. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 173/03 - dalje OZ). Također utvrđuje da se odluka iz toč. II) izreke temelji na odredbi čl. 100.a st. 1. OZ-a, obzirom da je tražbina kupca viša od kupovnine (cca 475.000,00 eura), međutim da je ovrhovoditelj ipak pozvan na uplatu iznosa potrebnog za namirenje troškova i nagrade likvidatorice, kroz troškove unovčenja u visini od 5% od kupovnine (čl. 248. i 254. Stečajnog zakona, NN 71/15, 104/17 i 36/22 ).

8. Pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje ZPP), a koji propis se primjenjuje temeljem odredbe čl. 19. st. 1. OZ-a, ovaj sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. ZPP-a. Također nije počinjena niti bitna povreda iz članka 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju se ovršenik poziva u žalbi jer odluka nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

9. Isto tako pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo.

10. Žalbeni navodi ovršenika u svezi odluka Trgovačkog suda u Zagrebu i Visokog Trgovačkog suda u Zagrebu nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja i to stoga što ovršenik u svezi tih sudskih odluka tijekom postupka nije istakao nikakav prigovor, posebno ne opozicijski žalbeni razlog kojim bi osporio dopuštenost ovrhe jer je tražbina ovrhovoditelja prestala ili se izmijenila nakon donošenja ovršne isprave.

11. Naime, iz stanja u spisu proizlazi da su takve prigovore istakli treće osobe i to AZ i OZ ( prijašnji 2-ovršenik ) navodeći u bitnom da iz navedenih sudskih odluka proizlazi da ovrhovoditelj nema potraživanja prema ovršeniku, te su predložili obustavu ovrhe. Također je OZ kao treća osoba podnio i prigovor radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog nepostojanja tražbine ovrhovoditelja prema ovršeniku.

12. Međutim treća osoba ne može s uspjehom postaviti prijedlog za obustavu ovrhe zbog prestanka, odnosno nepostojanja glavne tražbine ovrhovoditelja prema ovršeniku jer je to materijalnopravni prigovor koji se tiče odnosa vjerovnika i dužnika i kojeg može istaknuti isključivo ovršenik. Naime, razlozi koji se odnose na postojanje tražbine spadaju u tzv. opozicijske razloge i odnose se na prestanak tražbine, pa ih je u ovršnom postupku ovlašten isticati isključivo ovršenik, a što isti tijekom ovog postupka nije učinio.

13. Treća osoba može podnijeti prigovor samo ako tvrdi da na predmetu na kojem se ovrha provodi ima neko stvarno pravo ( vlasništvo ili drugo stvarno pravo ) ili neko obvezno pravo (zakup, najam, ostava itd.) koje sprječava provedbu ovrhe, odnosno može s uspjehom istaknuti samo tzv. izlučni prigovor, odnosno prigovor radi proglašenja ovrhe nedoppuštenom.

14. Takav prigovor treće osobe AZ i OZ u odnosu na nekretninu koja je dosuđena pobijanim rješenjem ( kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ) nisu istakli.

15. Naime, iz stanja u spisu proizlazi da su navedeno pravo kao treće osobe , ali u svezi nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( u naravi jednosoban stan na ... katu u površini od 29,03 m2 ), iskoristili RZ koja je i upućena na parnicu, a koji postupak je okončan na način da je njen tužbeni zahtjev pravomoćno odbijen ( 186-189 spisa ), kao i AZ koji je također u svezi te nekretnine upućen na pokretanja parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a povodom čega je predmetna ovrha odgođena na toj nekretnini do pravomoćnog okončanja te parnice. Stoga ta nekretnina i nije bila predmetom dosude pobijanim rješenjem.

16. Nadalje iz stanja u spisu proizlazi i da je OZ u svojstvu tadašnjeg 2- ovršenika ( sada u poziciji treće osobe ) zajedno sa tadašnjim 1-ovršenikom Prebeg građenje d.o.o. Zagreb, iskoristio svoje pravo na podnošenje prigovora da je ovrhovoditelj naplatio utuženu tražbinu, a povodom čega je dopisom suda od 04.10.2005. ( list 55 spisa ) upućen na pokretanja parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a koji postupak ( list 178-179 spisa) je vođen pod posl. br. Pu P- 11331/15 ( prijašnji broj P-9127/05), te je okončan rješenjem od 09.10.2020. na način da je u odnosu na 1-tužitelja Prebeg građenje d.o.o. obustavljen postupak, dok je u odnosu na 2-tužitelja NZ utvrđeno da je povukao tužbu u toj pravnoj stvari ( list 405 spisa ).

17. Dakle, iz navedenog proizlazi da je tijekom ovog postupka OZ u svojstvu tadašnjeg 2-ovršenika iskoristio svoje zakonsko pravo na podnošenje prigovora koji se tiče glavne tražbine.

18. Konačno valja istaknuti i da iz stanja u spisu proizlazi da je prvotni 1- ovršenik Prebeg građenje d.o.o. Zagreb izdao ovrhovoditelju, povodom međusobnog poslovnog odnosa:

-bjanko zadužnicu od 12.12.2000. radi naplate tražbine u iznosu od 1.000.000,00 kn, a koja predstavlja ovršnu ispravu u ovom postupku ( list 3 -4 spisa ),

- mjenicu od 12.12.2000. radi naplate iznosa od 1.668.167,09 kn ( list 31 spisa ), a osnovom koje je pred Trgovačkim sudom u Zagrebu podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ( list 28-29 spisa ).

19. Nadalje, pažljivim čitanjem sudskih odluka Trgovačkog suda u Zagrebu pod posl. br. P-106/2005, P-2565/11 i P-2988/15, kao i Visokog Trgovačkog suda u Zagrebu pod posl. br. Pž-6593/07, Pž-1930/13 i Pž-7405/18 ( list 545-575 spisa ) jasno proizlazi da se radi o istom parničnom postupku tijekom kojeg su od strane drugostupanjskog suda više puta ukidane prvostupanjske odluke ( zbog čega je postupak mijenjao posl. br. ), te da je predmet tog postupka bila naplata mjenice od 12.12.2000. proizašle iz ugovora o kupoprodaji sklopljenog između stranaka. Također iz obrazloženja pravomoćne presude pod posl. br. P-2988/15 i Pž-7405/18 proizlazi da je provedenim vještačenjem utvrđeno da je, ovdje ovrhovoditelj vršio naplatu temeljem predmetne zadužnice, ali za potraživanje iz ugovora o kupoprodaji, odnosno da se naplata nije odnosila na ugovor o građenju, niti je tražbina iz ugovora o građenju bila predmetom tog postupka.

20. Kako iz stanja u spisu proizlazi da ovrhovoditelj u ovom ovršnom postupku zahtjeva naplatu tražbine iz Ugovora o građenju ( list 16-27 spisa ) temeljem bjanko zadužnice, a koji pravni posao nije bio predmetom naprijed navedenog postupka pred Trgovačkim sudom u Zagrebu ( već naplata mjenice temeljem ugovora o kupoprodaji ), niti je ovršenik u svezi tih sudskih odluka tijekom ovog postupka istakao bilo kakav prigovor, to navedene sudske odluke nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

21. Stoga je primjenom odredbe čl. 380. st. 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci, 19. kolovoza 2026.

Sutkinja:

Iva Smokvina Dadasović