REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-311/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maje Bilandžić, predsjednika vijeća, Branke Šabarić Zovko, suca izvjestitelja i Ane Cvitković, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KV LOGISTIKA d.o.o., Ježdovec, Ježdovečka 131 A, OIB: 28860137688, kojeg zastupa punomoćenik Marko Mučnjak, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kuželički & Mučnjak d.o.o., protiv tuženika WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d., Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB: 52848403362, kojeg zastupa punomoćenik Ante Kožul, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kožul i Petrinović d.o.o., uz sudjelovanje umješača HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912, radi isplate, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2249/2020 od 12. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 19. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana tužiteljeva žalba i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2249/2020 od 12. prosinca 2024. u točkama I. i II. izreke.

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se kao nedopuštena tužiteljeva žalba podnesena protiv točke III. izreke presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2249/2020 od 12. prosinca 2024.

II. Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troškova sastava odgovora na žalbu u iznosu od 1.393,72 EUR.

Obrazloženje

1. Pobijanom u izreci označenom presudom, točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 398.127,13 HRK / 52.840,53 EUR sa zakonskom zateznom kamatom i točkom II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 17.272,21 EUR sa zakonskom zateznom kamatom. Točkom III. izreke odbije je zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 5.438,00 EUR sa zateznim kamatama.

2. Nakon provedenog dokaznog postupka, uvidom u isprave priloženih spisu, izvedenog dokaza prometnim vještačenjem i saslušanjem svjedoka, prvostupanjski je sud ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim, jer je utvrdio da je za predmetnu štetu odgovoran isključivo vozač vozila tužitelja, koja je šteta mogla biti izbjegnuta savjesnom vožnjom, pozivajući se na odredbe čl. 1046. i čl. 1049. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO). Odluku o troškovima parničnog postupka sud je donio na temelju odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 115/23; dalje: ZPP).

3. Protiv presude, tužitelj je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom drugostupanjskom sudu presudu preinačiti podredno ukinuti i vratiti predmet na ponovno suđenje. Žalitelj u bitnom navodi da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, sama izreka presude je nerazumljiva, proturječi sama sebi i razlozima iznijetim u obrazloženju pobijane presude, a također presuda nema valjanih razloga i u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama dok su dati razlozi nejasni i proturječni. Žalitelj uglavnom ponavlja navode već iznesene u prvostupanjskom postupku.

4. U odgovoru na žalbu, tuženik osporava žalbene navode, predlaže ovome sudu odbiti žalbu kao neosnovanu, potvrditi prvostupanjsku presudu uz naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 1.393,72 EUR.

5. Tužiteljeva žalba djelomično nije dopuštena, a djelomično nije osnovana.

6. Tužitelj nema pravni interes za podnošenje žalbe protiv dijela presude kojim je odbijen dio tužbenog zahtjeva za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 5.438,00 EUR s kamatama (točka III. izreke), jer je u navedenom dijelu uspio u prvostupanjskom postupku pa žalba u tom dijelu nije dopuštena. Stoga je sukladno odredbi čl. 367., u vezi s čl. 358. st. 3. ZPP-a, riješeno kao u izreci rješenja.

7. Ispitavši pobijanu presudu na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. ZPP -a, u granicama dopuštenih žalbenih razloga, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a), ovaj sud nalazi da je prvostupanjska presuda pravilna i osnovana na zakonu.

8. U postupanju prvostupanjskog suda nisu uočene bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a pobijana odluka nema nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, razumljiva je te sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni. Stoga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju tužitelj opisno upire u žalbi. Prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio koje činjenice uzeti kao dokazane, prema svojem uvjerenju, a stečeno uvjerenje opravdao je logičnim razlozima iz kojih se može provjeriti da ima valjanu osnovu.

9. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 398.127,13 HRK / 52.840,53 EUR na ime štete nastale zbog prometne nesreće nastale 3. listopada 2020. u tunelu Čardak na autocesti A6 Rijeka-Zagreb.

10. Iz obrazloženja pobijane presude kao nesporno proizlaze pasivna legitimacija i nastanak osiguranog slučaja. Sporna je dinamika nastanka štetnog događaja, odgovornost, osnova i visina tužbenog zahtjeva.

11. Prvostupanjski je sud u odnosu na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i postavljanja prometne signalizacije odnosno odgovornosti izveo dokaz saslušanjem više svjedoka te na okolnost dinamike i visine štete izveo dokaz prometnim vještačenjem.

12. Na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete sud je izveo prometno vještačenje po sudskom vještaku Igoru Jakopliću, koji je u nalazu i mišljenju naveo kako je brzina kretnja vozila tužitelja u trenutku naleta na poklopac iznosila oko 113 km/h, a istom se brzinom vozilo kretalo i prije nezgode te je istaknuo kako se pri ulasku u tunel teretno vozilo vučne službe nalazilo u desnoj prometnoj traci 122 metra iza vozila tužitelja pa ono nije onemogućavalo prestrojavanje vozila tužitelja u desnu prometnu traku prije ulaska u tunel. Navodi kako je vozač vozila tužitelja imao mogućnost uočavanja poklopca šahta na kolniku na udaljenosti od najmanje 25 metara pa zaključuje kako je imao mogućnost zaustaviti vozilo na svim brzinama do 50 km/h od trenutka uočavanja poklopca šahta. Također navodi kako postavljanje fizičkih zapreka na lijevu prometnu traku u ovom slučaju nije bilo moguće prije trenutka štetnog događaja, a ne bi bilo ni svrsishodno jer puno manji rizik predstavlja vraćanje poklopca u okno šahta koje traje nekoliko minuta nego postavljanje fizičke signalizacije koje traje najmanje 20 minuta. U odnosu na visinu štete, vještak ističe kako bi visina popravka prema cijenama dijelova kod ovlaštenih koncesionara za Porsche vozila i satnici za ovlaštene servise od 320,00 HRK iznosila 322.897,37 HRK što zajedno s uključenim PDV-om iznosi 403.621,71 HRK. Međutim, navodi kako je za popravak vozila prekomjerno obračunat broj sati za mehaničarske i lakirerske radove i to za 40,60 sati previše u odnosu na kalkulaciju aplikacije Audatex koja podatke crpi izravno od proizvođača vozila. Zaključuje kako trošak popravka treba umanjiti za 12.992,00 HRK što zajedno s uključenim PDV -om iznosi 16.240,00 HRK.

13. U obrazloženju sud navodi da tuženik nije imao primjedbi u odnosu na utvrđenja vještaka u pogledu dinamike, ali prigovara dijelu koji se odnosi na procjenu visine štete jer je izrađeno prema cijenama na dan izrade nalaza i mišljenja, a ne na dan kada je šteta nastala; tužitelj je djelomično prigovorio, ističući da je vještak propustio navesti razloge zbog kojih je poklopac okna šahta bio izbačen iz ležišta kao i u kojem je položaju ostao otvor šahta. Također, prigovara da vještak ne može polaziti od pretpostavke da je vozač vozila tužitelja mogao vidjeti znak za prestrojavanje u desnu traku. U tom smislu predlaže da vještak izradi analizu mogućnosti prestrojavanja od trenutka kada je vozač sa sigurnošću mogao vidjeti crveni znak X iznad lijeve trake. Zaključno, prigovara navodima vještaka u kojem se postavljanje fizičke signalizacije ocjenjuje nesvrsishodnim.

14. Saslušan na raspravi od 22. studenoga 2022. vještak iskazuje kako ostaje kod nalaza i mišljenja pa ističe da je ograničenje brzine neposredno prije nesreće i u trenutku nesreće bilo 40 km/h temeljem postavljenog svjetlosnog promjenjivog prometnog znaka koji se nalazi na portalu otprilike 360 metara ispred tunela, a što je utvrdio na temelju navoda tuženika i djelatnika osiguranika tuženika. Ističe da je vozač 30 do 50 metara prije ulaza u tunel mogao uočiti svjetlosne oznake iznad i lijevo od lijeve prometne trake. U dopunskom nalazu i mišljenju od 27. veljače 2023. vještak odgovara kako je do iskakanja poklopca iz okvira došlo zbog obilnih oborina i vodene bujice, dakle zbog tlaka vode koji je djelovao iz kanalizacijskog sustava prema površini kolnika. Navodi kako kolnik prolazi kroz brdsko – planinski dio pa je očekivana pojava većih visinskih razlika unutar kanalizacijskih cijevi koje rezultiraju visokim tlakovima oborinske vode koji bez problema mogu podići neosiguran poklopac iz ležišta i izbaciti ga na kolnik.

15. Utvrđenje je prvostupanjskog suda, oslanjajući se na izvedene dokaze da je vozač vozila tužitelja po navedenoj dionici autoceste A6 Rijeka – Zagreb vozio u lijevoj prometnoj traci unatoč činjenici da je ista bila zatvorena za promet zbog izvanrednih okolnosti uvjetovanih značajnom količinom oborina, koja činjenica proizlazi iz iskaza svjedoka FE i AE kao i iz snimke nadzornih kamera te nalaza i mišljenja sudskog vještaka. Nadalje, sud je utvrdio da je vozač vozila tužitelja vozio neprilagođenom brzinom od 113 km/h odnosno brzinom znatno većom od dopuštene što također proizlazi iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka, ali i iz samog iskaza vozača danog na ročištu od 14. rujna 2021. U tom smislu, tijekom postupka je nedvojbeno utvrđeno da je ograničenje brzine najprije određeno na 60 km/h u 18,49 sati, a potom na 40 km/h u 19,08 sati. Navedeno proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka, ali i iz dnevnika rada referenta - operatera za praćenje prometa kao i nalaza i mišljenja sudskog vještaka. Dakle, vozač vozila tužitelja je, ignorirajući upozorenja u vidu prometnih znakova i signalizacije na autocesti, vozeći u traci zatvorenoj za promet brzinom znatno većom od dopuštene, naletio na otvor šahta što je uzrokovalo predmetnu štetu na vozilu. U odnosu na položaj prometnih znakova, sud je utvrdio da se na 375 metara prije ulaza u tunel nalazi portal sa svjetlosnim promjenjivim znakovima SPZ 104, 105 i 106, a koji su vozače upozoravali na obvezno prestrojavanje u desnu prometnu traku, na ograničenje brzine kao i na znak opasnosti na cesti. Uz to, utvrđeno je kako se na samom ulazu u tunel nalazi fiksni semafor s obje strane te kako je s lijeve strane bilo upaljeno crveno svjetlo, a i iznad vozne trake uključen svjetlosni znak X crvene boje (znak G04) koji označava zabranu prometa voznom trakom. Nadalje, proizlazi kako je vozač u ovim uvjetima i pri toj brzini svjetlosni znak X iznad vozne trake mogao uočiti kada je od poklopca šahta bio udaljen prosječnih 106,5 metara pa uvažavajući činjenicu da je pri brzini kretanja od 113 km/h za zaustavljanje vozila intenzivnim kočenjem bila potrebna duljina puta od 97,3 metara, vozač je u krajnjem slučaju mogao zaustaviti vozilo čime bi šteta bila izbjegnuta.

16. Prvostupanjski sud zaključuje da je vozač tužitelja, postupao savjesno i odgovorno kao sudionik u prometu, uvažavajući znakove i prometne propise, mogao je izbjeći predmetnu štetu prije naleta na poklopac šahta. Upravo zbog toga što vozač tužitelja nije postupao u skladu s upozorenjima i znakovima, nije smanjio brzinu kretanja vozila niti vožnju prilagodio uvjetima na kolniku, razvidno je da opisano postupanje nije u skladu s čl. 12. st. 4. ZSP-a.

17. Ocjena je prvostupanjskog suda, da je za predmetnu štetu odgovoran isključivo vozač vozila tužitelja, koja je šteta mogla biti izbjegnuta savjesnom vožnjom pa sud ne nalazi opravdanim i u skladu sa zakonom takvom postupanju pružiti odgovarajuću pravnu i sudsku zaštitu.

18. Prvostupanjski je sud u odnosu na prigovore tužitelja da tuženik nije postavio odgovarajuću signalizaciju i zapreke te da nije održavao kolnik sukladno zakonskim odredbama, iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka kao i iz iskaza svjedoka jasno proizlazi da je lijeva traka tunela zatvorena za promet prije 19 sati odnosno da je iznad vozne trake bilo postavljeno prometno svjetlo za upravljanje prometom, koje označavaju zabranu kretanja vozila uzduž prometne trake, a iznad desne trake je bilo postavljeno prometno svjetlo strelica s vrhom okrenutim nadolje što označava slobodan prolazak vozila prometnom trakom. Isto je tako prvostupanjski sud razjasnio i obrazložio sve iznijete prigovore, koje je pravilno ocijenio neosnovanima.

19. Odredbom čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23) propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Odredbom čl. 1049. ZOO-a propisano je da krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili krajnjom nepažnjom.

20. Odredbom čl. 12. st. 2. ZSP-a propisano je da se prometnim znakovima moraju obilježiti i opasnosti privremenog karaktera, osobito one koje nastanu zbog iznenadnog oštećenja ili onesposobljavanja ceste te privremena ograničenja i privremene zabrane u prometu i ti se znakovi moraju ukloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni. Nadalje, čl. 12. st. 4. ZSP-a propisano je da su sudionici u prometu dužni pridržavati se ograničenja, zabrana i obveza izraženih pomoću postavljenih prometnih znakova. Člankom 21. st. 1. ZSP-a propisano je da na uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima kojima se na kolniku s više od dvije prometne trake obilježene uzdužnim crtama prometom upravlja za svaku prometnu traku posebno i koji se nalaze iznad prometnih traka crveno svjetlo, koje ima oblik prekriženih crta, znači zabranu prometa uzduž prometne trake iznad koje je postavljeno, a zeleno svjetlo, koje ima oblik strelice s vrhom okrenutim nadolje, slobodan prolaz dotičnom prometom trakom. Također, čl. 17. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama („Narodne novine“ broj 92/19; dalje: Pravilnik) propisano je da se znakovi opasnosti, u pravilu, postavljaju na udaljenosti 150 do 250 metara ispred opasnog dijela na cesti.

21. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje, dinamiku nastanka štetnog događaja kako je opisano, te pravilno zaključio da nisu ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu tuženika. Pravilno je sud utvrdio da je za štetu isključivo odgovoran tužitelj, jer je svojim postupanjem odnosno svojom krivnjom uzrokovao štetni događaj i nastanak štete pa nema pravo zahtijevati od tuženika da mu je naknadi. Dok je tuženik, kao osoba ovlaštena za upravljanje autocestama u Republici Hrvatskoj, postupio u cijelosti sukladno važećim zakonskim i podzakonskim propisima.

22. Odluka o troškovima parničnog postupka, na koju žalitelj ne ističe posebne žalbene razloge, pravilna je i zakonita, kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP-a) tako i po visini (čl. 155. ZPP-a).

23. Žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke.

24. Slijedom navedenog nisu osnovani žalbeni razlozi koje navodi žalitelj niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

25. Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu troškova odgovora na žalbu, budući da ova postupovna radnja nije bila potrebna za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, stoga je odlučeno kao u točki II. izreke na temelju odredaba čl. 166. st. 1. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a.

Zagreb, 19. kolovoza 2026.

Predsjednik vijeća

Maja Bilandžić