REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-2964/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maje Bilandžić, predsjednice vijeća, Branke Šabarić Zovko, sutkinje izvjestiteljice i Ana Cvitković, članice vijeća, u stečajnom postupku nad dužnikom JADRAN d.d. u stečaju, Zagreb, Ulica Vinka Žganeca 2, OIB: 46106063049, odlučujući o žalbi IŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], MŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], RŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ŠŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĆŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], JŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i EŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu poslovni broj St-768/2024-170 od 22. svibnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 19. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba IŠ, MŠ, RŠ, ŠŠ, ĆŠ, JŠ, i EŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu poslovni broj St-768/2024-170 od 22. svibnja 2026.

Obrazloženje

1. Pobijanim u izreci označenim rješenjem odbačena je žalba IŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], MŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], RŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ŠŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĆŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], JŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i EŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nedopuštena.

2. Tako je riješio prvostupanjski sud na temelju odredbe čl. 280. st. 1. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24; dalje: SZ) te čl. 358. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25), u vezi s odredbom čl. 10. SZ-a, jer je utvrdio da podnositelji žalbe, dioničari, IŠ, I, BŠ, [adresa],, RŠ, Zagreb, ŠŠ, Zadar, CŠ, Zagreb, JŠ, [adresa] i EŠ, Zagreb, nisu stečajni vjerovnici u ovom stečajnom postupku.

3. Protiv ovog rješenja žalbu su podnijeli IŠ, I, BŠ, Poreč, RŠ, Zagreb, ŠŠ, Zadar, CŠ, [adresa], JŠ, [adresa] i EŠ, [adresa], zbog pogrešne primjene materijalnog prava, bitnih povreda odredaba postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom ovome sudu ukinuti rješenje i vratiti predmet na ponovan postupak, podredno preinačiti. U žalbi bitnome navode da se žale samo radi okolnosti da je prvostupanjski sud prije donošenja rješenja propustio ispitati postojanje najveće tražbine vjerovnika Republika Hrvatska, Min istarstva financija, Porezna uprava prvog višeg isplatnog reda. Pobijanim rješenjem sud je pogrešno utvrdio činjenično stanje kad je zaključio da se radi o prigovoru dioničara dužnika na tražbine vjerovnika, kojih se rješenjem dopušta isplata, a ne o žalbi. Žalitelji navode da je odbacivanjem žalbe kao nedopuštene, prvostupanjski sud žaliteljima uskratio djelotvoran pravni lijek protiv odluke koja može imati izravni utjecaj na njihova imovinska prava i materijalno stanje. Članak 18. Konvencije dodatno zabranjuje da se dopuštena ograničenja prava primjenjuju u svrhe različite od onih zbog kojih su propisana. Ako se odredba Stečajnog zakona, koja uređuje prigovor vjerovnika na diobni popis, koristi za potpuno isključenje prava trećih na žalbu protiv rješenja, tada se ta odredba koristi izvan svoje svrhe i na način koji dovodi do nedopuštenog ograničenja prava na djelotvoran pravni lijek.

4. U odgovoru na žalbu, stečajni upravitelj navodi da podnositelji žalbe nisu vjerovnici u ovom stečajnom postupku, a prigovor na diobeni popis sukladno čl. 280. SZ-a mogu podnijeti samo vjerovnici. Također navodi da je tražbina vjerovnika Republika Hrvatska – Ministarstvo financija, Porezna uprava, utvrđena u stečajnom postupku pravomoćnim rješenjem poslovni broj St-768/2024-96 od 6. veljače 2025. te je ista u potpunosti nesporna, a vjerovnik Republika Hrvatska nije stavio bilo kakav prigovor na objavljeni diobeni popis.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitavši pobijano na temelju odredbe čl. 365. st. 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP) u vezi s čl. 10. SZ-a, u granicama žalbenih razloga, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je pobijano rješenje pravilno.

7. U postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja nema bitnih povreda odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a niti onih na koje ukazuje žalitelj. Na temelju odredbe čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a, bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji, ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom.“ Međutim ovdje se radi o izvanparničnom postupku - stečajnom gdje se ne donose odluke nakon provedene rasprave, a vjerovnici se na ročišta (ispitno ročište, posebno ispitno ročište, skupština vjerovnika, završno ročište) pozivaju- oglasom u „Narodnim novinama“, a ne osobno, a isto tako se djelomične diobe, i završna dioba (diobni popis) objavljuju u „Narodnim novinama“ i na njih je dopušteno izjaviti prigovor. Stoga je neosnovan ovaj žalbeni navod jer iz isprava u spisu proizlazi da je u „Narodnim novinama“ objavljen diobni popis, odnosno javno je objavljen zbroj tražbina i raspoloživi iznos iz stečajne mase koja će se raspodijeliti vjerovnicima, s uputom o pravnom lijeku. Dakle, vjerovnici su javno pozvani da izjave prigovor. Zato ovaj sud zaključuje kako prvostupanjski sud žalitelja nije ničim onemogućio u ostvarenju njegovog prava, odnosno da nije bilo nezakonitog postupanja suda.

8. Iz obrazloženja pobijanog rješenja i stanja spisa proizlazi da je rješenjem tog suda poslovni broj St-768/2024-163 od 23. travnja 2026., dana je suglasnost stečajnom upravitelju za prvu djelomičnu diobu kojom će vjerovnici prvog višeg isplatnog reda biti namireni s iznosom od 98.756,59 EUR što čini 100% ukupno priznatih tražbina prvog višeg isplatnog reda i vjerovnici drugog višeg isplatnog reda s iznosom od 100.000,00 EUR što čini 3,30% od ukupnih tražbina koje se uzimaju pri diobi u stečajnom postupku nad dužnikom JADRAN d.d. u stečaju, Zagreb, sukladno odredbi čl. 273. st. 3. SZ-a („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24).

9. Protiv navedenog rješenja, žalbu su podnijeli već ovdje navedeni dioničari, navodeći da svoje ovlaštenje temelje na statusu sudionika stečajnog postupka što jasno proizlazi iz njihovog vlasništva nad dionicama dužnika i odredbe čl. 308. st. 1. t. 4. SZ-a kao i iz općih načela Direktive (EU) 2019/1023 Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. kojim se Hrvatska obvezala u cijelosti unijeti u svoj pravni poredak i poštivati prilikom provođenja administrativnih postupaka insolventnosti dužnika. Smatraju da su aktivno legitimirani za podnošenje žalbe budući odredbom čl. 19. st. 1. SZ-a nije taksativno određeno da neka klasa ili kategorija sudionika stečajnog postupka ne bi imala ovlaštenje podnijeti žalbu protiv rješenja o diobi u stečajnom postupku.

10. Prvostupanjski je sud njihovu žalbu ocijenio nedopuštenom pozivom na odredbu čl. 280. st. 1. SZ-a, kojom je propisano da kod djelomične diobe vjerovnici mogu sudu podnijeti prigovor na diobni popis u roku od osam dana nakon isteka roka iz čl. 275. st. 1. ovoga Zakona.

11. Sukladno odredbi čl. 2. st. 2. SZ-a stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Dioničari društva stečajnog dužnika nemaju tražbinu koja se namiruje u stečajnom postupku, stoga smatra da nisu vjerovnici stečajnog dužnika pa time nisu niti sudionici stečajnog postupka. Oni imaju samo pravo da im stečajni upravitelj podijeli višak stečajne mase ako nakon završne diobe ostanu gotovinska sredstva, a namireni su svi stečajni vjerovnici, sve sukladno odredbi čl. 285. SZ-a, kasko to pravilno obrazlaže prvostupanjski sud.

12. Ocjena je suda prvoga stupnja da isti nisu stečajni vjerovnici u ovom stečajnom postupku, pa je sud temeljem odredbe čl. 358. st. 3. ZPP-a, u vezi s odredbom čl. 10. SZ-a, žalbu istih odbacio kao nedopuštenu. Odredbom čl. 358. st. 3. ZPP-a propisano je da je žalba nedopuštena ako je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje žalbe, ili osoba koja se odrekla, ili odustala od žalbe, ili ako osoba koja je podnijela žalbu nema pravnog interesa za podnošenje žalbe.

13. Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio, a temeljem citiranih odredbi Stečajnog zakona, da podnositelji ovdje žalitelji nisu vjerovnici pa time niti aktivni sudionici stečajnog postupka, a koji imaju pravi samo na podjelu viška stečajne mase, ako nešto ostane nakon namirenja vjerovnika nije ovlaštena osoba za podnošenje žalbe protiv predmetnog rješenja

14. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP -a u vezi s odredbom čl. 10. SZ-a, odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja.

Zagreb, 19. kolovoza 2026.

Predsjednica vijeća

Maja Bilandžić