1                     Poslovni broj Gž R-467/2020-3

 

 

 

 

 

 

 

 

             

 

             

 

              Poslovni broj Gž R-467/2020-3

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Duška Abramovića predsjednika vijeća, Barbare Bosner članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Dubravke Butković Brljačić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika H. B. iz Z., OIB:….., zastupanog po punomoćniku K. G., odvjetniku iz Z., protiv tuženika-protutužitelja I. d.o.o. iz Z., OIB:….., zastupanog po punomoćniku J. B., odvjetniku iz Z., radi utvrđenja, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-369/2019-21 od 27. veljače 2020., na sjednici vijeća 15. veljače 2024.

 

 

p r e s u d i o   j e

 

I. Odbijaju se kao neosnovane žalbe stranaka i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-369/2019-21 od 27. veljače 2020.

 

II. Odbijaju se kao neosnovani zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka.

 

Obrazloženje

              1. Presudom suda prvog stupnja u točki I. izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika za utvrđenje nedopuštenim otkaza tuženika sadržanog u odluci o otkazu ugovora o radu od dana 21. prosinca 2018. kojim je tužitelju otkazao ugovor o radu od dana 25. rujna 2018. zbog nezadovoljavanja na probnome roku, ugovor broj; II-KD-2018-3018, kao i da se tuženiku-protutužitelju naloži da vrati tužitelja-protutuženika na rad  na radno mjesto Stručnjak za IT podršku, te je odbijen i zahtjev tužitelja-protutuženika da mu tuženik-protutužitelj isplatii naknadu štete zbog sudskog raskida ugovora o radu u iznosu od 16.032,96 kn sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate. Odbijen je i zahtjev tužitelja-protutuženika za naknadu parničnog troška. Točkom II. izreke odbijen je kao neosnovan protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja da se odredi danom podnošenja tužbe tužitelja 1. veljače 2019., prestanak radnog odnosa tužitelja i tuženika, koji radni odnos je zasnovan temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme II-KO-2018-3018 od 25.09.2018. Točkom III. izreke naloženo je tužitelju-protutuženiku nadoknaditi tuženiku-protutužitelju parnični trošak u iznosu od 2.500,00 kn.

2. Protiv te presude žalbu su podnijele obje stranke.

2.1. Tužitelj-protutuženik (dalje: tužitelj) pobija točku I. izreke i dosuđujući dio točke III. izreke zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22– dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

2.2. Tuženik-protutužitelj (dalje: tuženik) žalbom pobija točku II. izreke presude te točku III. izreke u dijelu kojim sadržajno nije prihvaćen njegov zahtjev za naknadu preostalog parničnog troška zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu tužitelja osporava osnovanost žalbenih navoda, predlaže da se žalba odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu.

3.1. Tužitelj nije podnio odgovor na žalbu tuženika.

4. Žalbe nisu osnovane.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje nedopuštenosti otkaza tuženika od 25. rujna 2018. zbog nezadovoljavanja tužitelja na probnom roku uz zahtjev za vraćanje na rad te protutužbeni zahtjev tuženika za sudski raskid ugovora o radu s danom 1. veljače 2019. i zahtjev tužitelja za naknadu štete zbog sudskog raskida ugovora o radu u iznosu od 16.032,96 kn s kamatama.

6. Prvostupanjski sud je u postupku utvrdio sljedeće:

- da su stranke zaključile nekoliko Ugovora o radu na određeno vrijeme u razdoblju od 2.3.2017. do 30.9.2018., a sve za radno mjesto "Suradnik u Odjelu za informatiku i tehničku podršku - informatički poslovi" uz ugovoreni probni rok,

- da su stranke zaključile Ugovor o radu na određeno vrijeme dana 25.9.2018. s početkom rada 1.10.2018, s time da prva tri mjeseca trajanja ugovora predstavljaju probni rad (čl. 2.), a za radno mjesto "Stručnjak za IT podršku“,

- da je tuženik tužitelju otkazao Ugovor o radu na određeno vrijeme od 25.9.2018. Odlukom o otkazu ugovora o radu radi nezadovoljavanja radnika na probnom radu od 21.12.2018.,

- da je u obrazloženju Odluke o otkazu navedeno da je radnik temeljem ugovora o radu sklopljenog s poslodavcem na određeno vrijeme II-KD-2018-3018 od 25.9.2018 obavljao poslove Stručnjaka za IT podršku, da su u čl. 2.2. Ugovora o radu poslodavac i radnik ugovorili probni rad u trajanju od 3 mjeseca, računajući od dana stupanja ugovora o radu na snagu, odnosno od 1.10.2018. do 31.12.2018., te da poslodavac smatra da radnik nije zadovoljio na probnom radu i zbog toga je otkazao ugovor o radu tužitelju,

- da je tužitelju bio nadređen D. K. koji je pratio njegov rad i da tužitelj nije zadovoljio na probnom radu jer je bilo problema u vezi poštivanja autoriteta i njegovog radnog vremena, da je tužitelj učestalo kasnio, otprilike 1-2 puta tjedno, te se znalo događati da odlazi ranije, iako je zbog toga bio opominjan, da se tužitelj učestalo sukobljavao s kolegama i na terenu s regionalnim voditeljima kada bi mu oni ukazali na propuste u njegovom radu, da se znalo dogoditi da tužitelj nije odradio svoj posao ili je nešto pogrešno napravio pa bi drugi kolege to morali raditi i otklanjati njegove propuste,

- da je protiv odluke o otkazu od 21.12.2018. tužitelj podnio zahtjev za zaštitu prava 3.1.2019. o kojem tuženik nije odlučio i da je tužitelj podnio predmetnu tužbu dana 1.2.2019. u rokovima iz čl. 133. st. 1. i 2. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17- dalje: ZR),

- da prema sadržaju Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta tuženika postoji razlika u opisu poslova za radna mjesta Suradnik u Odjelu za informatiku i tehničku podršku - informatički poslovi" i  "Stručnjak za IT podršku.

- da prema opisu poslova za radno mjesto "Suradnik u Odjelu za informatiku i tehničku podršku - informatički poslovi" radnik obavlja sljedeće poslove: postupa po pisanim i usmenim nalozima nadređenih osoba; određuje osnovnu strukturu sustava, te njegove osnovne značajke i dijelove, te brine da sustav svojom funkcijom konstantno prati potrebe krajnjih korisnika; planira i razvija mrežne sustave, te umrežava računalnu opremu i računalne sustave koristeći mrežne tehnologije; održava mrežnu opremu i infrastrukturu, brine o njenom ispravnom radu, dijagnosticira i rješava mrežne probleme; planira i gradi baze podataka, te vodi brigu o strukturi baze; održava sustave baze podataka, brine o ispravnom radu sustava, te sigurnosti, integritetu i dostupnosti podataka unutar sustava; planira, razvija i izrađuje računalne aplikacije; planira, razvija i izrađuje web stranice i web aplikacije; dizajnira grafički izgled web stranica i web aplikacija; održava web server, te servise i sustave na njemu koji omogućuju pristup web stranici; brine o sigurnosti mrežnog mjesta, održava podatke koji se nalaze na mrežnom mjestu; održava sustav za slanje e-mail poruka, vodi brigu o njegovom ispravnom radu, te sigurnosti i integritetu podataka u sustavu; održava računalne sustave i mreže, brine o njihovom ispravnom radu, rješava probleme i kvarove unutar sustava, te vodi brigu o redovnom održavanju i kreiranju sigurnosnih kopija (backup) svih bitnih podataka u sustavu; vodi brigu o sustavu za prijavu kvarova, dodjeljivanju zadataka informatičarima/tehničarima i brigu o pravovremenom rješavanju problema; brine o sigurnosti računalnih sustava te podataka koji se nalaze unutar sustava, štiti sustav od vanjskih i unutarnjih napada; brine o radu telekomunikacijskog sustava i integraciji telekomunikacija sa računalnim sustavima; servisira PC računala, printere i ostalu IT opremu; umrežava elektroničku opremu; pruža podršku korisnicima računalnih sustava oko njihovog korištenja; pruža tehničku podršku korisnicima računalnih sustava kod rješavanja problema u sustavu; unosi podatke u aplikacije za poslovne procese i baze podataka; poduzima sve pripremne radnje za nabavku IT opreme;  testira rad sustava, računala i aplikacije; surađuje sa svim odjelima unutar Društva ; vodi brigu o racionalnom trošenju sredstava; obavlja i druge poslove po nalogu nadređenih osoba,

- da prema opisu poslova za radno mjesto "Stručnjak za IT podršku" radnik obavlja sljedeće poslove: pruža podršku korisnicima računalnih sustava oko njihovog korištenja; vodi brigu o prijavama kvarova i pravovremenom rješavanju prijavljenih problema; održava i konfigurira računala, servere, printere te ostalu IT i mrežnu opremu; održava mrežnu opremu i infrastrukturu, brine o njenom ispravnom radu, dijagnosticira i rješava mrežne probleme i kvarove; održava računalne sustave, brine o njihovom ispravnom radu te dijagnosticira i rješava probleme i kvarove unutar sustava; umrežava i spaja informatičku opremu i sustave; izrađuje upute i tehničku dokumentaciju te ažurno vodi evidencije o svim sustavima koje održava; poduzima sve pripremne radnje za nabavku IT opreme; testira i predlaže računalne aplikacije za poboljšanje radnih procesa Društva; testira rad novih i postojećih sustava, servisa i opreme; usko surađuje s drugim djelatnicima Odjela; surađuje sa svim odjelima unutar Društva;  surađuje s vanjskim partnerima prilikom rješavanja problema kod korištenja aplikacija integriranih u poslovanje Društva;  obavlja ostale poslove po nalogu nadređene osobe,

- da postoji razlika između poslova radnog mjesta "Suradnik u Odjelu za informatiku i tehničku podršku" i "Stručnjak za IT podršku", kako u nazivu radnog mjesta i u organizacijskoj strukturi i u opisu poslova, da se dio poslova ova dva radna mjesta dijelom preklapaju, ali da je razlika u tome što su poslovi stručnjaka za IT podršku složeniji, većeg opsega, odgovorniji, radnik ima veće kompetencije i odgovornosti.

5.1. Slijedom tih utvrđenja, prvostupanjski sud ne prihvaća tvrdnje tužitelja da je u zadnjem Ugovoru o radu od 25.9.2018. nezakonito ugovoren probni rok od 3 mjeseca pa da je zbog toga nezakonita i pobijana odluka o otkazu. Pri tome prvostupanjski sud cijeni da tužitelj nije pobijao tu ugovornu odredbu, a nije utvrđeno da bi se tužitelj bilo kojoj odredbi ugovora o radu protivio, kao i s obzirom na utvrđenje da je ugovor o radu sklopljen za drugo radno mjesto u odnosu na prethodno sklopljene ugovore zbog čega smatra da nije bilo zapreke ugovoriti probni rok za to radno mjesto. Stoga prvostupanjski sud zaključuje da je probni rok za radno mjesto "Stručnjak za IT podršku" ugovoren u skladu s čl. 53. st. 2. ZR kojim je propisano da probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci.

5.2. Cijeneći da prema čl. 53. st. 3. ZR-a nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu - otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu, shvaćanje je prvostupanjskog suda da sud nije ovlašten tijekom parničnog postupka ispitivati pravilnost poslodavčeve ocjene o nezadovoljavanju radnika na probnom radu te da je autonomno pravo poslodavca ocijeniti ostvaruje li radnik za vrijeme probnog rada rezultate i pokazuje li kvalitete i sposobnosti koje su dostatne za nastavak radnog odnosa. Stoga smatra da okolnost da je tuženik ocijenio da tužitelj nije zadovoljio na probnom roku, udovoljava uvjetima iz čl. 120. st. 2. ZR za obrazloženje otkaza budući da kod ove vrste otkaza poslodavac nije dužan detaljno obrazložiti svoje nezadovoljstvo radom radnika na probnom radu, imajući u vidu diskrecijsko pravo poslodavca ocijeniti je li radnik, ovdje tužitelj zadovoljio kriterije radi čije provjere je ugovoren probni rad. Imajući na umu prednje izloženo te da na temelju rezultata dokazivanja ne proizlazi da bi pobijani otkaz bio diskriminirajući ili šikanozan, prvostupanjski su zaključuje da je tuženik imao opravdan razlog za otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu sukladno čl. 53. st. 3. ZR-a i čl. 115. st. 1. toč. 1. ZR-a.

 

 

5.3. S obzirom na utvrđenje da je otkaz dopušten, prvostupanjski sud zaključuje da nisu ispunjene pretpostavke za vraćanje tužitelja na rad, niti za sudski raskid ugovora o radu zbog čega obija te zahtjeve kao neosnovane.

6. Ispitujući po službenoj dužnosti postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da pobijana presuda nije zahvaćena ovim povredama postupka pa tako ni povredom iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer suprotno žalbenim navodima presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji su rezultat pravilne ocjene izvedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a, te presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

7. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da su ispunjene prepostavke za otkaz ugovora o radu tužitelju u smislu čl. 53. st. 3. ZR-a i čl. 115. st. 1. toč. 4. ZR-a.

8. Prema odredbi čl. 53. st. 1. ZR-a propisano je da se prilikom sklapanja ugovora o radu može ugovoriti probni rad, a sukladno stavku 2. probni rad iz stavka 1. ovoga članka ne smije trajati duže od šest mjeseci. Stavkom 3. istog članka propisano je da nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, a sukladno st. 4. na otkaz iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o otkazu ugovora o radu, osim članka 120., članka 121. stavka 1. i članka 125. ovoga Zakona. Odredbom čl. 115. st. 1. toč. 4. ZR-a propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu), a prema čl. 120. st. 2. ZR-a poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.

9. Tužitelj u žalbi neosnovano ponavlja prigovor koji je prethodno isticao u postupku da Odluka o otkazu nije pravilno obrazložena (čl. 120. st. 2. ZR-a) jer i prema shvaćanju ovog žalbenog vijeća odluka o otkazu ugovora o radu zbog neuspjeha probnog rada obrazložena tim razlogom, ima dostatno obrazloženje. Stoga nisu prihvaćene žalbene tvrdnje tužitelja da je otkaz nedopušten jer da je u obrazloženju otkaza izostalo navođenje činjenica zbog kojih tuženik smatra da tužitelj nije zadovoljio na radu i da je već iz tih formalnih razloga Odluka o otkazu nezakonita. Naime, u slučaju otkaza ugovora o radu kojim je ugovoren probni rad dovoljno je da poslodavac u otkazu naznači nepovoljnu ocjenu probnog rada, pri čemu sud nije ovlašten upuštati se u takvu ocjenu, osim ako iz činjeničnog stanja proizlazi da je ocjena poslodavca posljedica diskriminacije, odnosno šikane, a što ovdje nije slučaj.

9.1. Daljnjim žalbenim navodima tužitelj neosnovano osporava pravilno utvrđenje prvostupanjskog suda utemeljeno na sadržaju tuženikova Pravilnika o radu i iskaza svjedoka D. K., M. M., S. K. C., M. H., M. K., M. I. i zz tuženika Z. M. da su poslovi na kojima je bio zaposlen tužitelj na temelju ugovora o radu od 25. rujna 2018. na radnom mjestu Stručnjak za IT podršku različiti u odnosu na poslove radnog

 

 

mjesta na kojem je prethodno radio, Suradnik u Odjelu za informatiku i tehničku podršku. U tom smislu tužitelj neosnovano izdvaja iskaze pojedinih svjedoka, posebno svjedoka K. u prilog tvrdnji da je tužitelj kao suradnik radio poslove koje je radio i kao stručnjak za IT podršku jer je prvostupanjski sud cijenio utvrđenje da se ti poslovi preklapaju, međutim da je posao Stručnjaka za IT podršku većeg opsega i s većim kompetencijama, na što su određeno ukazali navedeni svjedoci, posebno s obzirom da je kao Stručnjak za IT podršku bio zadužen za veće i složenije sustave (kasina i klubovi) od prethodnih (kladionice) i za rad na serveru tih sustava, te za komunikaciju s vanjskim partnerima. Slijedom toga, s obzirom da se radi o poslovima drugog radnog mjesta, protivno shvaćanju tužitelja, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je u ugovoru o radu od 25. rujna 2018. probni rok ugovoren u skladu s čl. 53. st. 2. ZR-a. Pri tom, na pravilnost takvog zaključka nisu od utjecaja žalbene tvrdnje tužitelja kojima ukazuje na vlastiti iskaz i svjedoka I. G. da bi radnici samo dobili obrazac ugovora o radu koji su mogli potpisati ili to odbiti, bez mogućnosti pregovaranja, kraj činjenice da tužitelj u posebnom sudskom postupku nije ni pobijao taj ugovor.

9.2. Konačno, neosnovano tužitelj u žalbi ustraje u prigovoru da je predmetni otkaz posljedica šikaniranja i diskriminacije jer tužitelj u postupku nije iznio okolnosti koje bi dale podlogu za takav zaključak, kako to pravilno zaključuje  i prvostupanjski sud, a niti činjenica ugovaranja probnog rada u utvrđenim okolnostima slučaja nema značenje diskriminacije, kako se to neutemeljeno sugerira u žalbi. Osim toga, tužitelj tijekom postupka nije naveo da je otkazivanje ugovora o radu uvjetovano kojom od diskriminatornih osnova, pa ni osnovama koje ističe u žalbi (imovno stanje, dob, društveni položaj), niti je ponudio činjenice iz kojih bi proizlazila konkretna i individualizirana sumnja da je u pitanju diskriminacija.

10. S obzirom na utvrđenje da je otkaz dopušten, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da nisu ispunjene pretpostavke za vraćanje na rad tužitelja u smislu čl. 124. st. 1. ZR-a, niti za sudski raskid ugovora o radu i posljedično naknadu štete zbog sudskog raskida ugovora o radu u smislu čl. 125. st. 2. ZR-a.

11. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio osnovanost i visinu troškova tuženika u primjeni čl. 154. st. 1. ZPP-a u visini jednokratne nagrade prema Tbr. 7. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (“Narodne novine” broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15-dalje Tarifa). Pri tome je pogrešno shvaćanje tuženika, koje ističe u žalbi, da je ostvario pravo na naknadu troškova postupka i u odnosu na novčani zahtjev za naknadu štete zbog sudskog raskida ugovora o radu prema pojedinim parničnim radnjama (Tbr. 7. toč. 1, Tbr. 9. toč. 1. Tarife). To stoga jer je tužitelj zahtjev za naknadu štete istaknuo nakon isticanja protutužbenog zahtjeva tuženika za sudski raskid ugovora o radu, te je taj zahtjev u vezi s istaknutim protutužbenim zahtjevom (čl. 125. ZR-a), a koji je odbijen kao neosnovan i zbog toga tuženiku ne pripadaju ti troškovi (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

12. Slijedom navedenog, primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

 

 

 

13. Strankama nije odmjeren trošak u povodu žalbe jer nisu uspjele u žalbenom postupku (čl. 166. st. 1. u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a).

 

U Rijeci 15. veljače 2024.

 

 

Predsjednik vijeća

Duško Abramović, v.r.