Posl.br.P-3773/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva br.27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu tog suda Ljiljani Mustapić u pravnoj stvari tužiteljice DČS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku DČ odvjetnik u [adresa] protiv tuženika Grad Split, Obala kneza Branimira 17, OIB:78755598868, radi pravo vlasništva nekretnine, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 2. srpnja 2026 godine, na ročištu za objavu presude dana 19. kolovoza 2026 g,

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se spram tuženika da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak 40 m2 K. O. [katastarska općina], te se tužiteljica ovlašćuje temeljem ove presude u zemljišnim knjigama zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva te nekretnine na svoje ime za cijelo, uz istovremeno brisanje za cijelo toga prava s imena tuženika, odnosno s imena Općenarodne imovine i organa upravljanja Mjesnog narodnog odbora Slatine, čiji je isključivi pravni slijednik tuženik sve to bez daljnjeg sudjelovanja tuženika i u roku od 15 dana.

II Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužiteljici troškove ovog postupka u iznosu od 11.641,95 Eura.

Obrazloženje

1.U tužbi tužiteljica navodi u zemljišnim knjigama na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. oznake čest. zem. [katastarska čestica]), pašnjak površine 40 m2, Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], uknjiženo je društveno vlasništvo, a organ upravljanja je Mjesni narodni odbor Slatine, a čiji je pravni slijednik je tuženik Grad Split. Tuženik nije vlasnik te nekretnine, već je isključiva vlasnica i posjednica predmetne nekretnine upravo tužiteljica. Isključivi vlasnici i posjednici bili su braća KČ i ZČ, oboje pok.DČ (prednici tužiteljice), koji su se u samostalnom i nesmetanom posjedu te nekretnine, računajući i posjed njihovih pravnih prednika, nalazi još od kraja 19. stoljeća.

2.Samo se tužiteljica i njezini prednici KČ i ZČ nalaze u posjedu nekretnine najmanje od 1951.g. ZČ je umro **.**.2009., a predmetnu nekretninu označenu kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] zv. u Selu dvor površina 40 m2, z. k. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], iza njegove smrti je naslijedila njegova supruga-tužiteljica ad.1. KČ je umro **.**.2018., a sve nekretnine iza njegove smrti, kao i predmetna, temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenog između KČ kao primatelja uzdržavanja i ZČ kao davatelja uzdržavanja, rješenja o nasljeđivanju iza smrti davatelja uzdržavanja ZČ, kojim je tužiteljica MČ naslijedila sva prava i obveze iz citiranog ugovora o doživotnom uzdržavanju te Dodatka istoga ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenog između KČ i tužiteljice JČ, pripala je u vlasništvo MČ, tužiteljici.

3.U posjedovnom listu br.1555 br. K. O. [katastarska općina] kao posjednici predmetne nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] zv. u selu, dvor 40 m2, vodi se kao posjed tužiteljice ŠČ i njezinog prednika KČ (pok. DČ), svakog za po ½ dijela cjeline. Tužiteljicu, kao i njene pravne prednike, nikada nitko nije uznemiravao u vršenju njihovih vlasničkih i ostalih prava na predmetnoj nekretnini.

4.U odgovoru na tužbu tuženik protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, s prijedlogom da se tužba odbaci kao nedopuštena, odnosno tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Prema navodima iz tužbe kao i prema dokazima koji su priloženi uz tužbu ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Štoviše, prema priloženom z.k. izvatku od strane tužiteljice vidljivo je kako je vlasnik nekretnine upravo tuženik temeljem valjanog pravog osnova. Tužiteljica ničim ne dokazuje niti može dokazati valjani pravni osnov stjecanja kako je to navedeno u tužbi. U konkretnom slučaju nisu ispunjeni zakonski uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću imajući u vidu da tužiteljica temelji zahtjev upravo u tom pravcu.

5.Presudom posl. br. P-1574/2019 od dana 15. svibnja 2025 g. usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja, povodom žalbi tužitelja i tuženika Županijski sud u Varaždinu rješenje posl. br. Gž-792/2025-2 ukinuo je navedenu presudu i vratio ovom sudu na ponovno suđenje.

6.U daljnjem tijeku postupka tužitelj je ustrajao u tužbi i tužbenom zahtjevu.

7.Tijekom postupka sud je proveo dokaz vještačenjem po vještaku za geodeziju Žaka Šolića, pregledom vještva, saslušanjem tužiteljice i svjedoka, pregledana je pisana dokumentacija koja prileži spisu.

8.Tužbeni zahtjev je osnovan.

9.Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini označenoj kao u izreci uz ovlaštenje za uknjižbu tog prava.

10.Prema odredbi čl.114 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96., dalje ZV ) Vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju Zakona.

11.Prema odredbi čl.119 st.1 ZV-a određeno je da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasništva usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelj ako zakonom nije određeno drugačije st.2 istog članka određeno je kako se odredba cit zakona o stjecanju vlasništva nekretnini upisom u zemljišne knjige na odgovarajući način primjenjuju na promjene prestanka vlasništva na temelju pravnih poslova

12.Prema čl.120 st.1 istog Zakona određeno je da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.

13.Odredbom čl.160 st.1 ZV vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

14.Očevidom na licu mjesta i pregledom vještva vještaka geodeta Žaka Šolića utvrđeno je predmet postupka nekretnina položena u K. O. [katastarska općina], a koja u naravi predstavlja dvorište-okućnicu objekta u vlasništvu tužiteljice. Ista je dijelom popločana, a na jednom dijelu su zasađeni nasadi limuna i mandarina sa svih, osim sa južne strane ograđena je betonskim zidovima i do nje se pristupa iz smjera juga stepenicama preko nekretnine u vlasništvu tužiteljice. Identificirana je kao ZK čestica 455/1 K. O. [katastarska općina] za cijelo, i katastarska oznaka iste čestice zemljišta 739 K. O. [katastarska općina], za cijelo. Prema ZK evidenciji, i prema katastarskom operatu evidentirana je u površini P=40 m2. Na skici lica mjesta u prilogu položaj i oblik navedene nekretnine označen je točkama, linijama i slovima A-B-C-D-E-F-A i šrafiran je linijama crvene boje.

15.Iz iskaza tužiteljice proizlazi vlasnici i posjednici nekretnine bili su braća pok. KČ i ZČ. Pokojni KČ bio je djever a pok. ZČ bio je suprug, a istu su stekli od pok. oca DČ pok. svekar DČ preminuo je 1967.g., nekretnina je u naravi vrt koju su obrađivali pokojni suprug i svekar i djever KČ. Do predmetne nekretnine je imao nekretninu pok.ČČ a koji je preminuo prije trideset godina, za života pok. djevera i supruga ČČ napravljena je zamjena zemljišta, pok ČČ ustupio im je njegovu štalu i zemljište oko iste a to je u naravi bilo oko 30 m2, a to se je sve događalo 50–tih godina prošlog stoljeća jer su kuću počeli graditi 1958.g. u koju su uselili 1963 godine, dobili su priključak za vodu i struju,. sa zamjenom nekretnina bilo je upoznato cijelo selo.

16.Iz iskaza svjedoka CČ proizlazi nekretnina koja je u posjedu tužiteljice bila je vlasništvo njenog pokojnog pradjeda ZČ koji je preminuo 1928 ili 1929.g., a njega je naslijedio njen otac ĆČ koji je preminuo 1993.g. Tužiteljica je zamijenila svoju nekretninu sa predmetnom a zamjena nekretnina izvršena je 60-tih godina i od tada je tužiteljica u posjedu iste. Nekretnina je bila omeđena suhozidom a za života njenog oca se koristila kao gospodarski objekt. Tužiteljicu od tada nikada nije ometao u posjedovanju nekretnine a kuća je sagrađena 60-tih godina, kada je napravljena zamjena nekretnina i započeta je izgradnja kuće.

17.Iz iskaza svjedoka OČ proizlazi da je predmetna nekretnina bila u posjedu pokojnog ČČ na kojoj se je nalazila štala u kojoj je držao kravu i tada za njegova života izvršena je zamjena nekretnina na način da je ista data tužiteljici i koja je u posjedu nakon smrti pokojnog supruga koji se zvao ZČ i divera GČ. Stara kuća je napravljena 1955.g., nekretnina je bila omeđena suhozidom, tužiteljicu nitko nije ometao u posjedu iste. Sud u cijelosti prihvaća iskaz tužitelja i svjedoka koji su o predmetnim relevantnim okolnostima sukladno iskazivali.

18.Kako je za predmetnu nekretninu kao vlasnik upisana Općenarodna imovina s organom upravljanja Mjesnog odbora a pravo korištenja organa upravljanja se izjednačava s pravom vlasništva pasivno je legitimiran tuženik kao vlasnik jer ista ne predstavlja poljoprivredno zemljište. Slijedom navedenoga su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredbe članka 159. stavka 2. ZV. a kako se radi o stjecanju vlasništva jedinice lokalne samouprave to da se prema stavku 4. iste odredbe vlasništvo stječe protekom dvostrukog vremena od onog iz stavaka 2. i 3., tj. u konkretnom slučaju protekom roka od 20 godina.

20.Zakonom o poljoprivrednom zemljištu u čl.3. st.1. propisao je da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike Hrvatske nositelj vlasničkih prava postaje Republika Hrvatska. Određenje poljoprivrednog zemljišta navedeno je u čl.2. st.1. i 2. tog zakona. Tako se poljoprivrednim zemljištem u smislu toga Zakona smatraju poljoprivredne površine: oranice, povrtnjaci, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Da bi se izvršila uknjižba na Republike Hrvatske potrebno je dokazati da se radilo o zemljištu u društvenom vlasništvu i da je isto na dan stupanja na snagu Zakonom o poljoprivrednom zemljištu bilo izvan zone građevinskog zemljišta. Ova druga pretpostavka dokazuje se potvrdom nadležnog upravnog tijela o vrsti zemljišta na dan 24. srpnja 1991. (list 5 spisa)

21.Razgraničenje poljoprivrednog zemljišta od građevinskog, moguće je prema čl. 3. Zakona o građevinskom ("Narodne novine" br. 54/80., 42/86., 41/88., 16/90. i 53/90., dalje ZGZ), gdje je definirano građevinsko zemljište kao ono koje se nalazi u gradovima i naseljima gradskog karaktera, kao i ono koje je izgrađeno ili je prostornim planom određeno za izgradnju građevinskih objekata ili za javne površine. Iz navedene odredbe ZGZ proizlazi da zemljište obuhvaćeno prostornim planom za izgradnju gradova i naselja, koje se nalazi unutar granica građevinskog područja više nije poljoprivredno, već građevinsko zemljište.

22.Pregledom Uvjerenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, Grada Splita od dana 25. listopada 2018, utvrđeno je predmetna nekretnina nalazi unutar građevinskog područja općine, Split ne radi se o poljoprivrednom zemljištu za kojeg bi bila legitimirana Republika Hrvatska, već o građevinskom, gdje je legitimiran kao vlasnik u konkretnom slučaju, Grad Split.

23.Odredbom iz članka 159 st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZV), propisano je kako samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 3 godine, a takav posjednik nekretnine protekom 10 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

24.Odredbom iz članka 159 st.3 ZV propisano je kako samostalni posjednik pokretne stvari kojem je posjed barem pošten, stječe stvar dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Prema pravnom pravilu paragrafa 380 OGZ za stjecanje prava vlasništva bio potreban valjani pravni osnov (titulus) i pravni način stjecanja (modus), dok se prema pravilu paragrafa 431 OGZ prijenos prava vlasništva na nekretninama vršio uknjižbom u zemljišnim knjigama, kao načinom stjecanja prava vlasništva, dok je pravilo iz 432 OGZ nalagalo da se radi uknjižbe prava vlasništva mora sastaviti ovjerena isprava u propisanoj formi, međutim, navedena pravna pravila sudska praksa je jedinstveno tumačila tako da se vlasništvo nekretnina moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige, već i na temelju ugovora, pa i usmenog, ako je faktično izvršen pri čemu je predaja posjeda tumačena kao modus stjecanja.

25.Paragrafom 1472 OGZ-a propisano je da se rok dosjelosti računa vrijeme od četrdeset godina. Ovome valja dodati kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu u trenutku kad se ispune zakonom određene pretpostavke bez upisa u zemljišne knjige ali je stjecatelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva dosjelošću te se činjenično stanje pretvara u trajno stanje, a posjednik stječe ono što do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Za redovitu dosjelost traži se kvalificiran posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, a za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed i to poštenje se presumira.

26.Suglasnim iskazima saslušanih svjedoka i tužiteljice kojima je sud u cijelosti poklonio vjeru upućuju na zaključak da je tužiteljica u posjedu preko pravnih prednika od pedesetih godina prošlog stoljeća kada je izvršena zamjena nekretnina, odnosno pravnih prednika pok ČČ ,odnosno njegova oca koji je preminuo tridesetih godina prošlog stoljeća. Kako pravni učinci dosjelosti kao izvornog načina stjecanja prava vlasništva nastupaju po samom pravu ( ipso iure) istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, ako su ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje Zakon o stjecanju putem dosjelosti, mora osim isteka potrebnog vremena biti ispunjena pretpostavka savjesnost poštenja posjeda i to kako po odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima čl.159 ZV koji je sad na snazi i u vrijeme podnošenja tužbe 2019 g tako i prema odredbama Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima čl.72 tako i prema pravilima Općeg građanskog zakonika ( paragraf 326 ), tužiteljica je bila pošteni posjednik koje pravo na posjed nitko nije osporavao, to znači da vrijeme potrebno za stjecanje vlasništva dosjelošću počev od pedesetih godina isteklo je 1990 g. obzirom na protek označenog roka od 20 godina za dosjedanje. Tužiteljica u smislu citiranih pravila iz paragrafa OGZ nije dužna dokazivati zakonitost svog posjeda poštenje posjeda pretpostavlja se, to znači da je na tuženiku bio teret dokaza kako posjed prednika nije pošten i da je predmetna nekretnina uzurpirana, a on to nije dokazao (čl.219 ZPP) niti je od odlučnog značaja kada je na temelju čega navedeno zemljište podruštvovljeno i u zemljišnu knjigu upisano kao vlasništvo tuženika.

27.Tijekom dokaznog postupka, pregledom pisane dokumentacije sud je našao elemente na utvrđenje, tužiteljica kao savjesni i zakoniti posjednik stekla je vlasništvo utužene nekretnine dosjelošću u skladu s čl.159 ZV. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prosuđuju se prema pravnim pravilima važećim u času stjecanja čl.388 ZV. Posjed savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, tužiteljica je tijekom postupka dokazala pravni slijed stjecanja putem svojih prednika pozivom na citirane zakonske odredbe i odredbu čl.130.st.1. ZV odlučeno je kao u izreci.

28.Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl.154 st.1 Zakona o parničnom postupku tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe od 9.4.19. u iznosu od 500,00 EUR-a, sastav obrazloženog podneska od 2.5.22. u iznosu od 500,00 EUR-a, zastupanje na pripremnom ročištu od 4.5.22. u iznosu od 500,00 EUR-a, sastav podneska od 6.6.22. u iznosu od 100,00 EUR-a, zastupanje na pripremnom ročištu od 9.6.22 u iznosu od 250,00 EUR-a, zastupanje na pripremnom ročištu od 19.9.22 u iznosu od 500,00 EUR-a, zastupanje na očevidu od dana 17.11.23 u iznosu od 500,00 EUR-a, zastupanje na ročištu za glavnu raspravu od dana 7.5.24 u iznosu od 500,00 EUR-a, zastupanje na ročištu za glavnu raspravu od dana 25.6.24. u iznosu od 500,00 EUR-a, sastava obrazloženog podneska od 26.8.24. u iznosu od 500,00 EUR-a, zastupanje na ročištu za glavnu raspravu od dana 3.9.24. u iznosu od 500,00 EUR-a, sastav obrazloženog podneska od 23.10.24. u iznosu od 500,00 EUR-a, zastupanje na ročištu za glavnu raspravu od 24.10.24. u iznosu od 500,00 EUR-a, zastupanje na ročištu za glavnu raspravu od 21.01.2025.u iznosu od 500,00 EUR-a, zastupanje na ročištu za glavnu raspravu od dana 15.4.25.u iznosu od 500,00 EUR-a, zastupanje na ročištu za glavnu raspravu od dana 13.2.26 u iznosu od 500,00 EUR-a, zastupanje na ročištu za glavnu raspravu od dana 27.4.26 u iznosu od 500,00 EUR-a, sastav obrazloženog podneska od 5.6.26. u iznosu od 500,00 EUR-a, zastupanje na ročištu za glavnu raspravu od 2.7.26. u iznosu od 500,00 EUR-a uvećano za PDV, troškovi vještačenja u iznosu od 579,45 EUR-a troškovi ukupno 11.641,95 EUR-a.

U Splitu,19. kolovoz 2026 godine

S U D A C

LJILJANA MUSTAPIĆ

PRAVNA POUKA: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe.Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude (Članak 348 ZPP-a). Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (članak 335 ZPP-a).

DNA:

- pun. tužitelja,

- tuženiku,

- u spis,