REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr Ob-72/26-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja FK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika ZK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Josip Šimović, odvjetnik u Zagrebu, radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te za odgodu izdavanja naloga za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, 19. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine pred Financijskom agencijom na temelju ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-924/24-15 od 28. travnja 2025.

II Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova ovršnog postupka.

z a k lj u č i o j e

Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine na temelju ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-924/24-15 od 28. travnja 2025., iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 9. srpnja 2026. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate, te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob- 924/24-15 od 28. travnja 2025.

2. U prijedlogu u bitnome navodi da je ovrhovoditelj 26. lipnja 2026. podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-924/24-15 od 28. travnja 2025. potražujući iznos od 1.700,22 EUR. Navodi da je ovrhovoditelj 10. rujna 2025. putem svog punomoćnika, odvjetnika Domagoja Ledića, dao ovršeniku izjavu kojom je voljan umanjiti ovršeniku naplatu troška za iznos od 3.125,00 EUR, te da se u slučaju uplate na račun odvjetnika Domagoja Ledića iznosa od 9.126,88 EUR u roku od 7 dana, odriče naplate preostalog iznosa po presudi, dok će u protivnom pokrenuti izvansudsku ovrhu. Ovršenik je izvršio uplatu iznosa od 9.126,88 EUR u roku od 7 dana, o čemu je 10. rujna 2025. obavijestio punomoćnika ovrhovoditelja, odvjetnika Domagoja Ledića, koji je 11. rujna 2025. putem e-mila ovrhovoditelju, ovršeniku i ovdje punomoćniku ovršenika potvrdio primitak iznosa i izjavio da neće potraživati razliku troška po presudi, jer je ovrhovoditelj odustao od tog dijela koji je platio odvjetniku Domagoju Lediću po fakturama. Navodi da je unatoč izjavama kojima se ovrhovoditelj izričito odrekao naplate preostalog iznosa po presudi, ovrhovoditelj podnio predmetni zahtjev za izravnu naplatu, potražujući iznos od kojeg se odrekao, a da su ispunjenje sve pretpostavke za valjani otpust duga pozivom na odredbu čl. 203. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, čime je obveza prestala u cijelosti i ovrhovoditelj nema pravni interes za vođenje ovršnog postupka. Nadalje navodi da je ovršeniku blokiran račun, čime mu je onemogućeno podmirivanje osnovnih životnih potreba, tekućih obveza te redovnih mjesečnih obveza po kreditu. Navodi da je 22. listopada 2025. godine sklopio s Zagrebačkom bankom d.d. Ugovor o kreditu broj 3321067206 na iznos od 17.000,00 EUR, s rokom otplate od 72 mjeseca (do 5. prosinca 2031.) i redovnom kamatnom stopom od 5,59% godišnje te zbog blokade računa neće biti u mogućnosti uredno podmirivati mjesečne anuitete po kreditu, što će za posljedicu imati obračun zateznih kamata na dospjele, a neisplaćene iznose (sukladno čl. 4. Ugovora o kreditu), pokretanje ovršnog postupka od strane banke, gubitak kreditne sposobnosti i upis u negativni registar kreditnih obveznika, trajno oštećenje njegove financijske reputacije što predstavlja teško nadoknadivu štetu. Ujedno blokada računa onemogućava ovršeniku podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanarina, režije, prehrana) i drugih tekućih obveza, što dodatno potvrđuje postojanje nenadoknadive štete. Stoga, predlaže sudu odgoditi izdavanje naloga bankama na prijenos zaplijenjenih sredstava, kao i pozivom na žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje OZ) proglasiti pljenidbu i prijenos nedopuštenim. Potražuje troškove ovršnog postupka.

3. Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje, međutim, do dana donošenja ovog rješenja, isti se nije očitovao na prijedlog ovršenika.

4. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. ovoga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Nadalje, stavkom 2. istog članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

5. Uvidom u zahtjev za izravnu naplatu sud je utvrdio da se pred Financijskom agencijom u postupku izravne naplate provodi prisilna naplate tražbine na novčanim sredstvima ovršenika po zahtjevu ovrhovoditelja podnijetog na temelju ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-924/24-15 od 28. travnja 2025., radi naplate novčane tražbine s osnove troška u ukupnom iznosu od 1.700,22 EUR, da je naplaćen/zaplijenjen iznos od 200,00 EUR, te preostali iznos duga za naplatu/zapljenu iznosi 1.597,58 EUR.

6. U odnosu na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik se poziva na žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, te s obzirom da se ovrhovoditelj nije očitovao u roku 8 dana na prijedlog ovršenika, kao i na neispunjenost pretpostavki iz odredbe čl. 52. st. 4. OZ-a, to je primjenom odredbe čl. 52. st. 3. OZ-a sud odlučio kao u izreci ovog zaključka.

7. Prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenika nije osnovan.

8. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. do 11. navedenog članka OZ-a. Navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u odredbi čl. 65. st. 1. toč. 1. do 11. OZ-a.

9. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu sukladno odredbi čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a. U pogledu tog istog uvjeta (prijedloga za proglašenje) sud je zaključkom ovršenika uputio u parnicu kako je to obrazloženo u točki 6. ove odluke.

10. U odnosu na drugi uvjet za odgodu, i to nastanak nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, ovršenik prema ocjeni ovog suda, uvodno opisanim navodima, nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a. Naime, pokretanje postupka izravne naplate i sama provedba ovrhe ne može se smatrati razlogom nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, niti je ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenik mora dokazati na jasan, određeni način. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe, a što ovršenik u konkretnom slučaju nije učinio. Naime, sama činjenica da je račun ovršenik u blokadi ne upućuje na zaključak da ovršenik zbog blokade računa neće biti u mogućnosti otplaćivati kredit čiji je obveznik, osobito uzimajući u obzir činjenicu da je ovršeniku na dan podnošenja zahtjeva za izravnu naplatu već zaplijenjen iznos od 200,00 EUR, dok ovršenik ne dokazuje da na računu nema daljnjih dostatnih novčanih sredstava radi naplate i preostalog iznosa od 1.597,58 EUR, već u odnosu na navedeno iznosi paušalne navode.

11. Nadalje se ističe kako je potrebno navesti da čak i kada je ispunjena pretpostavka iz čl. 65. st. 1. OZ-a i jedna od pretpostavki iz čl. 65. st. 1. toč.1. do 11. OZ-a, sud nije dužan prihvatiti prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe. Nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno nasilje, u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, su okolnosti koje moraju postojati u trenutku provedbe ovrhe te se kao ispunjeni uvjet za odgodu u tom smislu ne može uzeti šteta koja bi tek trebala nastati u budućnosti, a na postojanje koje buduće štete se ovršenik poziva u svom prijedlogu. Kada se govori o šteti, pod time se podrazumijeva šteta koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao, ali uz iznimne i nerazmjerne teškoće, a koja šteta primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome da li je imovina ovrhovoditelja dostatna za povrat novčanih sredstava koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

12. Pri tome je ovršenik dužan dostaviti dokaze kojim bi učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za njega nastupila upravo takva, nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Vjerojatnost nastanaka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u tom smislu primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno da li je imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen i prenesen ovrhovoditelju.

13. Stoga je ovršenik dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovine ili da je njegova imovina nedostatna za naknadno namirenje ovršenika. Međutim, u svom prijedlogu ovršenik nije dostavio dokaze o imovinskom stanju ovrhovoditelja koji bi upućivali da će (eventualni) povrat novčanih sredstava od ovrhovoditelja biti nemoguć ili otežan i povezan sa većim troškovima.

14. Ovršenik se u svom prijedlogu poziva i na otežanu osobnu egzistenciju u odnosu na koju valja naglasiti, ma kako je teško materijalno stanje otegotno za ovršenika, da navedeno ne predstavlja zakonom propisani uvjet za odgodu ovrhe. Sud ne ispušta iz vida da je ovršni postupak sam po sebi životno težak i tijekom istog posebno valja paziti na dostojanstvo ovršenika (čl. 6. OZ-a), ali isti je nužan, jer je ovaj ovršni postupak pokrenut upravo stoga što ovršenik nije postupio po ovršnoj ispravi, s time da, kako je već prethodno obrazloženo, kao ispunjeni uvjet za odgodu ne može se uzeti šteta koja bi tek trebala nastati u budućnosti.

15. Slijedom navedenog, a s obzirom da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, nije ispunjena pretpostavka iz odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, dok ispunjenje uvjeta propisanog odredbom čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a nije dostatno za odgodu ovrhe, te je sud odbio prijedlog ovršenika kao neosnovan i odlučio kao u točki I izreke ovog rješenja.

16. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova ovršnog postupka sud odbija kao neosnovan primjenom odredbe čl. 14. st. 4. i 5. OZ-a, a s obzirom da zatraženi trošak nije bio potreban za ovrhu, nit je isti neosnovano prouzročen od strane ovrhovoditelja.

17. Stoga je odlučeno kao u točki II izreke rješenja.

U Zagrebu 19. kolovoza 2026.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja stranka može u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka rješenja podnijeti žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranku, odnosno e- komunikacijom.

Protiv zaključka nije dopuštena žalba (čl. 11. st. 5. OZ-a).

DN-a

1. Ovrhovoditelju

2. Pun. ovršenika