Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u Delnicama
Poslovni broj: Pp-2399/2026-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sucu Vesni Brbot Košmrlj, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bolf Briški, protiv okrivljenika SS, zastupanog po branitelju Goranu Jedličko, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 54. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/2023 i 145/24, dalje: ZSPC-a), za koji se tereti Prekršajnim nalogom Policijske postaje Vrbovsko Urbroj 511- 09-33-25-2, klasa 211-07/25-3/14291 od 1.9.2025., nakon dovršetka glavne rasprave, temeljem odredbe čl.183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22, dalje PZ-a), 19. kolovoza 2026.,
p r e s u d i o j e
I Okrivljenik ŽS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1994. u mjestu Međeđa (BIH), sa adresom stanovanja u [adresa], državljanin Bosne i Hercegovine, prekršajno kažnjavan za prekršaj iz odredbe čl.236.st.7. ZSPC-a pravomoćnom odlukom II postaje prometne policije Zagreb 211- 07/24-2/50232 od 11.11.2024.;
k r i v j e
što je dana 12.05.2025. u 9,41 sati na cesti A6, Bosiljevo (čvorište Bosiljevo 2, A1)–Delnice–Rijeka (čvorište Orehovica, A7), općina Vrbovsko, stacionaža 12 km+300 metara, kao vozač vozila N1, registarske oznake [registarska oznaka], upravljao vozilom autocestom u smjeru Rijeke, cestom izvan naselja, gdje je postavljenim prometnim znakom dopuštena brzina 80 km/h, kretao se brzinom od 154 km/h, koja brzina je utvrđena korištenjem uređaja Polcam Smarteye ST-1, a umanjena za 10% sigurnosne razlike iznosi 138 km/h, dakle, kretao se brzinom koja je za 58 km/h veća od dozvoljene;
dakle, na taj način postupio je protivno odredbi čl. 54.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kretao se na cesti izvan naselja brzinom za 58 km/h većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom,
čime je počinio prekršaj iz čl. 54.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
pa se okrivljeniku temeljem citiranog propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona (odredba o ublažavanju novčane kazne)
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 500,00 eur (petsto eura).
II Okrivljenik je novčanu kaznu dužan platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude. Ukoliko u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne odnosno 333,33 eur (tristo trideset tri eura i trideset tri centa) smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena. Ako novčana kazna u ostavljenom roku nije uplaćena, ista će se naplatiti ovrhom putem FINA-e.
III Okrivljeniku se ne izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima "B" kategorije.
IV Okrivljenik je, temeljem čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona, dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka i to platiti paušal u iznosu od 30,00 eur (trideset eura), u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude, u protivnom, isti će se naplatiti ovrhom putem FINA-e.
Obrazloženje
1. Policijska postaja Vrbovsko Urbroj 511-09-33-25-2, klasa 211-07/25- 3/14291 od 1.9.2025., ovom je sudu dostavila prekršajni nalog sa prigovorom okrivljenika SS, a koji se tereti radi prekršaja iz čl. 54.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično i pravno opisanog u izreci.
2. Na zakazano ročište 19. lipnja 2026. nije pristupio uredno pozvani okrivljenik ŽS, ali je sudu dostavio pisanu obranu putem izabranog branitelja okrivljenika Gorana Jedličko, list 4-5 spisa.
2.1. Temeljem odredbe čl. 238. st. 9. Prekršajnog zakona, ovaj sud je izdani prekršajni nalog Policijske postaje Vrbovsko naveden pod točkom 1. ovog obrazloženja stavio izvan snage, a temeljem pravovremenog prigovora okrivljenika te je nastavljen redovni prekršajni postupak.
3. Na glavnoj raspravi čitala se pisana obrana okrivljenika, list 17-18 spisa.
3.1. U pisanoj obrani okrivljenik navodi: „Točno je što mi se stavlja na teret. Dana 12.05.2025.g. u 09,41 sati, upravljao sam vozilom reg. oznake [registarska oznaka] autocestom A6 Rijeka-Zagreb u smjeru Rijeke. Točno je da je na tom dijelu autoceste postavljenim prometnim znakom dopuštena brzina 80 km/h, ja sam se kretao brzinom od 138 km/h, odnosno brzinom koja je za više od 50 km/h veća – od dozvoljene. Svjestan sam da sam pogriješio, žao mi je zbog počinjenog prekršaja. Žurio sam se na gradilište gdje sam obavljao poslove za tvrtku u kojoj sam zaposlen. Dugogodišnji sam vozač i inače poštujem prometne znakove. Obećajem da se takvo nešto sigurno neće ponoviti. Obzirom da u svom poslu obavljam i poslove prijevoza građevinskog materijala do gradilišta, te me poslodavac upućuje na rad na gradilišta izvan mjesta mog boravišta vozačka dozvola mi je neophodna za obavljanje posla. Molim sud za još jednu priliku."
3.2. U skladu s navedenim obrana predlaže sudu da prilikom odmjeravanja kazne uzme u obzir olakotne okolnosti na strani okrivljenika: iskreno priznanje inkriminiranog djela prekršaja, iskazano žaljenje i kajanje. Smatraju da nije nužno izreći okrivljeniku zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije. Naime, okrivljenik do sada da nije prekršajno kažnjavan zbog takve ili slične vrste prekršaja. Pokazao je svijest o neprihvatljivosti takvog ponašanja, iskreno priznao djelo i obećao da se takvo što neće ponoviti. Navedena zaštitna mjera je sprječavanje počinitelja prekršaja iz sigurnosti prometa, kad postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti iste prekršaje ili ugrožavati sigurnost prometa. Očito je da takva opasnost ne postoji kod okrivljenika, jer je okrivljenik osoba zrele životne dobi i dugogodišnji vozač koji nije sklon činjenju težih prometnih prekršaja. S druge strane, okrivljenik bi u slučaju ponavljanja djela riskirao izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima, te bi tako ugrozio svoj posao. Slijedom navedenog smatramo da će se novčanom kaznom u cijelosti postići svrha kažnjavanja u smislu specijalne i generalne prevencije.
4. U dokaznom postupku vršen je uvid u Potvrdu Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije od 21.07.2026. temeljem koje proizlazi da je ŽS do sada kažnjavan u prometu samo za jedan prekršaj iz čl.236.st.7. ZSPC- a pravomoćnom odlukom II postaje prometne policije Zagreb 211-07/24-2/50232 od 11.11.2024.
5. Slijedom navedenog, razmatrajući obranu okrivljenika i provedene dokaze, sud nalazi da obrana okrivljenika ima potpuni značaj priznanja počinjenja prekršaja za koji se okrivljenik tereti, a budući je priznanje okrivljenika izričito i okolnosno te sukladno materijalnom dokazu u koji je sud izvršio uvid u dokaznom postupku, sud smatra da se bez ocjene i provedbe drugih dokaza može donijeti odluka o krivnji odnosno da je nesporno utvrđeno činjenično stanje i dokazano djelo prekršaja za koje se okrivljenik tereti kao u izreci ove presude.
6. Budući da počinjenim prekršajem nisu prouzročene teže posljedice i obzirom na utvrđene olakotne okolnosti kod okrivljenika, sud nalazi da se svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona, a naročito u pravcu specijalne prevencije, može postići i uz ublažavanje propisane novčane kazne za predmetni prekršaj, smatrajući da okrivljenik ubuduće neće činiti ovakve ili slične prekršaje.
7. Slijedom navedenog, okrivljenik je proglašen krivim te mu je izrečena ublažena novčana kazna uz primjenu odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona, primjereno težini počinjenog prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, razmatrajući pritom ima li okolnosti iz odredbe čl. 36. Prekršajnog zakona koje utječu na vrstu i visinu kazne, smatrajući da je svrsi kažnjavanja iz odredbe čl. 32. Prekršajnog zakona u potpunosti udovoljeno naročito i smislu specijalne prevencije.
8. Olakotnim okolnostima, sud je okrivljeniku cijenio priznanje počinjenja prekršaja već pri prvoj sudskoj radnji, čime je pokazao spremnost suočiti se s posljedicama vlastitog postupanja, a olakotnim se cijenilo i izražavanje kajanja zbog počinjenog prekršaja. Činjenicu ranije prekršajne kažnjavanosti sud je imao u vidu pri odmjeravanju kazne, ali je nije cijenio kao otegotnu okolnost u punom intenzitetu, budući da se ranija kažnjavanje ne odnosi na istovrsni prekršaj, a temeljem istoga proizlazi da okrivljenik nema sklonost činjenju istog ili sličnih prekršaja iz ZSPC-a. Drugih otegotnih okolnosti kod okrivljenika sud nije našao.
9. U svezi utvrđenog prekršaja za koji se okrivljenik oglašava krivim te mu je izrečena novčana kazna, sud je odlučio ne primijeniti zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije, obzirom na odredbu čl. 51.a i 58. Prekršajnog zakona. Takva odluka donijeta je budući sud smatra kako ne postoji opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takav prekršaj, a sve obzirom da do sada nije kažnjavan za isti prekršaj u prometu odnosno izricanje iste zaštitne mjere ne bi bilo u razmjeru sa stupnjem počiniteljeve opasnosti. Slijedom navedenog, o zaštitnoj mjeri odlučeno je kao u izreci ove presude. Sud smatra da je i samim izricanjem iako ublažene ali još uvijek visoke novčane kazne i vođenjem ovog prekršajnog postupka prema okrivljeniku ostvarena opća svrha prekršajno pravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona te da će time biti utjecano da se okrivljenik ubuduće kloni od počinjenja prekršaja.
10. Odluka da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom u izreci ove presude, donijeta je sukladno čl. 152.st.3 Prekršajnog zakona.
11. Odluka o trošku prekršajnog postupka donijeta je u smislu odredbe čl. 138. st. 2. toč. 3. Prekršajnog zakona, sve obzirom na složenost i trajanje prekršajnog postupka, a na temelju Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN broj: 18/2013), kojim je propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 13,27 do 665,61 EUR.
Delnice, 19. kolovoza 2026.
Viša sudska savjetnica
Sutkinja
Ivana Bolf Briški, v.r.
Vesna Brbot Košmrlj, v.r.
Uputa o pravu na žalbu
Protiv ove presude ovlaštene osobe iz čl. 192. Prekršajnog zakona mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude.
Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, kao sud drugog stupnja.
Dostaviti:
1. Okrivljeniku,
2. Branitelju okrivljenika,
3. Ovlaštenom tužitelju,
4. Spis.
