REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: P-440/2023-27
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Požegi, po sucu ovog suda Ilki Leko, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja FA, OIB [osobni identifikacijski broj] i CA, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Juraju Rajić odvjetniku iz Požege protiv tuženika Grad Požega 95699596710,Požega , Trg Svetog Trojstva 1, radi priznanja prava vlasništva, nakon glavne rasprave održane 1. srpnja 2026. u nazočnosti tužitelja FA i CA, punomoćnika tužitelja Juraja Rajić, odvjetnika iz [adresa] i punomoćnice tuženika ĆA i presude objavljene 18. kolovoza 2026.
p r e s u d i o j e
I Utvrđuje se da su tužitelji FA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i IA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] suvlasnici svaki u 1/2 dijela, dijela kč. br. [katastarska čestica] Požega, Komušanac NC 109 sa 1311 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 49 m2, na skici izmjere koja je prilog spisa Općinskog suda u Požegi broj P-440/2023, izrađenoj po Geo grupa d.o.o., Zagrebačka 46, Kutjevo dana 16. travnja 2026. označeno žutom bojom, a što je tuženi Grad Požega, Trg Svetog Trojstva 1, Požega, OIB 95699596710 dužan priznati te izdati tužiteljima valjanu tabularnu ispravu radi upisa tužiteljevih prava suvlasništva u zemljišne knjige, a koju ispravu će u slučaju njezina neizdavanja zamijeniti ova presuda sve u roku od 15 dana. II Nalaže se tuženiku Grad Požega, OIB 95699596710 da tužitelju FA, OIB [osobni identifikacijski broj] i CA, OIB [osobni identifikacijski broj] nadoknadi parnične troškove u iznosu od 2.149,17 eur sa zakonskim zateznim kamatama koja kamatna stopa prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%tna poena od dana donošenja presude pa do isplate sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
S preostalim zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka tužitelji se kao s neosnovanim odbijaju.
Obrazloženje
1. Tužitelj FA i NA podnijeli su tužbu protiv tuženika Grada Požege radi priznanja prava vlasništva. U tužbi navode da su tužitelji su suvlasnici svaki u[1] /2 dijela k.č,br. 5841/2 kuća, zgrada, dvorište i oranica sa 786 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća s dvorištem u gdje tužitelji žive. Uz nekretninu tužitelja nalazi se k. č. br. [katastarska čestica] [adresa] NC 109 sa 1311 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. [adresa], u naravi cesta Komušanac. Tijekom 2020. godine grad [adresa] je proveo postupak evidentiranja nerazvrstane ceste NC 109 u katastarski operat i zemljišnu knjigu prilikom čega je grad [adresa] angažirao tvrtku Geometricus d.o.o., Ferovac 32, Kutjevo, da izradi geodetski elaborat izvedenog stanja a sukladno kojemu bi se onda evidentirala predmetna nerazvrstana cesta u evidenciju katastra i zemljišnih knjiga. Dakle zadatak mjernika iz Geometricus d.o.o. -a je bio na terenu pravilno označiti gdje se nerazvrstana cesta nalazi te navedeno u elaboratu prikazati. Posebno se ističe da Grad Požega nije neposredno obavijestio vlasnike susjednih nekretnina da će se provesti navedeni postupak već je samo objavio javni poziv u Kronici Požeško- slavonskoj te samim time tko ne čita kroniku neće znati da se navedeni postupak provodi. Tužitelji ne čitaju Kroniku Požeško-slavonsku niti su to dužni pa samim time nisu znali da se navedeni postupak uopće obavlja, a još manje kada će se na terenu vršiti obilježavanje granica zemljišta koje čini predmetnu nerazvrstanu cestu. Na sam dan obilježavanja granica predmetne nerazvrstane ceste nitko od mjernika iz Geometricus d.o.o.-a se tužiteljima nije niti javio niti ih obavijestio što oni rade. Da se bilo kakav postupak provodi tužitelji su saznali kada su primili rješenje zemljišnoknjižnog odjela Općinskoga suda Požega o provedbi koja se vrši na temelju već izradenoga geodetskoga elaborata. Na navedeno rješenje tužitelji su uložili prigovor koji je rješenjem odbijen a na koje rješenje su uložili žalbu. Naime, problem i srž ovoga spora je zapravo vrlo jednostavan. Mjernik koji je radio elaborat krivo je označio granice nerazvrstane ceste te je u cestu uvrstio dio nekretnine tužitelja koji nije niti je ikada bio dio ceste već predstavlja travnatu površinu dvorišta tužitelja te izbetonirano parkirno mjesto i zid ispred kuće tužitelja. Zašto je tako napravljeno tužitelji ni dan danas ne mogu shvatiti a posljedica navedenoga jest da je prilikom provedbe predmetnoga elaborata u zemljišnim knjigama dio nekretnine tužitelja pripojen čestici koja jest nerazvrstana cesta. Pojednostavljeno neosnovano je tužiteljima oduzet dio njihove nekretnine. Tužitelji su svjesni da što se zemljišno-knjižnog postupka tiče oni vrlo vjerojatno sa svojom žalbom neće uspjeti jer zk odjel vrši provedbu na temelju isprava koje su formalno pravno valjane, međutim, tužitelji žele na svaki mogući način pokazati svoje neslaganje s učinjenim. Tužitelji su se obratili Gradu Požegi s prijedlogom za mirno rješenje spora ali tuženi je to odbio. Pošto Grad Požega uopće nije niti želio ući u razgovor s tužiteljima niti poslati svoga predstavnika na lice mjesta da se neposredno utvrdi greška koju je mjernik učinio odnosno da ono što je formalno pravno učinjeno uistinu nije sukladno stvarnom Stanju na terenu to su tužitelji angažirali mjernika koji je napravio situaciju izmjerenog stanja iz koje je razvidno kolika se površina tužiteljima neosnovano oduzima te iz kojega je razvidno da predmetna površina ne predstavlja dio nerazvrstane ceste. Tužitelji ističu da su oni građani Grada Požege te ne razumiju zašto grad u kojemu oni žive njima neopravdano oduzima dio njihove nekretnine te nakon navedenoga uopće nema interes ustanoviti da li je navedeno pravilno učinjeno. Ukoliko bi se cesta uistinu proširila kako je sada gruntovno i katastarsko stanje tada zbog visinske razlike tužitelji neće moći vozilom ući u svoje dvorište, a što će se jasno na terenu ustanoviti. Tužitelji ustaju s ovom tužbom ne radi toga da ih se utvrdi suvlasnicima čestice koja je cesta i koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi jer navedeno niti nije moguće već da sud utvrdi da je površina koja je tužiteljima neopravdano oduzeta i dalje vlasništvo tužitelja te da se nakon donošenja presude u postupku parcelacije, a na temelju presude donesene u ovome predmetu tužiteljima vrati i pripoji njihovoj nekretnini predmetna površina. Slijedom navedenoga tužitelji predlažu da naslovni sud donese presudu kojom se utvrđuje da su tužitelji FA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i IA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnici dijela k. č. br. [katastarska čestica] [adresa] NC 109 sa 1311 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini od 49,75 m2, na Situaciji izmjerenog stanja izrađenoj po GEO ATAR j.d.o.o. Treštanovci 11, Jakšić, OIB: 62328970859, dana 10. listopada 2023. godine, broj elaborata 63/2023, označeno žutim kosim linijama, a što je tuženi Grad Požega, [adresa], OIB: 95699596710, dužan priznati te izdati tužitelju valjanu tabularnu ispravu radi upisa tužiteljevih prava vlasništva u zemljišne knjige, a koju ispravu će u slučaju njezina neizdavanja zamijeniti ova presuda sve u roku od 15 dana. Nalaže se tuženom Gradu Požega, [adresa], OIB: 95699596710, da tužiteljima FA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i CA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi parnične troškove sa zakonskim zateznim kamatama koja kamama stopa, prema članku 29. stavak 2.i 8. ZOO-a, se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refınanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena od dana donošenja presude pa do isplate sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
2. Tuženik Grad Požega u odgovoru na tužbu naveo je da se tuženik Grad Požega u potpunosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja. Tuženik Grad Požega upravitelj je nerazvrstane ceste - NC109 – [adresa] u [adresa] temeljem Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Požege koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Požege 3. prosinca 2015. godine (Službene novine Grada Požege, 17/15.). Predmetnom odlukom obuhvaćena je i cesta koja je predmet ovog postupka. Zakon o cestama u svom članku 131. propisuje da se nerazvrstane ceste izgrađene do dana njegovog stupanja na snagu, a koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona. Sukladno navedenom, Grad Požega pristupio je evidentiranju navedene ceste NC109 – ulica Komušanac, te je izrađen Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste od strane trgovačkog društva GEOMETRICUS d.o.o. Na temelju članka 123. do 133. Zakona o cestama te članka 73. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima, Grad Požega je pokrenuo navedeni postupak objavom Javnog poziva u dnevnom tisku. U tužbi tužitelji navode da ih Grad Požega nije neposredno obavijestio o provođenju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste, te da ne čitaju taj dnevni tisak, međutim Grad je poštivao svoju zakonsku obavezu te je navedeni postupak pokrenut sukladno zakonu i to objavom javnog poziva. Također tužitelji navode da ih mjernici nisu obavijestili što rade na terenu, što je potpuno neosnovan prigovor budući da takva zakonska obaveza niti ne postoji. Nadalje, tužitelji navode da je mjernik „krivo označio granice nerazvrstane ceste“. Navedeno nije točno budući je mjerenje za potrebe geodetskog elaborata izvršeno sukladno pravilima građevinske i geodetske struke, a da je tomu tako, potvrđuje i ovjera predmetnog elaborata od strane nadležnog katastra Državne geodetske uprave, a koji je na koncu putem prijavnog lista proveden i u zemljišne knjige uz uknjižbu prava vlasništva kao javnog dobra u općoj upotrebi. Prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama, promjena oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti čestice koja u naravi čini cestu provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje sud donosi po službenoj dužnosti, nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list. Odredbom čl. 95. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina temeljem kojeg je sastavljen prijavni list koji je predmetom provedbe, propisano je da se promjene podataka o čestici dostavljaju zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda prijavnim listom koji treba biti potvrđen od tijela nadležnog za poslove katastra, čemu je u konkretnom slučaju u potpunosti udovoljeno. Evidentiranje ceste i uknjižba njenog prava vlasništva izvršena je sukladno odredbama Zakona o cestama koje reguliraju upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige, a tuženik napominje i da je Zakonom o cestama određeno da se na evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige nerazvrstanih cesta ne primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja i o parcelaciji građevinskog zemljišta. Suprotno navodima tužitelja, za provedbu postupka evidentiranja ove nerazvrstane ceste nije bila potrebna suglasnost upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika primjenom članka čl. 131. st. 5. Zakona o cestama, a koja odredba propisuje da će se upisi u zemljišnu knjigu provesti bez obzira na postojeće upise. U vezi svega navedenog, a što se odnosi na evidentiranje stvarnog stanja nerazvrstanih cesta, tuženik se poziva na odluku Ustavnog suda broj U-I/6326/11 od 7. veljače 2017. u kojoj se između ostalog navodi da je postupak upisa prava vlasništva nad nerazvrstanim cestama jedan od legitimnih načina na koji subjekti javnog prava, Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave, stječu pravo vlasništva. Predmet stjecanja su dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće, budući da je riječ o dobrima koja služe svima te je riječ o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona. Tuženik navodi da je, sukladno navedenoj odluci Ustavnog suda, stjecanje prava vlasništva Grada Požege na nekretninama koje su u naravi ceste postupak potreban za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje njihovog stvarnog stanja, a s obzirom da je predmetni geodetski elaborat proveden u zemljišnoj, a prije toga i ovjeren do strane nadležnog tijela, tuženik Grad Požega smatra da je postupak proveden sukladno zakonu i pravilima struke. Odredbe Zakona o cestama predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina, a upisani vlasnici nekretnina kojom takva cesta prolazi ne trebaju sudjelovati u postupku njenog utvrđivanja niti su njihovi stvarnopravni ili obveznopravni zahtjevi od utjecaja na usklađivanje faktičkog i zemljišnoknjižnog stanja. Slijedom svega navedenog tuženik Grad Požega predlaže nadležnom sudu da tužbu tužitelja u cijelosti odbije kao neosnovanu.
3. U podnesku od 15. veljače 2024. tužitelji su se očitovali na odgovor na tužbu tužitelja te su naveli da srž ovog spora nije dali je tuženik pravilno proveo postupak evidentiranja nerazvrstane ceste niti dali je geodetski elaborat izrađen po pravilima struke u smislu da li ima potrebnu formu i sadržaj te dali je provediv u pogledu novonastale čestice već je srž spora da je mjernik prilikom izrade elaborata tužitelju potpuno neshvatljivo u elaboratu bio tužiteljevog dvorišta označio kao dio postojeće ceste te ukoliko bi se ikad cesta uredila na način kako je to mjernik pogrešno označio tužitelj neće radi visinske razlike moći ući u svoje dvorište.
4. U podnesku od 28. svibnja 2026. tužitelji su se očitovani na nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka te su naveli da je na terenu nedvosmisleno utvrđeno, a što nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka i potvrđuje da su navodi tužitelja iz tužbe u potpunosti činjenično točni. Sud je na terenu vlastitim opažanjem nesporno utvrdio da površina od 49 m2 koja je tužiteljima oduzeta ne samo da je mapni dio njihove nekretnine već su tužitelji i stvarno bili i još uvijek jesu u neposrednom i samostalnom posjedu navedene površine, a predmetna površina jest posjed i vlasništvo tužitelja. Tužitelji su istim podneskom uredili tužbeni zahtjev te su predložili da sud donese presudu kojom se utvrđuje da su tužitelj FA i IA suvlasnici svaki u ½ dijela kč. br. [katastarska čestica] [adresa] NC 109 sa 1311 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 49 m2, na skici izmjere koja je prilog spisu Općinskog suda u Požegi broj P- 440/2023 izrađenoj po Geo grupa d.o.o. Zagrebačka 46, Kutjevo, dana 16. travnja 2026. označeno žutom bojom, a što je tuženi Grad Požega, [adresa] dužan priznati te izdati tužiteljima valjanu tabularnu ispravu radi upisa tužiteljevih prava suvlasništva u zemljišne knjige, a koju ispravu će u slučaju njezina ne izdavanja zamijeniti ova presuda sve u roku od 15 dana. Nalaže se tuženiku Gradu Požegi da tužiteljima FA i CA naknadi parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama koja kamatna stopa prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%tna poena od dana donošenja presude pa do isplate sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
5. U dokaznom postupku izvršen je uvid u izvadak iz zemljišnih knjiga zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], situaciju izmjerenog stanja, preslik novinskog napisa, zahtjeva tužitelja i očitovanja Grada Požege, izvršen je uvid u preslik rješenja ovoga suda broj Z- 2179/2020 i žalbu na rješenje, izvršen je uvid u odluku Grada Požege od 3. prosinca 2015. s podacima o nerazvrstanim cestama, javni poziv Grada Požege, pročitan je zapisnik s očevida, nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka iz Geo grupe d.o.o., a u svrhu dokazivanja saslušani su tužitelji FA i NA.
6. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka sud je nesporno utvrdio da su tužitelji suvlasnici svatko u 1/2 djela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] kuće, zgrade, dvorišta i oranice površine 786 m2, a tuženik Grad Požega vlasnik je nekretnine iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica], [adresa] NC 109, nerazvrstana cesta površine 1311 m2, a vodi se kao javno dobro u općoj uporabi – neotuđivo vlasništvo Grada Požege.
7. Nije sporno da je Grad Požega pravo vlasništva predmetne kč. br. [katastarska čestica] nerazvrstane ceste stekla temeljem Zakona o cestama i to temeljem Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Požege od 3. prosinca 2015. Grad Požega je evidentirao navedenu cestu u ulici Komušanac te je izrađen geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste. Predmetni elaborat proveden je u zemljišnim knjigama te je rješenjem zemljišnoknjižnog odjela ovoga suda broj Z-1514/20 od 5. svibnja 2020. uslijed formiranja nerazvrstane ceste promijenjena površina na nekretninama tužitelja i to kč. br. [katastarska čestica] kuće, zgrade i dvorišta koja je bila površine 835 m2, a sada je površine 786 m2.
8. Tužitelji ovom tužbom i uređenim tužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava suvlasništva svakog u 1/2 dijela površine predmetne kč. br. [katastarska čestica] koja je pripojena provedbom elaborata izvedenog stanja nerazvrstanu cestu u ulici Komušina predmetnoj kč. br. [katastarska čestica].
9. Očevidom na licu mjesta sud je identificirao nekretninu tužitelja i spornu površinu te je utvrđeno da nekretnina tužitelja u naravi predstavlja kuću i dvorište na adresi [adresa], a ispred predmetne nekretnine nalazi se podzid na udaljenosti 1m od pročelja kuće odnosno od južnog ruba asfaltirane kolničke površine, ispred ulazne kapije kuće broj 1 do asfaltne kolničke površine je cca 5m, a u produžetku kuće broj 1 uz asfaltiranu kolničku površinu nalazi se zelena površina, dio dvorišta kuće tužitelja.
10. Prema nalazu i mišljenju mjerničkog vještaka kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljaju i to kuću i dvorište na adresi [adresa] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška]- kuća 72 m2, zgrada 26 m2, dvorište 688 m2 odnosno ukupno 786 m2 koja sa sjeverne strane graniči s predmetnom česticom tuženika u naravi ulica Komušanac upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] razvrstana cesta površine 1311 m2. Predmetna čestica nastala je 2020. kada je sukladno Zakonu o cestama izrađen geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste Požega, Komušanac (NC -109) kojim su obuhvaćene tadašnje čestice puta kč. br. [katastarska čestica] te susjedne kč. br. [katastarska čestica]. Provedbom navedenog elaborata i evidentiranjem izvedenog stanja ulice-nerazvrstane ceste kč. br. [katastarska čestica] promijenjeno je i dotadašnje međno stanje pa tako i prema predmetnoj kč. br. [katastarska čestica] budući je tako izmjerena i formirana navedena čestica ulice zahvaćala je i dio čestice tužitelja površine 49 m2. Na čestici tužitelja nalazi se evidentirana kuća broj 1 do ulice 8,06 m i terasa širine 1,14 m na koju se prema istoku nadovezuje neevidentirana nadstrešnica širine 2,72 m, od terase prema istoku u pravcu pročelja zgrade i do istočne međe (ograđeni zid na susjednoj čestici) nastavlja se ulazna željezna vratašca i kapija širine 5,07 m i na udaljenost od južnog ruba asfaltnog kolnika cca 2,60 m, ispred kuće, terase i nadstrešnice tužitelja nalazi se na udaljenosti od 1,00 m od pročelja navedenih zgrada betonski podzid tužitelja dužine 12,61 m, širine 0,20 m i visine cca oko 1,00 m, sa zapadne strane kuće u dužini od cca 27 m nalazi se zelena površina počevši od južnog ruba asfaltnog kolnika prema čestici tužitelja. Udaljenost istočnog kraja ulazne kapije do mapne međe prema ulici iznosi 0.75 m, a do međe koja je bila prije 2020. ta je udaljenost bila 1,69 m. udaljenost zapadnog kraja ulaznih vratašaca i kapije do mapne međe prema ulazu u naravi istočni kraj betonskog podzida ispred kuće iznosi 1,05 m, a do međe u tom dijelu koja je bila prije 2020. ta je udaljenost bila 1,77 m. Udaljenost do mapne međe prema ulici u odnosu na kuću na zapadnom kraju u naravi zapadni kraj betonskog podzida ispred kuće iznosi 1,22 m. Udaljenost do mapne međe na zapadnoj strani tužitelja prema mapnoj međi koja je u tom dijelu bila prije 2020. iznosi 2,73 m mjereno od točke D prema asfaltnom kolniku.
10.1. Mjernički vještak dao je uz pisani nalaz i mišljenje i skicu izmjere.
11. Prema odredbi članka 131. stavak 1. Zakona o cestama (Narodne novine 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23, 133/23 i 156/25) ceste koje se na dan stupanja na snagu ovog zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovog zakona, postaju nerazvrstane ceste. Stavkom 2. istog zakona određeno je da postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovog članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Stavkom 3. određeno je da nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovog članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar. Stavkom 4. određeno je da nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovog zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. Prema stavku 5. prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. ovog članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste. Stavkom 6. određeno je da će se nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovog članka upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi. Stavkom 7. određeno je da nekretnine koje su prema ovom zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997. javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.
11.1. Zakon o cestama (Narodne novine 84/11) stupio je na snagu 28. srpnja 2011.
12. Tužitelj FA u svome iskazu naveo je da je zajedno sa suprugom kupio kuću i zemljište na adresi [adresa] prije 2004. godine i odmah je u kuću uselio. Ova čestica koju su kupili bila je odmah do ruba asfaltirane ceste. Kupili su kuću tako da je ona već imala ulaz, a uz rub dijela prema cesti on je sam asfaltirao za svoje potrebe. Kuću i zemljište koji su kupili 2004. na jednak način koriste i danas. Nije nikad vidio da su nekad na njegovoj nekretnini bili mjernici i da bi mjerili parcelu ili postavljali bilo kakve oznake. 2023. dobio je rješenje zk odijela ovog suda da je dio njegovog zemljišta u površini od 50 m2 pripalo Gradu Požegi, a saznao da je zemljište oduzeto, ali nije znao koji dio njegovog dvorišta je pripao Gradu Požegi. Ulagao je pravne lijekove na odluku zk. odijela ali je bio odbijen. Niti nakon donošenja ove odluke zk. odijela suda da Gradu Požegi pripada 50 m2 nije vidio da bi netko asfaltirao ovih 50 m2 i proširio cestu. Cesta u ovoj ulici u kojoj živi asfaltirana je bila i prije nego su oni kupili kuću. Kada su kupili kuću bila je i kapija i kolni ulaz i to nakon kupnje nisu ništa mijenjali. Supruga i on koriste taj kolni ulaz na način da u dvorište ulaze i automobilom, imaju traktor i traktorom i pješke, a nitko drugi osim njih ne koristi taj kolni ulaz, a ne koristi ni Grad Požega. U dvorište se može i ući i malom kapijom za ulaz pješke, postoji i stepenište za ulaz u dvorište, a to stepenište je bilo i prije nego su kuću kupili. Dio zemljišta prema kući kada su ga kupili bilo je nagnuto i nije bilo betonirano, a on je nakon kupnje to zemljište poravnao, stavio potporni zid i betonirao, a to je bilo prije 17, 18 godina. Isključivo on i njegova obitelj koriste taj betonirani zid i to uglavnom kako bi ostavili automobil da ne bude na cesti. Iza ovog betoniranog dijela je njegovo zemljište i to je zelena površina, a kada je kuću kupio na tom djelu postojala je i kapija do ceste. Nakon kupnje tu kapiju je maknuo. Na zelenoj površini koja ide od kuće do susjeda nitko osim njegove obitelji to zemljište nije koristio, kosi travu na tom zemljištu i nitko osim njih to zemljište, tu zelenu površinu ne koristi. Kada su kupili kuću ta kuća je imala ogradu prema cesti i to cijelom dužinom uz cestu.
12.1. Tužiteljica NA u svome iskazu navela je da su suprug i ona 2004. kupili kuću i zemljište u mjestu [adresa] kuću su odmah nakon kupnje uselili. Prije kupnje njima je prodavatelj pokazao kuću i zemljište koje prodaje. I kako sada izgleda ova parcela tako je izgledala i prije kupnje. Kuća je imala ogradu i to i kapiju i žičanu ogradu. Ulazna kapija kuće bila je i u vrijeme kada su oni kuću kupili i ova manja kapija i stepenište prema dvorištu u koje se ulazi s te manje kapije. Nakon kupnje kuće dio stare ograde su maknuli i to ona koja ide uz rub ceste i ostala je zelena površina. Uz kuću s ceste bilo je zemljište koje su oni izravnali, stavili potpornji zid i betonirali. Nitko ih nije ometao da ovo izbetoniraju. Kada su kuću kupili ulica je već bila asfaltirana. Od kupnje kuće ona nije vidjela da li je netko mjerio njihovu parcelu, a da je dio njihove parcele pripao Gradu Požegi saznala je kada je primila rješenje zk. odijela. Od kupnje kuće na isti način kuću i dvorište posjeduju i nitko drugi osim njih nije bilo koji dio zemljišta i kuće koristio.
13. Dakle, temeljem iskaza tužitelja sud je utvrdio da je [adresa] u [adresa] bila asfaltirana i prije nego su tužitelju kupili kuću i zemljište na adresi [adresa], a kupili su je 2004. i odmah u kuću uselili. Katastarska čestica na kojoj je kuća bila je do ruba asfalta. Kuću i zemljište koje su kupili koriste i sada na isti način kao i kada su ih kupili. Uz kuću kada su je kupili dio zemljišta bio je nagnut te su ga tužitelji izravnali, stavili potporni zid i betonirali. Kuća koji su kupili imala je ulaznu kapiju i žičanu ogradu uz cestu i kapiju prema cesti iza betoniranog djela zemljišta koji ogradu i kapiju prema cesti su maknuli. Nitko osim tužitelja ne koristi ovu nekretninu od kada su je kupili. Dio dvorišta od kuće prema susjedu je zelena površina koju tužitelji kose.
14. Očevidom na licu mjesta kao i temeljem nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka i uvidom u skicu izmjere utvrđeno je da se predmetna nekretnina tužitelja na adresi [adresa] nalazi udaljena od asfaltirane kolničke površine te ulice i sadašnji posjed te nekretnine odgovara posjedu koji je bio prije provedbe geodetskog elaborata nerazvrstane ceste 2020. i mapnoj međi između nekretnine tužitelja i nekretnine tuženika koja je u naravi cesta u ulici prije provedbe geodetskog elaborata. Nakon provedbe geodetskog elaborata nerazvrstane ceste dio predmetne nekretnine tužitelja u površini od 49 m2 koji je pripojen kč. br. [katastarska čestica] koja je u zemljišnim knjigama evidentirana kao nerazvrstana cesta (prema skici izmjere označena žutom bojom) nalazi se i sada u posjedu tužitelja i to u djelu posjeda tužitelja ispred njegove kuće i u dvorišnom dijelu u produžetku njihove kuće što je u naravi dio zelene površine dvorišta tužitelja prema susjedu.
15. Tužitelji tužbom i tuženim zahtjevom iz podneska od 28. svibnja 2026. traže utvrđenje prava suvlasništva svakoga u 1/2 djela kč. br. [katastarska čestica] u površini od 49 m2 koja površina je pripojen toj čestici prilikom provedbe geodetskog elaborata nerazvrstane ceste 2020. od kč. br. [katastarska čestica] koja čestica je suvlasništvo tužitelja na jednake dijelove.
16. Dakle, prema odredbi članka 131. stavak 1. Zakona o cestama cesta koja se na dan stupanja na snagu ovog Zakona koristi za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga zakona postaju nerazvrstane ceste.
17. Temeljem izvedenih dokaza sud je utvrdio da je sporna površina od 49 m2 kč. br. [katastarska čestica] u posjedu tužitelja i predstavlja dio ulaza u dvorište kuće tužitelja i njihovo dvorište i ne koristi se niti za promet vozila, a niti je pristupačna većem broju korisnika.
17.1. Stoga sud nalazi da površina od 49 m2 predmetne kč. br. [katastarska čestica] ne predstavlja nerazvrstanu cestu u smislu članka 131. stavak 1. Zakona o cestama.
18. Stoga je sud tužbeni zahtjev tužbe tužitelja da se utvrdi da je ta sporna površina od 49 m2 predmetne kč. br. [katastarska čestica] suvlasništvo tužitelja svakog u 1/2 dijela prihvatio i odlučio kao u izreci.
19. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25). Sud je kao osnovan priznao trošak tužitelja za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura, za sastav obrazloženog podneska od 15. veljače 2024. i 28. svibnja 2026. za svaki iznos od 200, 00 eura, za pristup na pripremno ročište 22. prosinca 2025. u iznosu od 200,00 eura, za pristup na očevid održan 16. travnja 2026. u iznosu od 200,00 eura i za pristup na glavnu raspravu održanu 01. srpnja 2026. u iznosu od 200,00 eura pa je sud priznao trošak zastupanja tužitelja u iznosu od 1.200,00 eura i PDV na taj iznos od 300,00 eura pa je priznao ukupan trošak zastupanja tužitelja u iznosu od 1.500,00 eura. Sud je kao osnovan priznao i trošak tužitelja na ime troškova očevida i mjerničkog vještačenja u iznosu od 549,48 eura koliko iznosi trošak očevida i mjerničkog vještaka, trošak tužitelja na ime sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 33.23 eura i na presudu u iznosu od 66,46 eura koliko su tužitelji i tražili pa je priznao ukupan trošak tužitelja u iznosu od 2.149,17 eura, a tužitelje je s preostalim zahtjevom za naknadu parničnog postupka kao s neosnovanim odbio.
20. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci.
U Požegi, 18. kolovoza 2026.
S u d a c
Ilka Leko
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana objave presude, odnosno od primitka prijepisa presude u 3 istovjetna primjerka.
- 1 0 -
DNA:
1. Odvjetnik Juraj Rajić, Požega
2. Grad Požega, Trg Svetog Trojstva 1, Požega
