Republika Hrvatska Županijski sud u Zagrebu Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 14. Kir-1005/2023

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sutkinja istrage Natalija Glumičić Šćekić uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Gašpert, odlučujući o prijedlogu oštećenih kao tužitelja S. Š. te mlt. M. Š. zastupane po majci i zz S. Š. od 25. svibnja 2023.g. za provođenje dokazne radnje prvog ispitivanja osumnjičenog F. Š., zbog kaznenih djela iz članka 177. stavak 1. i 2 Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22 – dalje u tekstu: KZ/11) i dr., dana 15. veljače 2024. godine

r i j e š i o              j e

Na temelju članka 213.c. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 – dalje u tekstu: ZKP) odbija se kao neosnovan prijedlog oštećenih kao tužitelja S. Š. i mlt. M. Š. zastupane po majci i zz S. Š. za provođenje dokazne radnje prvog ispitivanja osumnjičenog F. Š., zbog kaznenog djela povreda djetetovih prava iz članka 177. stavak 1 i 2 KZ/11 i kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179a KZ/11.

Obrazloženje

1. Oštećene kao tužiteljice S. Š. i mlt. M. Š. zastupana po majci i zz S. Š., pravovremeno su podnijele prijedlog za provođenje dokazne radnje prvog ispitivanja osumnjičenog F. Š., a zbog osnovane sumnje da bi počinio kazneno djelo povreda djetetovih prava iz članka 177. stavak 1 i 2 KZ/11, na štetu mlt. M. Š. i kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179a KZ/11 na štetu S. Š.

2.   Pribavljen je spis OKDO Zagreb broj KPz-DO-150/2022 iz kojeg proizlazi da je citiranim rješenjem od 05.svibnja 2023.g. odbačena kaznena prijava oštećenih kao tužitelja zbog navedenih kaznenih djela protiv F. Š. Podnošenjem prijedloga za provođenje dokazne radnje oštećenici kao tužitelji su preuzeli kazneni progon protiv osumnjičenog.

3.   Prijedlog nije osnovan.

4.    U konkretnoj situaciji, prikupljeni dokazi i podaci ne ukazuju na postojanje osnovane sumnje da bi osumnjičeni počinio kaznena djela kako mu se stavlja na teret činjeničnim opisom u prijedlogu za provođenje dokazne radnje.

5.   Činjeničnim opisom djela iz prijedloga u bitnome osumnjičenik se tereti da je u razdoblju od 14. kolovoza 2016.g. do ožujka 2021.g., u nakani da kod tadašnje supruge S. Š. izazove osjećaje psihičke i fizičke boli, te straha ne vodeći računa da se to događa pred mlt. djetetom M., te ujedno pristajući ugroziti psihofizički razvoj djeteta M. Š., vršio dugotrajno nasilje nad žrtvama, teško kršeći propise o zaštiti od nasilja u obitelji, prema supruzi S. Š. bio nasilan, a kao otac djeteta poduzimao radnje (u vrijeme pandemije korona virusa ograničavao i kontrolirao kretanje supruge i mlt. kćeri, zabranio istima ulazak u spavaću sobu, pa su morali spavati na madracu na podu, nosio po stanu kiruršku masku za lice, što je kod istih izazvalo osjećaj poniženosti i patnje, naređivao supruzi da s mlt. djetetom napusti san u točno određenom vremenu kako bi se on odmorio, vrijeđao mlt. M. Š. te ju nije pustio u sobu, zatvorivši vrata pred njom uslijed čega joj je skoro pričepio prste, vikao na suprugu pred mlt. M., psovao ih, iskaljivao bijes nad suprugom S. i mlt. M., ako bi se dijete probudilo tijekom noći i plakalo …) a kojim da bi radnjama ugrozio pravilan rast i razvoj djeteta i pravo na odrastanje u stabilnim uvjetima te pristajući da time teško povrijedi djetetova prava pa da bi time počinio kaznena djela povreda djetetovih prava iz članka 177 stavak 1 i 2 KZ/11 na štetu mlt. M. Š., te nasilja u obitelji iz članka 179a na štetu supruge S. Š.

6.    I po ocjeni sutkinje istrage, a razmatrajući državnoodvjetnički spis, navode kaznene prijave oštećenika kao tužitelja, obavijesnih razgovora s F. Š., S. Š., izvješća o postupanju u obitelji Š. od strane C. za socijalnu skrb Z.-P. S. od 13. svibnja 2022.g, podataka C. o izrečenoj mjeri intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o mlt. djetetu, te ostale priležeće dokumentacije, kao i navode rješenja o odbačaju kaznene prijave oštećenih kao tužitelja, utvrđeno je da ne postoji dostatan stupanj osnovane sumnje koji bi ukazivao na osumnjičenog F. Š. kao počinitelja citiranih kaznenih djela.

7.   Kazneno djelo povreda djetetovih prava iz članka 177. stavak 1. KZ/11 čini roditelj, posvojitelj, skrbnik ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje dužnosti, podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta, dok kvalificirani oblik tog kaznenog djela, propisan u stavku 2 istog članka, čini onaj tko zlostavi dijete ili ga prisili na pretjerani rad ili rad koji ne odgovara njegovoj životnoj dobi, na prosjačenje ili ga navodi na drugo ponašanje koje je štetno za njegov razvoj ili na drugi način grubo povrijedi djetetova prava.

8.   Naime, da bi se uopće radilo o ostvarenju obilježja kaznenog djela povreda djetetovih prava potrebno je da je počinitelj grubo povrijedio djetetova prava, što bi značilo da se radi o krajnjoj neosjetljivosti osobe, u konkretnom slučaju roditelja oko roditeljskih dužnosti te skrbi o djetetu, a koje postupanje se utvrđuje u svakom pojedinačnom slučaju i koje ovisi o intenzitetu, konkretnim okolnostima pa i subjektivnom stavu počinitelja.

9.    Radnje koje se inkriminiraju osumnjičenom ne ukazuju na postojanje onog relevantnog stupnja osnovane sumnje koji ukazuje da bi isti svjesno i namjerno grubo zanemarivo roditeljske dužnosti. Prema podacima u državnoodvjetničkom spisu, izvješćima C. Z., P. S. o postupanjima u obitelji, odnosno provođenju mjera pomoći i potpore u ostvarenju roditeljske skrbi, kao i sadržaja službenih zabilješki o obavijesnom razgovoru s osumnjičenim te S. Š. ne radi se o vremenskom periodu i situacijama takvog intenziteta i trajanja koje bi ukazivale na grubo zanemarivanje, a koje da bi uzrokovale povredu djetetovih prava. To iz razloga što se ovdje radi o neadekvatnom postupanju roditelja oca ali i majke( kako to proizlazi iz izvješća C.) u odgojnim metodama prema djetetu, pa i neprimjerenim postupcima ali koji u suštini ne predstavljaju grubu povredu djetetovih prava koje bi dovele do štetnih posljedica za dijete. Oboje roditelja bili su u postupku obaveznog savjetovanja radi razvoda braka u svibnju 2021g., roditeljima je izdano izvješće prema kojem nisu postigli sporazum u najboljem interesu za dijete, tijekom tih savjetovanja u C., iznosili su međusobne optužbe, a s djetetom M. Š. proveden je razgovor psihologa prilikom kojeg mlt. M. nije iskazivala ništa što bi upućivalo na pritužbe roditelja. Svrha određivanja mjere nadzora za oba roditelja je bilo praćenje emocionalnog stanja djeteta i utjecaja oba roditelja na dijete, u trajanju od šest mjeseci. Osim toga iz spisa predmeta proizlazi da je u tijeku i postupak razvoda braka između S. i F. Š. na Općinskom građanskom sudu. Iz izvješća Dječjeg vrtića P., mlt. M. urednog je razvojnog statusa i uredne socijalizacije.

.

10.       Gruba povreda djetetovih prava, uvijek se mora sagledavati prema okolnostima svakog konkretnog slučaja. Suprotno navodima u prijedlogu ovdje se ne radi o takvoj povredi. Prema postojećim podacima u spisu evidentno je kako su narušeni partnerski odnosi između osumnjičenika i oštećene kao tužiteljice S. Š., a u kojim tako narušenim odnosima i osumnjičeni, ali i oštećena S. Š. uključuju zajedničko mlt. dijete. Iz podataka u spisu proizlazi dakle da na strani oboje roditelja postoje propusti, a koji su imali za posljedicu određivanje mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora, a koja mjera se uredno provodi i isti surađuju s voditeljicom. Postupanja koje oštećena kao tužiteljica navodi i kvalificira kao povredu djetetovih prava i po ocjeni sutkinje istrage ne predstavlja postupanje koje bi kod djeteta uzrokovalo znatnu psihičku nelagodu, te krajnju neosjetljivost osobe počinitelja takvog djela. Kaznenopravna zaštita se pruža samo ako se radi o grubom zanemarivanju dužnosti podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta, pa je u tom smislu zakonodavac jasno odvojio kaznenu odgovornost od eventualnih drugih propusta koji spadaju u nadležnost i intervencije tijela socijalne skrbi.

11.    Kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179a KZ/11, čini onaj tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj ili stanje dugotrajne patnje, a time nije počinjeno teže kazneno djelo.

12.    Iz postojećih podatka u spisu, sadržaja obavijesnih razgovora ne proizlazi da bi se u ponašanju osumnjičenika ostvarivala niti obilježja ovog kaznenog djela. Ponašanje osumnjičenika koje opisuje i stavlja na teret oštećenica kao tužiteljica prijedlogom, su rezultat narušenih i poremećenih odnosa unutar partnerskog odnosa koji je i rezultirao brakorazvodnom parnicom, što uostalom proizlazi i iz činjenice da je isto imalo za posljedicu i određivanje mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora između ostalog i radi razvijanja primjerenih oblika komunikacije između oba partnera, uslijed evidentno poremećenih međuljudskih i bračnih odnosa. Osim toga između ostalog iz obavijesnog razgovora sa S. Š. proizlazi da ista nije tražila nikakvu medicinsku pomoć jer osumnjičenik nikada nije bio fizički nasilan prema njoj ili djetetu, a niti je ikada zatražila pomoć u vidu psiholoških tretmana i pomoći, pa se i navodi o postupanju osumnjičenika koje oštećena navodi i kvalificira kao nasilje u obitelji svodi na neprikladnu komunikaciju dvoje partnera, međusobna optuživanja i poremećene odnose, ali koji ne ukazuju na postupanje osumnjičenika koje bi ukazivalo na osnovanu sumnju u počinjenje tog kaznenog djela.

13.    Naime, osnovana sumnja podrazumijeva postojanje izvjesnih dokaza i to s visokim stupnjem vjerojatnosti na temelju kojih se može zaključiti kako određeno konkretno činjenično stanje doista egzistira, upravo na način inkriminiran u prijedlogu, pri čemu zaključak o postojanju osnovane sumnje mora predstavljati zaokruženu cjelinu i ozbiljnu razinu sumnje koja upućuje upravo na konkretnu osobu kao počinitelja kaznenog djela, a koja ujedno obuhvaća sva bitna obilježja inkriminiranog kaznenog djela, kako objektivna tako i ona subjektivna, dakle sve opisane radnje postupanja počinitelja.

14.   Slijedom navedenog prijedlog za provođenje dokaznih radnji oštećenih kao tužitelja odbijen je kao neosnovan.

U Zagrebu, 15. veljače 2024. godine

Sutkinja istrage

Natalija Glumičić Šćekić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku 3 (tri) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovome sudu u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje izvanraspravno vijeće.