Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3333/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Ani Gradišek, u ostavinskom predmetu iza pok. ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], odlučujući o žalbi Hrvatske radiotelevizije protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, poslovni broj O-2098/2021-18 od 20. svibnja 2026., dana 18. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba Hrvatske radiotelevizije i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, poslovni broj O-2098/2021-18 od 20. svibnja 2026.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor Hrvatske radiotelevizije od 9. ožujka 2026. i potvrđeno rješenje o pristojbi prvostupanjskog suda poslovni broj O-2098/2021-15 od 4. veljače 2026.

2. Rješenje pobija vjerovnik Hrvatska radiotelevizija zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP). Predlaže, prihvatiti navode žalbe i preinačiti pobijanu odluku na način da usvoji prigovor žalitelja te mu naknadi troškove žalbenog postupka.

3. Žalba je neosnovana.

4. Nisu pobijanim rješenjem ni postupkom koji mu je prethodio počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

Prvostupanjska odluka je razumljiva i sadrži dostatne razloge o odlučnim činjenicama, te nema proturječnosti između izreke i obrazloženja, kao niti stanja spisa i navoda u rješenju. Stoga prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju ukazuje žalitelj.

5. Prvostupanjski sud svoju odluku temelji na slijedećim činjeničnim utvrđenjima: da je odredom čl. 11. st. 1. toč. 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/18, 51/23 - dalje: ZSP) propisano da su od plaćanja pristojbi oslobođene osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti; da je odredom čl. 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji („Narodne novine“, broj: 137/10, 76/12, 78/16, 73/17, 46/17, 94/18, 114/22, 20/23, 18/24) određeno da je Hrvatska radiotelevizija pravna osoba koja ima status javne ustanove te da obavlja djelatnost pružanja javnih radiodifuzijskih usluga.

6. Temeljem gore navedenih odredbi, prvostupanjski sud zaključuje da je žalitelj tijelo javne vlasti, ali se postupak radi kojeg je Hrvatskoj radioteleviziji bila potrebna dostava rješenja o nasljeđivanju ne vodi u pogledu javnih ovlasti koje bi Hrvatska radiotelevizija obavljala, već se radi o naplati potraživanja koje Hrvatska radiotelevizija ima prema nasljedniku ostavitelja. Sud navodi kako je žalitelj tijelo javne vlasti, no sukladno odredbi čl. 11. st. 1. toč. 2. ZSP, to nije dovoljno za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, već je potrebno da se radi o postupku proizašlom iz obavljanja tih ovlasti.

7. Pobijana odluka pravilna je i zakonita, a žalbeni navodi su neosnovani.

8. U donošenju pobijane odluke, prvostupanjski sud je pravilno primijenio čl. 11. st. 1. toč. 2. ZSP, kojim je propisano da su od plaćanja pristojbi oslobođene osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti.

9. Iako je žalitelj pravna osoba koja obavlja javnu službu, isti nema status pravne osobe s javnim ovlastima. Kako iz navedene odredbe čl. 11. st. 1. toč. 2. ZSP jasno proizlazi da su plaćanja pristojbi oslobođeni osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti, to žalitelj u postupcima radi prisilne naplate novčane tražbine, ne obavlja javne ovlasti i nije po zakonu oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi.

10. Žalitelj je javna ustanova po članku 6. Zakona o ustanovama („Narodne novine“ , broj: 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19 i 151/22), kojim je propisano da se ustanova osniva kao javna ustanova ako je djelatnost ili dio djelatnosti koju obavlja zakonom određena kao javna služba. Okolnost da se djelatnost pojedine ustanove obavlja kao javna služba, čini odnosnu ustanovu javnom ustanovom, te svaka javna ustanova nužno ima svojstvo pravne osobe koja obavlja javnu službu, odnosno pružatelja javnih usluga. Žalitelj, iako ima status pravne osobe koja obavlja javnu službu, nema status pravne osobe s javnim ovlastima, pa se na njega ne primjenjuje čl. 11. st. 1. toč. 2. ZSP.

11. I iz zaključka sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Su IV -87/2022 od 11. studenoga 2022. proizlazi da pravne osobe koje usluge pružaju na temelju javnih ovlasti (vodne usluge, odvoz otpada) dužne su podmiriti sudske pristojbe jer te usluge obavljaju kao subjekti privatnog prava, pa se navedeni zaključak odnosi i na žalitelja koji, iako je javna ustanova, sa korisnicima svojih usluga, potrošačima, nastupa kao subjekt privatnog prava.

12. U odnosu na Zaključak zauzet na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 13. lipnja 2019. koji glasi: “Ne postoji obveza plaćanja sudske pristojbe na zahtjev za izdavanje prijepisa - preslike sudskih odluka u spisima koji su dovršeni“, a koji je dostavila žaliteljica uz svoj podnesak od 30. siječnja 2026. (list 54 spisa), ovaj sud smatra da je navedeni Zaključak donesen u vrijeme kada je na snazi bila Uredba o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne Novine“ broj: 52/19.) kojom je u Tbr. 34. bilo propisano „za razmatranje sudskih spisa, plaća se pristojba od 100,00 kuna.“

Kako je 8. travnja 2023. stupila na snagu nova Uredba o Tarifi sudskih pristojbi kojom je u Tar.br. 33. propisano da se za razmatranje sudskih spisa radi traženja obavijesti, razgledavanja, fotografiranja, preslikavanja i prijepisa spisa plaća pristojba od 13,27 EUR, to se prema pravnom stavu ovog drugostupanjskog suda Zaključak koji je dostavila žaliteljica u konkretnom slučaju ne može primijeniti, te za dostavu ovjerene preslike pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, žaliteljica je u obvezi platiti sudsku pristojbu.

13. Slijedom navedenoga, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, odbiti žalbu žalitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Zagrebu, 18. kolovoza 2026.

Sudac

Ana Gradišek