Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europske avenije 7

31000 Osijek

Poslovni broj: Pn-88/2023-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Kameliji Matijašević, u pravnoj stvari tužiteljice GR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Saši Pufler, odvjetnici iz Osijeka, protiv I.tuženika G (nom. ER) Šlanga iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Vedranu Pajiću, odvjetniku iz Osijeka, II.tuženice TR (ranije E) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te III.tuženika FR (nom. T) Marića iz Münchena, Kleselstrasse 16, SR Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 3. srpnja 2026. u nazočnosti tužiteljice i njene punomoćnice, te zamjenice punomoćnika I.tuženika – ĐR, odvjetničke vježbenice, te u odsutnosti uredno pozvanih II.tuženice i III.tuženika, uz javnu objavu dana 18. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se I.tuženiku F (nom. ER) Šlangu iz Osijeka, Josipa Reihl- Kira iz 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], II.tuženici TR (ranije E) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te III.tuženiku FR (nom. T) Mariću iz Münchena, Kleselstrasse 16, SR Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici GR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete, solidarno isplate iznos od 22.000,00 eura (dvadesetdvijetisućeeura) sa zateznom kamatom koja teče na iznos:

- od 13.272,28 eura od dana 26.06.2023.,

- od 8.727,72 eura od dana 14.11.2025., pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete u iznosu od 6.000,00 eura (šesttisućaeura), te za isplatu zateznih kamata tekućih na iznos od 8.727,72 eura, za razdoblje od 26.06.2023. do 13.11.2025., kao neosnovan.

III. Nalaže se I.tuženiku F (nom. ER) Šlangu iz [adresa], RR

[adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II.tuženici TR (ranije E) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te III.tuženiku FR (nom. T) Mariću iz Münchena, Kleselstrasse 16, SR Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici GR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno naknade prouzročeni trošak parničnog postupka u iznosu od 2.848,62 eura (dvijetisućeosamstočetrdeseto- sameurašezdesetdvacenta) sa zateznim kamatama tekućim od dana 18. kolovoza 2026. pa do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizišle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se preostali zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška od

640,97 eura (šestočetrdeseteuradevedesetsedamcenti) s pripadajućim zateznim kamatama, kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev I.tuženika za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv I.-III.tuženih dana 26.06.2023. podnijela tužbu radi naknade neimovinske štete u iznosu od 13.272,28 eura sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe pa do isplate, kao i pruzročenog troška parničnog postupka.

1.1. Tužiteljica tužbu obrazlaže navodeći da je I.tuženik ER u razdoblju od 21. svibnja 2015. do 26. kolovoza 2015. u [adresa] i [adresa], iako je znao da je ona maloljetna, neovlašteno snimio i učinio dostupnom dječju pornografiju, a II.tuženica TR i III.tuženik UR su pribavljali za sebe, posjedovali i distribuirali dječju pornografiju, čime su počinili kazneno djelo protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta - iskorištavanje djece za pornografiju opisano u čl.163. st. 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 163. st. 1. KZ/11 uz primjenu stavka 4. navedenog članka, sve na njenu štetu koja je bila maloljetna u inkriminirano vrijeme. Navodi da je I.tuženik u Osijeku dana 21.05.2015. u prostorijama noćnog kluba ''Oks'', između 01:00 i 02:00 sata, putem mobilnog uređaja snimio spolni odnos između nje tada mlljt. i BR, koju snimku je zatim proslijedio II.tuženici na njen Facebook profil i nekolicini drugih osoba, a zatim je II.tužena u razdoblju od 21. svibnja 2015. do 26. kolovoza 2015. u [adresa] istu proslijedila III .tuženiku i nekolicini drugih osoba zajedno sa tri fotografije razodjevene tužiteljice, a III.tuženik je nakon što je zaprimio video snimku spolnog odnosa, tu snimku objavio na You tube kanalu pod nazivom ''Agata u akciji omaklo joj se'', a potom i na Facebook stranicama pod nazivom ''Dnevna doza Agate'' i '' Đdrolja R', na kojima je objavio i tri fotografije tada maloljetne tužiteljice na kojima je ona bez odjeće. Protiv tuženih je zbog spomenutog događaja proveden kazneni postupak radi kaznenog djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta - iskorištavanje djece za pornografiju, a koje je kod žrtve prouzročilo povredu prava osobnosti i uznemirenost te su u navedenom postupku tuženici proglašeni krivima za navedeno kazneno djelo . Posljedično opisanom psihičkom nasilju, pretrpjela je jaku povredu dostojanstva i uznemirenost, u tome periodu se osjećala jadno, poniženo i povrijeđeno , te se njeno psihičko stanje zbog navedenog događaja, znatno pogoršalo, izgubila je apetit, imala je učestale vrtoglavice te je patila od nesanice, zbog čega je često bila u depresivnom raspoloženju, tjeskobna, zabrinuta i bezvoljna. Dana 23. lipnja 2015. neposredno nakon početka nastanka štetnog događaja, otišla je na pregled psihijatrici dr.sc. Mireli Delalle, dr. med., gdje je uslijed pogoršanja psihičkog stanja koje se očitovalo u lošoj regulaciji sna, košmarnim snovima, suicidalnim mislima, depresivnom raspoloženju povraćanju, proljevu i temperaturi, liječnica utvrdila da je potrebno da tužiteljica uzima terapiju koja se sastojala od anksiolitika u večernjoj dozi (alprazolam, diazepam), te je preporučila psihologijsko testiranje kao i kontrolu psihijatra. Tada je tuž iteljici dijagnosticiran poremećaj prilagodbe F43.2. Dana 29. lipnja 2015. završila je u Klinici za infektologiju, u Hitnoj ambulanti infektologije, gdje je navela da unazad dva tjedna svaki dan povrati tri puta i ima tri puta proljev, a da je taj dan, unazad dva sata osjetila probadanje u prsištu i gornjem dijelu abdomena, te ju je zbog svega navedenoga prof. prim.dr.sc. HR, dr.med.spec.inf., uputila psihijatru, koji je (GRS, dr.med.) utvrdila da je pacijentica ranije pregledana po psihijatru, da joj je preporučena terapiju anksioliticima u večernjim satima, kao i da joj je navela da je posljednjih nekoliko dana uzimala 1 tabletu Helexa 0,5 mg prije spavanja. Nadalje, uslijed pogoršanja psihičkog zdravlja dana 25. kolovoza 2015. je zaprimljena u Klinički bolnički centar Osijek, Klinika za psihijatriju, gdje je boravila sve do 14. rujna 2015. , gdje je zaprimljena zbog psihičkog statusa, kako navodi liječnik ŠR, dr.med.specijalist-radiolog: psihomotorno i afektivno uznemirena, ustrašena, pod utjecajem halucinatornih doživljaja, perseverira, nepredvidiva, bez adekvatnog uvida u svoje stanje. Tijekom liječenja primala je niz lijekova - flufenazin, promazin, diazepam, biperiden i klozapin, a nakon provedenog liječenja liječnici su joj postavili dijagnozu F28 - ostali neorganski psihotični poremećaji, te je dalje upućena na mogućnost daljnjeg liječenja ambulantnim putem. Dana 20. listopada 2015. obavila je redovnu kontrolu u Kliničkom bolničkom centru Osijek, Klinici za psihijatriju, gdje iz nalaza proizlazi da uz redovito uzimanje terapije uspijeva uredno funkcionirati u svojoj okolini, no da i dalje osjeća tjeskobu te verbalizira poteškoće sa dinamikom prosnivanja. Prije podnošenja ove tužbe ishodila je mišljenje stalnog sudskog vještaka psihijatrijske struke, prim. Gordana Makarića, dr.med., na okolnost utvrđivanja duševnih bolova, straha i smanjenja životne aktivnosti, a temeljem sve dokumentacije dostavljene Naslovnom sudu. Sudski vještak, medicinske struke je u svojem mišljenju naveo da smatra da postoji izravna uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i razvoja opisanih psihičkih poremećaja tužiteljice, odnosno da je tužiteljica u vrijeme nastanka štetnog događaja bila izložena situaciji visokog stresogenog potencijala, pri čemu je uvažen subjektivni osjećaj poniženosti te objektivne dimenzije kompromitirajućeg djelovanja objavljenog sadržaja koji u pravilu izazivaju značajnu društvenu pozornost pa i osudu. Sudski vještak je naveo da je sve to rezultiralo osjećajem povrijeđenosti te promjenama socijalne pozicije i načina života, koji su opet za posljedicu imali i poremećeno osobno, obiteljsko i socijalno funkcioniranje. Ističe da je potrebno napomenuti koliku je sramotu pretrpjela zbog navedenih radnji tuženih, koju i dalje trpi i živi u strahu da će se sporna video snimka i fotografije ponovno pojaviti na internetu. Naime, čitav događaj je bio i medijski popraćen tako da kada i danas u Google pretražitelj upišete ime i prezime tužiteljice:

ZR, osvane članak od 12. listopada 2015. internetskog medija srednja.Hr i skandalozan naslov: “Objavili video maloljetničkog seksa u osječkom klubu I našli se na optuženičkoj klupi”. Također, pojavljuje se i poveznica koja vodi do Facebook grupe Spotted: Osijek-Slavonija gdje je jedna osoba dana 6. rujna 2020. anonimno objavila da traži ugodno popunjenu striptizetu kolegi za djevojačku, a u jednom od komentara, objavljenom dana 7. rujna 2020. (dakle 5 godina nakon nastanka štetnog događaja) piše ZR, a što je popraćeno sa desetak emotikona koji plaču od smijeha, a što ukazuje i na daljnje ponižavanje tužiteljice, a što je sve uzročno-posljedična veza između predmetnog događaja i trajnih posljedica istoga. Da je sporni događaj bio medijski popraćen dokazuje i to da je i Jutarnji list na svojoj web stranici dana 11. listopada 2016. objavio članak pod naslovom: “GNJUSNA SNIMKA, SEKS U OSJEČKOM NOĆNOM KLUBU OBJAVLJENA NA YOUTUBEU I DRUŠTVENIM MREŽAMA! Maloljetnica u ljubavnom klinču, snimatelj se smije: ‘’Omakla ti se akcija’’ “. Nadalje, 11. listopada 2016. je također na internetskim stranicama portala Net.hr objavljen članak s naslovom: “ OMAKLA JOJ SE AKCIJA’/Snimio maloljetnicu kako se seksa u osječkom klubu i sve objavio na Youtubeu “. Iz navedenoga proizlazi da je od strane tuženih pretrpjela, kao i da dalje trpi neimovinsku štetu – povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (prouzročenjem duševnih boli i straha), kao i na čast, ugled i dostojanstvo, pravo na privatnost osobnog i obiteljskog života zbog čega joj temeljem odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima, pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti. Stalni sudski vještak prim. Gordan Makarić, dr.med. je u svojem vještačenju naveo da je po njegovoj procjeni tužiteljica u sklopu prilagodbe na novonastalo stanje trpjela umjereni do jaki oscilirajući osjećaj neugode i tjeskobe do sveukupno 3 dana, potom umjereni oscilirajući osjećaj nelagode i tjeskobe do sveukupno 2 tjedna, te potom slab iji oscilirajući osjećaj neugode i tjeskobe do sveukupno 8 tjedana. Također, iz Nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je oštećenica tijekom razdoblja od 21. svibnja 2015. do 20. listopada 2015. godine trpjela duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti kumulativno u visini od 20% te je u tom omjeru morala ulagati pojačane napore. Naime, objavljivanjem sporne video snimke i fotografija, pretrpjela je ogromnu, nenadoknadivu štetu po svoju privatnost i svoje dostojanstvo, a koju će štetu, zbog činjenice da na internetu sve ostaje upamćeno, trpjeti doživotno. Slijedom navedenog, zahtijeva da joj tuženici isplate na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (prouzročenjem duševnih boli i straha), prava na čast, ugled i dostojanstvo kao i prava na privatnost osobnog i obiteljskog života iznos od 13.272,28 eur /100.000,00 kn sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od dana 31. listopada 2023. I.tuženik ER navodi da je došlo do narušavanja njegovog prava na obranu, da mu nije omogućena odgovarajuća pravna pomoć tijekom postupka, da zbog financijskih poteškoća nije bio u mogućnosti angažirati pravnog zastupnika, da postoje sumnje u pravilnost postupanja protivne strane i da su se predstavnici tužiteljice koristili nepravednim taktikama i manipulacijama kao bi ostvarili svoje interese a da sud nije poduzeo odgovarajuće korake da to spriječi, što bi moglo utjecati na njegovo pravo na pravično suđenje.

3. Navodi I.tuženika nisu osnovani. Naime, sud je I.tuženiku dostavio tužbu s prilozima uz poziv za davanje odgovora na tužbu, sukladno odredbi čl. 284. st. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.), u kojem je pozivu isti upozoren na pravne posljedice nedavanja odgovora na tužbu (članak 331.b), te je sud pozvao tuženika da već u odgovoru na tužbu iznese sve bitne činjenice i predloži sve dokaze kojima pobija navode i dokaze protivnika te će upozoriti stranke da nakon zaključenja prethodnog postupka ne mogu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze, osim u slučaju iz članka 299. stavka 2. ovoga Zakona.

4. Nadalje, podneskom od dana 30. prosinca 2024. I.tuženik ER navodi da tužiteljica traži enormno visoki novčani iznos, na ime odštete, da čin učina kaznenog djela na štetu tužiteljice ne povlači automatski i povredu prava osobnosti, odnosno istoj nije nastala nikakva šteta, a posebno ne u iznosu koji je potražuje tužbom. Tužiteljica koristi pravomoćnu kaznenu presudu samo radi naknade štete koja šteta joj nije niti nastala. U vrijeme učina kaznenog djela na štetu tužiteljice, ista je bila maloljetna, pa se postavlja pitanje da li je normalno da maloljetna djevojčica boravi u noćnom klubu bez nadzora punoljetnih osoba i ima seksualne odnose u wc-u noćnog kluba, pa stoga podnosi prigovor doprinosa šteti tužiteljice, za koji je ona odgovorna kao i njeni roditelji zbog njezinog neprimjerenog ponašanja. Napominje da se na spornom video zapisu ne vidi lice tužiteljice pa se ne može izvršiti identifikacija iste u spornom videu i zbog toga šteta je znatno manja nego što bi bila da se na tom videozapisu vidi njezino lice u cijelosti. Protivi se privatno provedenom psihijatrijskom vještačenju koje je dostavljeno uz tužbu, jer je sva med. dokumentacija svedena na ono što tužiteljica govori liječniku, pa njene ozljede nisu objektivno dokazive. Protivi se provođenju vještačenja u ovom sudskom postupku jer se događaj zbio prije 10 -tak godina, a tijekom kojeg je razdoblja ista imala i neke druge traume i sl. koje „podmeće“ u ovom postupku. Ne predlaže izvođenje bilo kakvih dokaza. Predlaže odgodu zakazanog ročišta za dan 27. siječnja 2025. navodeći da živi i radi u Njemačkoj i da zbog obveza radnog mjesta nije u mogućnosti pristupiti na ročište, koji je prijedlog sud odbio na ročištu od dana 27. siječnja 2025., jer isti nije priložio bilo kakve dokaze da je objektivno spriječen pristupiti na ročište za koje je poziv uredno primio, a svoj izostanak nije opravdao.

4.1. Tijekom postupka, u podnesku od dana 8. siječnja 2026. I.tuženik ne spori da sa II.tuženicom i III.tuženikom, osuđen za kazneno djelo protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta počinjeno prema tužiteljici 2015., ali ističe da je tužiteljica bila snimana u sanitarnom prostoru ugostiteljskog objekta – kluba „ U“, pri čemu je morala biti svjesna činjenice da se nalazi u prostoru u kojemu se kreće veći broj osoba, te da postoji realna mogućnost da će njezine radnje biti viđene ili pak čujne, ne samo od strane tuženika, već i od drugih osoba koje ulaze, izlaze ili prolaze navedenim prostorom, pa ističe prigovor podijeljene odgovornosti, budući da je ponašanje tužiteljice nesporno doprinijelo nastanku, odnosno povećanju opsega nastale štete jer je isto može očekivati na javnim mjestima. Upravo ponašanje tužiteljice, bilo je u uzročnoj vezi s nastankom veće štete nego što bi ona inače nastala. Naime, tužiteljice je bila zatečena u prostoru koji, iako zatvoren, predstavlja javni prostor namijenjen većem broju korisnika, zbog čega je morala biti svjesna da njezine radnje mogu biti dostupne percepciji većeg broja osoba, što se i dogodilo. S toga smatra da je tužiteljice u bitnome doprinijela nastanku štete, pri čemu njezin doprinos procjenjuje u iznosu od 50%.

5. Prema odredbi čl. 331.b st. 1. Zakona o parničnom postupku, ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako bude udovoljeno ovim uvjetima:

1) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni,

2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate, 4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

5.1. Naime, iako su tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni II.tuženici TR (prije E) dana 13. rujna 2023., te III.tuženiku FR dana 10. rujna 2024., u odnosu na iste nisu ispunjeni uvjeti za presudu zbog ogluhe iz čl. 331.b st. 1. točka 2. Zakona o parničnom postupku, radi čega je sud proveo dokazni postupak u kojem je proveo dokaze koje je tužiteljica predložila na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva, uz napomenu da I.tuženik nije predlagao bilo kakve dokaze u podnesku od 31. listopada 2023. i 30. prosinca 2024., te se protivio prijedlogu tužiteljice za provođenjem medicinskog vještačenja.

6. Radi utvrđenja činjeničnog stanja, sud je proveo dokaze predložene od strane tužiteljice te je saslušao istu na okolnosti iz tužbe na ročištu za glavnu raspravu od dana 3.07.2026. (list 145. -149. spisa), pročitao presudu Općinskog suda u Osjeku broj Kzd-1/2017-120 od 17.05.2022. (lis t9.-19.), pregledao medicinsku dokumentaciju (list 20.-35.), pročitao mišljenje prim. Gordana Makarića, dr.med. od 8.06.2023. (list 36.-37.), proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku za vještačenje iz područja psihijatrije dr.med. Zoranu Čavajdi, spec. psihijatrije, pročitao nalaz i mišljenje vješzaka od dana 28.10.2025. (list 87.-112.), te pisano očitovanje vještaka od 13.04.2026. na primjedbe I.tuženika (list 139.), vještaka saslušao na ročištu za glavnu raspravu održano dana 3.07.2026. vezano za primjedbe I. tuženika (list 145. -149. spisa), te je izvršio uvid u stranice https://www.srednja.hr/novosti/objavili-video- maloljetnickog-seksa-u-osjeckom-klubu-i-nasli-se-na-optuzenickoj-klupi, https:

//www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/seks-u-osjeckom-nocnom-klubu-objavljen-na- youtubeu-i-drustvenim-mrezama-maloljetnica-u-ljubavnom-klincu-snimatelj-se-smije- omakla-ti-se-akcija-5124237,https://net.hr/danas/crna-kronika/omakla-ti-s-akcija- snimio-maloljetnicu-kako-se-seksa-u-osjeckom-klubu-i-sve-objavio-na-youtubeu- 6f1a06b4-b1cc-11eb-a3f5-0242ac15001d.

6.1.

Sud

nije

izvršio

uvid

u

stranicu

https://www.facebook.com/permalink.php?id=1633182973590645&story_fbid=27199 71591578439, jer ista nije bila dostupna pod navedenim podacima.

7. Usklađujući svoj zahtjev sa Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka iz područja psihijatrije, tužiteljica je podneskom od dana 14. studenog 2025. preinačila tužbu na način da je povećala zahtjev sa 13.727,28 eura na 28.000,00 eura, koje zahtijeva sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe (26.06.2023.) do isplate, na ime pravične novčane naknade zbog povreda prava osobnosti, konkretno prava na tjelesno i duševno zdravlje uslijed pretrpljenih duševnih boli i straha, prava na čast, ugled i dostojanstvo, te prava na privatnost osobnog i obiteljskog života.

8. Obzirom da se II.tuženica i III.tuženik nisu očitovali na preinačenu tužbu, dok se I.tuženik podneskom od dana 8. siječnja 2026. izjasnio da ne pristaje na povećanje zahtjeva, sud je dopustio preinaku rješenjem na ročištu od dana 3. srpnja 2026.. U odnosu na protivljenje I.tuženika preinaci tužbe, potrebno je navesti je da je u konkretnom slučaju preinaka tužbe dopuštena temeljem odredbe čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku, jer je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Kako je tužiteljica po provedenom medicinskom vještačenju, postavila konačan tužbeni zahtjev, čiju je egzaktnu visinu tražbine mogla saznati tek nakon provedenog vještačenja, to je preinaka tužbe dopuštena i temeljem odredbe čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku.

9. Izvedeni dokazi ocijenjeni su sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

10. Tužbeni zahtjev tužiteljice je djelomično osnovan do iznosa od 22.000,00 eura, te djelomično osnovan u odnosu na tijek zateznih kamata na iznos naknade neimovinske štete.

11. Stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, te je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, sukladno odredbi čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

12. Predmet spora je zahtjev sada punoljetne tužiteljice za naknadom neimovinske štete povredom prava osobnosti, koju trpi kao posljedicu postupanja I.- III.tuženih, a koju konačno potražuje u iznosu od 28.000,00 eura sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

13. Među strankama nije sporno:

- da su I.-III. tuženi, pravomoćnom presudom Općinskog suda u Osijeku broj Kzd-1/2017-120 od 17.05.2022. osuđeni da su počinili kazneno djelo protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta - iskorištavanja djece za pornografiju opisano u čl.163. stavak 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 163. stavak 1. KZ/11 uz primjenu stavka 4. navedenog članka, na štetu tužiteljice koja je bila maloljetna u inkriminirano vrijeme;

- da je u razdoblju od 21.05.2015. – 26.08.2018. I.tuženik znajući da je tada mljt. tužiteljica dijete, snimao istu mobilnim uređajem dok se nalazila u sanitarnom prostoru - ženskom toaletu noćnog kluba „Oks“ sa određenom punoljetnom muškom osobom, da je tu snimku proslijedio II.tuženici na njen Facebook profil i nekolicini drugih osoba, a ista je tu snimku proslijedila III.tuženiku i neko licini drugih osoba, te ju objavio na YouTube kanalu pod nazivom: „ Đ u akciji omaklo joj se“, a potom i na Facebook stranicama pod nazivom: „Dnevna doza Agate“ i „ Đ – drolja Osijeka“ na kojima je objavio i tri fotografije tada mljt. tužiteljice bez odjeće.

14. Među strankama je sporno:

- osnova i visina tužbe i tužbenog zahtjeva;

- da li postoji doprinos tužiteljice nastanku štetnog događaja, odnosno prigovor podijeljene odgovornosti.

15. Iz iskaza sada punoljetne tužiteljice proizlazi da je dana 21. svibnja 2015. imala 16 godina, nije poznavala I. i III. tuženika dok je II.tuženicu TR, poznavala površno i s njom je to veče došla u noćni klub „Oks“, odnosno ona ju je uvela u taj Klub, iako je bila maloljetna. Nakon što je popila alkohol koji je naručila II.tuženica, otišla je u ženski WC jer joj je bilo loše, a za njom je došao neki čovjek po imenu B koji je tada bio u dobi od nekih 40 godina koji je na nju nasrnuo unutar kabine ženskog WC-a, počeo ju skidati i htio je spolni odnos sa njom. Ona je vrištala i vikala u pomoć, ali nitko nije došao. U jednom trenu je vidjela sa gornje strane toaleta, koji je graničio sa muškim toaletom, da određena muška osoba, a radilo se o I.tuženiku ER, koji je bio zaštitar u tom noćnom Klubu, snima sa mobilnim uređajem sve što se odvijalo. Sjeća se da je pala u nesvijest i da je po nju došla Hitna pomoć i odvezla ju u bolnicu na pregled, a također je bila i policija zbog tog događaja. Napominje da nije imala spolni odnos, taj čovjek B ju nije uspio silovati, ali je skinuo odjeću s nje s namjerom da ima spolni odnos s njom. Napominje da su tuženici u prijateljskim odnosima međusobno, te je I.tuženik snimku proslijedio II.tuženici i III.tuženiku koji su dalje tu snimku prosljeđivali tako da je sutradan tu snimku vidjela na svim društvenim mrežama i to Instagramu, Facebooku, Pornhubu, zbog čega je s majkom otišla to prijaviti policiji. Zbog te snimke joj je bilo jako teško jer je snimka bila dostupna velikom broju ljudi i na svim društvenim mrežama, pa tako i njenim roditeljima i bratu. Vidjela je komentare zbog snimaka, da su je nazivali pogrdnim imenima – "kurva", a također su joj se razni ljudi na mobitel javljali i vrijeđali ju zbog te snimke, vezano za koju je vođen kazneni postupak. Nitko joj se od tuženih nije ispričao zbog toga događaja, međutim I.tuženik je nakon Nalaza i mišljenja vještaka u ovom postupku, pokušavao stupiti s njom u kontakt putem lažnog profila s prijedlozima da se nagode i nudio joj posao i slično, da se nađu na kavi, te da povuče ovu tužbu protiv njega, na što ona nije pristala. Napominje da je zbog štetnog događaja dobila bipolarni poremećaj, bila liječena na Odjelu psihijatrije u KBC Osijek, a također se i dalje liječi u Njemačkoj u kojoj boravi od svoje 18 godine i redovito posjećuje specijalista psihijatra zbog trauma koje je dobila u štetom događaju. Navodi da ona nije mogla ukloniti spornu snimku koja je distribuirana na društvenim mrežama, a radilo se dakle o brojnim društvenim mrežama. Napominje da je tu snimku radi potreba sudskog postupka i prijave policiji snimila na USB stick, ali ona tu snimku dalje sama nije širila po društvenim mrežama.

15.1. Sud nije posebno obrazlagao medicinsku dokumentaciju u spisu, jer je ista obuhvaćena vještačenjem po specijalistu psihijatru, kao ni dokaze koji su nesporni među strankama.

15.2. Sud je izvršio uvid u stranice na internetu https://www.srednja.hr/novosti/objavili-video-maloljetnickog-seksa-u-osjeckom-klubu- i-nasli-se-na-optuzenickoj-klupi, https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/seks-u- osjeckom-nocnom-klubu-objavljen-na-youtubeu-i-drustvenim-mrezama-maloljetnica- u-ljubavnom-klincu-snimatelj-se-smije-omakla-ti-se-akcija

124237,

https://net.hr/danas/crna-kronika/omakla-ti-s-akcija-snimio-maloljetnicu-kako-se- seksa-u-osjeckom-klubu-i-sve-objavio-na-youtubeu-6f1a06b4-b1cc-11eb-a3f5- 0242ac15001d., te utvrdio da navedene informacije o tužiteljici, objavljene prije 11 godina, nisu izgubile na aktualnosti u smislu njihove dostupnosti, već su zadržale svojstvo stalne izloženosti javnosti.

15.3..

Sud

nije

izvršio

uvid

u

stranicu

https://www.facebook.com/permalink.php?id=1633182973590645&story_fbid=27199 71591578439, jer ista nije bila dostupna pod navedenim podacima.

15.4. Sud nije posebno obrazlagao mišljenje prim. Gordana Makarića, dr.med. od 8.06.2023. (list 36.-37.), iz razloga kako je dalje navedeno.

16. Iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za vještačenje iz područja psihijatrije - dr.med. Zorana Čavajde, spec. psihijatrije, od dana 28. listopada 2025., proizlazi da je izvršio pregled tužiteljice putem video linka dana 23.10.2025., da ista prije štetnog događaja nije liječena psihijatrijski niti opisuje da bi imala psihičke smetnje koje bi remetile svakodnevno funkcioniranje, a nakon štetnog događaja je psihijatrijski pregledana prvo pod dijagnozom poremećaja prilagodbe (F43.2) – stanje osobnog distresa i emocionalnog poremećaja koji ometa socijalno funkcioniranje i učinak, a pojavljuje se u razdoblju adaptacije na znatnu promjenu života ili stresni događaj u životu, da bi uskoro uslijedilo bolničko liječenje pod dijagnozom i kliničkom slikom ostalog neorganskog psihotičkog poremećaja (F28 – poremećaj sa sumanutim idejama ili halucinacijama koji ne zadovoljavaju kriterije za dijagnozu drugih psihotičnih poremećaja. Tužiteljica je bila izložena štetnom događaju od 21.05.2015. do 26.08.2015., te je za to vrijeme bila izložena visokim stresogenim utjecajima i kontinuiranom socijalnom poniženju, te osudi širokih razmjera, obzirom da je snimka objavljena na internetu. Prisutan je bio osjećaj nemoći, bespomoćnosti, poniženosti, povrijeđenosti, dokumentirane su smetnje u vidu nesanice, košmarnih snova, depresivnog raspoloženja i autoagresivnih promišljanja, te somatizacije u vidu gastrointestalnih tegoba i vrućice. Dva mjeseca nakon prvog psihijatrijskog pregleda dolazi do potpunog prilagodbenog sloma i razvoja psihotične reakcije psihogene etiologije zbog čega je liječena bolnički i uvedena u određenu terapiju. Nakon toga se seli s majkom i bratom u Njemačku, te povremeno dolazi u posjet rodbini u Osijek. U Njemačkoj se povremeno liječi, te se zadnjih godina postavlja dijagnoza bipolarnog afektivno poremećaja koji je karakteriziran cikličkim izmjenjivanjem faza manije i depresije. Stresni događaji mogu biti okidač u nastanku bolesti ili epizoda bolesti u kasnijim fazama, ali nije dokazana direktna uzročno-posljedična veza između navedenog poremećaja i stresnih odnosno traumatskih životnih događaja. Stoga je kod tužiteljice uzročno – posljedično sa štetnim događajem u razdoblju od 21. svibnja 2015. do 26. kolovoza 2015. moguće povezati simptome u sklopu poremećaja prilagodbe i psihogene psihotične reakcije, uslijed čega je u više navrata pregledana ambulantno, te u jednom navratu psihijatrijski liječena bolničkim putem. Uvažavajući intenzitet smetnji tijekom cjelokupnog navedenog razdoblja navodi da se radi o lakim do srednje teškim psihičkim smetnjama (smetnje jasno prelaze uobičajene granice upadljivosti koje se mogu očekivati u prosječnoj populaciji. One također prelaze očekivane simptome u okvirima od ranije akcentirane ličnosti ili neurotskih smetnji ili drugih simptoma nakon ozbiljnih životnih događaja…) slijedom čega je tužiteljica u navedenom razdoblju trpjela duševne bolesti zbog smanjenja životnih aktivnosti kumulativno u visini od 25%, dok prilikom štetnog događaja nije pretrpjela primarni strah, ali je naknadno trpjela jaki osjećaj sekundarnog straha, neugode i tjeskobe u trajanju od tjedan dana; strah, neugodu i tjeskobu srednjeg intenziteta u trajanju od tri tjedna; te strah, neugodu i tjeskobu slabog intenziteta u trajanju od 2 mjeseca. Psihičke smetnje koje su se kasnije javljale kod tužiteljice, a zbog kojih je i dalje u redovnom psihijatrijskom liječenju nije moguće uzročno posljedično povezati sa štetnim događajem. Povremene naknadne, blage i prolazne psihičke simptome koji bi se mogli vezati uz štetni događaj (simptomi tjeskobe, osjećaja nelagode, neugodnih sjećanja i košmarnih snova) vještak je uvažio i supsumirao u kumulativnu ocjenu smanjenja životnih aktivnosti.

17. Na nalaz i mišljenje vještaka tužiteljica nije imala primjedbi, kao ni II.tuženica i III.tuženik, koji su nalaz i mišljenje, te pisano očitovanje vještaka od 13. travnja 2026. uredno primili.

18. I.tuženik u cijelosti osporava nalaz i mišljenje sudskog vještaka, smatrajući da isti nije pravilno i potpuno izrađen, budući da vještak nije uzeo u obzir stupanj doprinosa tužiteljice nastanku štetnog događaja s obzirom da se isti dogodio na javnom mjestu.

19. U podnesku od dana 13. travnja 2026. vještak navodi da u cijelosti ostaje pri sačinjenom nalazu i mišljenju, navodeći da tijekom izrade nalaza i mišljenja, te procjene smanjenja životnih aktivnosti u obzir uzima psihičko stanje i simptome osobe za koju se isto procjenjuje s posljedičnim utjecajem istih na cjelokupno funkcioniranje. Osim vlastitog kliničkog pregleda, vrši se uvid i u medicinsku dokumentaciju koja dodatno pruža uvid u psihičko stanje pojedinca kroz duži period vremena i daje objektivan uvid u prisutne smetnje. Za procjenu smanjenja životnih aktivnosti se ne utvrđuje stupanj doprinosa oštećene osobe kod predmetnog štetnog događaja jer navedeno nije relevantno za donošenje ocjene. Utvrđena ocjena smanjenja životnih aktivnosti u postotcima je sukladna procjeni kako se radi o lakim do srednje teškim psihičkim smetnjama u navedenom razdoblju, a za koje je preporučen raspon od 20 - 40%.

20. Na ročištu za glavnu raspravu od dana 3. srpnja 2026. vještak također navodi da ostaje u cijelosti kod nalaza i mišljenja od dana 28.10.2025. te pisanog očitovanja na primjedbe I.tuženika od 13.04.2026., a na upit zamjenice punomoćnika I.tuženika da li postoji i koji je postotak doprinosa tužiteljice nastanku štetnog događaja, vještak odgovara kako je prilikom izrade nalaza i mišljenja i procjene smanjenja životnih aktivnosti uzimao u obzir psihičko stanje osobe, njeni simptomi, cjelokupna klinička slika, a koja je jasno povezana uzročno-posljedično sa štetnim događajem, dok o eventualnom doprinosu oštećene za štetni događaj se u nalazu ne očituje kao vještak jer isto nije dio medicinskog vještačenja.

21. Nakon očitovanja vještaka na primjedbe I.tuženika, te odgovora na pitanja istog na ročištu za glavnu raspravu, sud je u cijelosti prihvatio Nalaz i mišljenje, ocijenivši ga stručnim, objektivnim, jasnim, argumentiranim i detaljno obrazloženim, te izrađenim na temelju analize priležeće medicinske dokumentacije, pravilima struke i vještine, pregleda tužiteljice putem video linka dana 23.10.2025., te sukladno zadatku koji je sud zadao vještaku. Sud je posebno cijenio to što je vještak jasno, konkretno i stručno odgovorio na pitanja i primjedbe I. tuženika, kako u pisanom očitovanju, tako i na ročištu za glavnu raspravu od dana 3. srpnja 2026. Nalaz je prema ocijeni suda, potpun, jasan i uvjerljiv, te kao takav ne ostavlja mjesta opravdanoj sumnji u njegovu pravilnost. Zbog toga prigovori I.tuženika nisu mogli dovesti u sumnju stručnost i objektivnost nalaza i mišljenja vještaka, uz napomenu da zadatak istog nije očitovanje o eventualnom doprinosu oštećene za štetni događaj, već se radi o pravnom pitanju o kojem odlučuje sud.

22. Kao što je navedeno, sud nije posebno obrazlagao Mišljenje prim. Gordana Makarića, dr.med. od 8.06.2023. (list 36. -37.) koje je tužiteljica priložila uz tužbu, a kojem se I.tuženik protivio. Naime, ne radi se o dokazu koji je izveden neposredno od strane ovoga suda u smislu odredbe čl. 250. -263. Zakona o parničnom postupku, pa nema dokaznu snagu vještačenja određenog od strane suda, već se radi o privatnoj ispravi kojoj se I.tuženik protivio. Značaj nalaza i mišljenja vještaka u parnici ima isključivo onaj nalaz koji je izradio vještak kojeg je odredio parnični sud , a to je Nalaz i mišljenje stalog sudskog vještaka iz područja psihijatrije Zorana Čavajde, dr. med.. Naime, privatno pribavljeni nalazi nemaju istu dokaznu snagu (tako u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd 1180/2023-2 od 25.04.2023., Rev-797/2001 od 25.09.2001.). Pored navedenog i Ustavni sud Republike Hrvatske je u predmetu broj U-III-1318/2019 potvrdio da su nižestupanjski sudovi pravilno postupili kada su odbili dokazne prijedloge temeljene na privatnim nalazima vještaka, budući dokaznu snagu imaju samo nalazi vještaka koje je odredio sud, te da se privatnim nalazima sud ne mora posvetiti u istoj mjeri.

23. Cijeneći izvedene dokaze sud je utvrdio da je u spornom razdoblju od 21. svibnja 2015. do 26. kolovoza 2015. dok je tužiteljica bila maloljetna (16 godina), I.tuženik u prostorijama noćnog kluba "Oks" u Os ijeku, u kojem je bio zaposlen na radnom mjestu zaštitara, između 01:00 i 02:00 sata, putem mobilnog uređaja snimio tužiteljicu u spolno eksplicitnim okolnostima u ženskom sanitarnom prostoru, a snimku proslijedio II.tuženici na njen Facebook profil i nekolicini drugih osoba, te je II.tuženica navedenu snimku proslijedila III.tuženiku i nekolicini osoba zajedno s tri fotografije razodjevene tužiteljice, a III.tuženik je snimku objavio na platformi YouTube pod nazivom „ Đ u akciji omaklo joj se“, te na Facebooku pod uvredljivim naslovima „Dnevna doza Đ“ i „ Đ - drolja Osijeka“, a koji su izrijekom identificirali tužiteljicu, zajedno s fotografijama. Također je utvrđeno da je II.tužena osobno uvela maloljetnu tužiteljicu u noćni klub i naručila joj alkohol, čime je aktivno sudjelovala u stvaranju situacije u kojoj je tužiteljica bila izložena štetnim radnjama. Zbog opisanih radnji, pravomoćnom presudom Općinskog suda u Osijeku Kzd-1/2017-120 od 17.05.2022. svi tuženici proglašeni su krivima za kazneno djelo iskorištavanja djece za pornografiju iz čl. 163. st. 2. Kaznenog zakona/11. Iz tužiteljičina iskaza sud utvrđuje da se istoj nitko od tuženih nije ispričao, a da je I.tuženik nakon Nalaza vještaka u ovom postupku, kontaktirao tužiteljicu putem lažnog profila s namjerom postizanja nagodbe i povlačenja tužbe, nudeći joj posao, što je tužiteljica odbila. Vještačenjem je potvrđeno da je kod tužiteljice uzročno – posljedično sa štetnim događajem u razdoblju od 21. svibnja 2015. do 26. kolovoza 2015. moguće povezati simptome u sklopu poremećaja prilagodbe i psihogene psihotične reakcije, uslijed čega je u više navrata pregledana ambulantno, te u jednom navratu psihijatrijski liječena bolničkim putem u KBC Osijek, dok je vještak mišljenja da se naknadno utvrđen bipolarni poremećaj kod tužiteljice, ne može uzročno-posljedično povezati sa štetnim događajem (genetska i biološka etiologija), ali se može uzeti u obzir da je štetni događaj mogao biti okidač za ranije iskazivanje genetske predispozicije (što i sam vještak ne isključuje). Također je utvrđeno da tužiteljica prije štetnog događaja nije imala psihičkih problema, niti je liječena po specijalistu psihijatru, a da se dakle neposredno nakon štetnog događaja podvrgla psihijatrijskom pregledu pri čemu je dijagnosticiran poremećaj prilagodbe i propisana je terapija anksioliticima. Nakon toga je završila u Hitnoj ambulanti infektologije, a 25.08.2015. je primljena na Kliniku za psihijatriju KBC-a Osijek, gdje je boravila do 14.09.2015. uz dijagnozu F28 - ostali neorganski psihotični poremećaji i intenzivnu medikamentnu terapiju. Tužiteljica se i dalje liječi u Njemačkoj te redovito posjećuje psihijatra. Čitav štetni događaj bio je medijski popraćen novinskim člancima i na internetu s identificirajućim naslovima, koji su dostupni pretraživačem Googla i danas, u što se sud uvjerio, a što potvrđuje trajni karakter pretrpljene štete na društvenim mrežama i pretraživačima na internetu dostupnim široj javnosti. Vještak je utvrdio da je tužiteljica zbog štetnog događaja bila izložena visokim stresogenim utjecajima, kontinuiranom socijalnom poniženju i osudi širokih razmjera obzirom da je snimka objavljena na internetu, uz prisutan osjećaj nemoći, bespomoćnosti, poniženosti, povrijeđenosti, radi čega je imala smetnje u vidu nesanice, košmarnih snova, depresivnog raspoloženja i autoagresivnih promišljanja, te somatizacije u vidu gastrointestalnih tegoba i vrućice. Tužiteljica je proaktivno prijavila događaj policiji i nastojala ukloniti sporni sadržaj s interneta.

23.1. Slijedom navedenog, nesporno je utvrđeno da postoji izravna uzročno- posljedična veza između štetnog događaja i razvoja poremećaja prilagodbe i psihogene psihotične reakcije kod tužiteljice u razdoblju 21.05.2015. do 26.08.2015., kada je tužiteljica bila izložena situaciji visokog stresogenog potencijala uz subjektivni osjećaj poniženosti i objektivne dimenzije kompromitirajućeg djelovanja sadržaja, uslijed čega je trpjela jaki sekundarni strah, neugodu i tjeskobu u trajanju od tjedan dana, strah srednjeg intenziteta kroz 3 tjedna, te slabog intenzitet kroz 2 mjeseca; dok smanjenje životnih aktivnosti u inkriminiranom razdoblju kumulativno iznosi 25 %. Također je utvrđeno da se bipolarni afektivni poremećaj ne može uzročno-posljedično izravno vezati uz štetni događaj, ali stresni događaji mogu biti okidač za iskazivanje genetske predispozicije, što vještak nije isključio.

24. Prema odredbi čl. 12. st. 3. Zakona o parničnom postupku, u parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

25. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015.) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

25.1. Prema odredbi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima, šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

25.2. Prema odredbi čl. 1049. Zakona o obveznim odnosima, kr ivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom.

25.3. Prema odredbi čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Stavkom 2. istog članka je propisano da se pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

25.4. Prema odredbi čl. 1102. Zakona o obvezni odnosima, pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete ima osoba prema kojoj je prijevarom, prisilom ili zlouporabom nekog odnosa podređenosti ili zavisnosti počinjeno neko kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa.

25.5. Ovdje treba napomenuti da je I.tuženik bio zaštitar noćnog kluba, odnosno osoba od povjerenja i autoriteta u prostoru u koji je tada 16-godišnja tužiteljica uvedena od strane II. tuženice. Radi se o faktičnom odnosu zavisnosti, maloljetnica u stranom prostoru, pod utjecajem alkohola, bez roditeljskog nadzora, u neravnopravnom položaju spram odrasle osobe zadužene za osiguranje.

25.6. Prema odredbi čl. 1107. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, za štetu koju je više osoba prouzročilo zajedno svi sudionici odgovaraju solidarno.

25.7. U konkretnom slučaju, I.tuženik je snimio i proslijedio II.tuženoj snimku, ona je snimku dalje proslijedila III.tuženiku, koji je sadržaj javno objavio uz identifikacijske i uvredljive naslove za tužiteljicu. Radnje su bile vremenski i kauzalno povezane te su imale zajednički štetni učinak. Stoga su I.-III.tuženi solidarno odgovorni.

26. Prigovor I.tuženika o podijeljenoj odgovornosti, odnosno doprinosu tužiteljice u iznosu od 50%, nije osnovan.

26.1. Prema odredbi čl. 1092. Zakona o obveznim odnosima, oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu (stavak 1.). Kad je nemoguće utvrditi koji dio štete potječe od oštećenikove radnje ili propusta, sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja (stavak 2.).

26.2. Ovdje treba istaknuti da u pogledu pravne ocjene djela, ponašanje maloljetne žrtve potpuno je irelevantno za utvrđivanje protupravnosti postupanja optuženika, kao i za odmjeravanje naknade štete. Odredba čl. 163. st. 2. KZ/11 konstruira institut apsolutne zaštite prava djece, sukladno kojem je isključena bilo kakva mogućnost opravdanja, ekskulpirajuće izlike ili pristanka na inkriminirane radnje. Pravna odgovornost počinitelja je stoga bezuvjetna, a zaštita integriteta djeteta apsolutna i izuzeta od bilo kakvih iznimaka. Prihvaćanje prigovora I.tuženika, značilo bi neprihvatljivo prebacivanje odgovornosti za posljedice namjernih kaznenih djela počinjenih na štetu maloljetne osobe na samu žrtvu kaznenog djela, što nije u skladu ni sa odredbama Zakona o obveznim odnosima, a ni sa svrhom zaštite djece od spolnog iskorištavanja. Stoga je prigovor podijeljene odgovornosti neosnovan u cijelosti.

27. Niti daljnji prigovori I.tuženika u pogledu njegove odgovornosti, nisu osnovani. Naime, nije odlučno vidi li se na spornim snimkama lice tužiteljice, jer je njen identitet moguće utvrditi na drugi način, odnosno sporne snimke sadrže njeno ime („Dnevna doza Agate“, „Agata u akciji omaklo joj se„), nepoznate osobe su joj se javljale i vrijeđale putem mobilnog uređaja, dakle identitet iste je bio otkriven, pa je potpuno irelevantno vidi li se lice jasno ili ne. Štoviše, upravo navođenje njezina imena omogućilo je da ju prepoznaju članovi obitelji, poznanici, prijatelji i šira sredina.

28. Slijedom navedenog i citiranih zakonskih odredbi, I.-III.tuženi su solidarno odgovorni tužiteljici za naknadu štete u konkretnom slučaju (čl. 1045. st. 1., čl. 1046. st. 1., čl. 1049., čl. 19. st. 1., čl. 1102., čl. 1107. st. 1. Zakona o obveznim odnosima).

29. U svezi s naprijed navedenim zakonskim odredbama, tužiteljica potražuju naknadu neimovinske štete s osnova povrede prava osobnosti u iznosu od 28.000,00 eura i to na ime povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje uslijed pretrpljenih duševnih boli i straha; povrede prava na čast, ugled i dostojanstvo, te prava na privatnost osobnog i obiteljskog života.

30. Prema odredbi čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima, u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema (stavak 1.). Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (stavak 2.).

31. Uzimajući u obzir sve utvrđene relevantne okolnosti odlučne za ocjenu osnovanosti i visinu pravične novčane naknade za tužiteljicu, a rukovodeći se Orijentacijskim kriterijima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, prihvaćenim na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane dana 29. studenog 2002. (broj Su-1331-VI/02 i 1372- 11/02), koji su nominalno povišeni za 50% na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20) održane dana 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. (broj Su-47/2020-5), te mišljenje vještaka, sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravična novčana naknada na ime pretrpljenog jakog sekundarnog straha, neugode i tjeskobe u trajanju od tjedan dana, straha srednjeg intenziteta kroz 3 tjedna, te slabog intenzitet kroz 2 mjeseca, novčani iznos od 2.000,00 eura; na ime duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti od 25% u inkriminiranom razdoblju (21.05.2015. - 26.08.2015.), dakle u trajanju od 97 dana, istoj pripada iznos od 1.000,00 eura; dok tužiteljici na ime povreda prava osobnosti na čast, ugled, dostojanstvo, te prava na privatnost osobnog i obiteljskog života, pripada iznos od 19.000,00 eura.

31.1. Naime, u konkretnom slučaju odlučujuću težinu pri određivanju pravične novčane naknade sud pridaje iznimno teškoj povredi prava osobnosti tužiteljice – njezina dostojanstva, časti i ugleda, privatnosti osobnog i obiteljskog života. U vrijeme štetnog događaja tužiteljica je bila maloljetna osoba, koja je bez njezina pristanka neovlašteno snimljena u izrazito intimnoj situaciji u sanitarnom prostoru noćnog kluba, koja je snimka učinjena dostupnom drugim osobama, te distribuirana putem interneta i društvenih mreža (Google, Facebook, Instagram, YouTube), uključujući i pornografske stranice (Pornhub). Uz objavljene snimke navodilo se i ime tužiteljice, čime je njezin identitet otkriven širokom krugu osoba, a događaj je bio medijski popraćen, pa je povreda privatnosti i dostojanstva bila izrazito intenzivna. Također, te informacije o tužiteljici, iako objavljene prije 11 godina i dalje su dostupne i izložene su javnosti, u što se sud uvjerio pregledom istih. Takvim postupanjem teško su povrijeđeni dostojanstvo, čast, ugled, pravo na privatnost osobnog i obiteljskog života te duševno zdravlje tužiteljice. Posljedice takve povrede po svojoj su naravi znatno šire i dugotrajnije od posljedica koje proizlaze isključivo iz medicinskim vještačenjem utvrđenog intenziteta straha i privremenog smanjenja životne aktivnosti. Ovdje treba posebno istaći da je I.tuženik kao zaštitar zloupotrijebio poziciju povjerenja, II.tuženica je uvela tužiteljicu koja je bila maloljetna u noćni klub i naručila joj alkohol, a I.- III.tuženici su u prijateljskim odnosima i koordinirali su distribuciju snimke, te se tužiteljici nitko od njih nije ispričao, a niti pokušao popraviti štetu na legitiman način.

31.2. Stoga sud nalazi da upravo težina povreda navedenih prava osobnosti opravdava dosudu iznosa od 19.000,00 eura u konkretnom slučaju. Polazeći od svih navedenih okolnosti u njihovoj ukupnosti, sud smatra da pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti tužiteljice predstavlja iznos od 22.000,00 eura, dok je preostali zahtjev od 6.000,00 eura neosnovan, jer bi dosuda cjelokupnog iznosa koji tužiteljica zahtijeva (28.000,00 eura), prema ocijeni suda prelazila mjeru pravične novčane naknade iz čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima.

32. Prema odredbi čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima, obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

33. Nije osnovan zahtjev tužiteljice za zatezne kamate tekuće na iznos dosuđene naknade nematerijalne štete na preinačeni dio zahtjeva od podnošenja tužbe (26.06.2023.) pa do isplate.

33.1. Naime, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u više svojih odluka (Rev 975/2024-2 od 19.02.2025., Rev 1133/2021-2 od 14.12.2021., Rev 376/2023-2 od 9.05.2023.) izrazio pravno shvaćanje da je tuženik kao dužnik u obvezi platiti zatezne kamate na iznos za koji je tužbeni zahtjev povećan od dana kada je taj zahtjev postavljen, jer dužnik ne može biti u zakašnjenju prije nego mu je zahtjev postavljen.

33.2. Stoga su tužiteljici dosuđene zatezne kamate na dosuđenu naknadu neimovinske štete na povećani dio od dana kada je taj zahtjev postavljen (14.11.2025.) pa do isplate, u visini stope sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, dok je zahtjev za zatezne kamate na povećani dio tekuće od dana podnošenja tužbe pa do isplate, odbijen kao neosnovan.

34. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod I. i II. izreke.

34. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2 . Zakona o parničnom postupku, prema kojoj ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovaraju postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

34.1. Prema odredbi čl. 161. st. 3. Zakona o parničnom postupku, suparničari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari odgovaraju solidarno i za troškove dosuđene protivnoj strani. Stavkom 4. istog članka je propisano da za troškove uzrokovane posebnim parničnim radnjama pojedinih suparničara ostali suparničari ne odgovaraju.

34.2. Prema odredbi čl. 157. Zakona o parničnom postupku, ako tuženik nije dao povod za tužbu i ako je, prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, priznao tužbeni zahtjev, tužitelj će nadoknaditi tuženiku parnične troškove

34.3. Po mišljenju suda, iako su II.tuženica i III.tuženik bili pasivni u ovom sporu, tužiteljica je zbog izostanka priznanja tužbenog zahtjeva od strane tih tuženika, bila prisiljena dokazati svoje navode tijekom trajanja parnice od 2023. do 2026. (tako u rješenju Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-662/2025-2 od 12.08.2025.).

34.4. Stoga pasivnost ne znači oslobođenje od troškova, uzimajući u obzir da je u ovom sporu izostalo aktivno priznanje tužbenog zahtjeva od strane II.tuženice i

III.tuženika, prije upuštanja u raspravljanje.

34.5. Dakle, troškovi postupka određuju se sukladno vrijednosti predmeta spora koja je vrijedila u trenutku poduzimanja pojedine parnične radnje, a uspjeh stranaka u postupku utvrđuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu .

34.6. Tužiteljica je konačno postavila zahtjev na iznos od 28.000,00 eura.

34.7. Sud je tužiteljici dosudio na ime naknade neimovinske štete iznos od 22.000,00 eura.

34.8. Slijedom navedenog, kako je tužiteljici dosuđen ukupan iznos od 22.000,00 eura (od zahtijevanih 28.000,00 eura), to je tužiteljica u pogledu osnove uspjela sa 100,00 %, a sa visinom 78,57 %, što zbrojeno i podijeljeno (178,57:2) daje uspjeh od 89,28 %, dok je uspjeh tuženih 89,28 %. Oduzimanjem postotka uspjeha tužitelja i postotka uspjeha tuženih dobije se uspjeh tužiteljice od 78,56 % u kojem postotku je odmjerena naknada priznatih troškova tužitelj ici, sukladno odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine'' broj 138/2023. i 107/2025.).

34.9. Tužiteljica zahtijeva naknadu parničnog troška u ukupnom iznosu od 3.489,59 eura (koji je po naznačenim stavkama u troškovniku pogrešno zbrojen u iznosu od 2.989,59 eura), koji je osnovan i sastoji se od troška zastupanja po punomoćnici odvjetnici na ime sastava tužbe od 200,00 eura (Tbr. 7.t.1.), sastava obrazloženog podneska od dana 14.11.2025. i 13.05.2026. u iznosima od po 500,00 eura (Tbr. 8.t.1.), zastupanja na ročištu od dana 27.01.2025. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9.t.1.), a na ročištu od 3.7.2026. u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9.t -1.), te na ročištu za objavu presude od dana 18.08.2026. u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9.t.3.), obračunatog PDV-a na te iznose od 500,00 eura (Tbr. 46.) (pogrešno obračunatog u troškovniku od 400,00 eura), plaćenog predujma za vještačenje u iznosu od 500,00 eura, plaćene pristojbe na tužbu od 89,59 eura, te pristojbe na presudu u iznosu od 400,00 eura, a što je u skladu s navedenim tarifnim brojevima, u vezi s Tbr. 52. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., 107/2025.), te čl. 151., čl. 155. i čl. 164. st. 1. – 4. u vezi s čl. 161. st. 3. Zakona o parničnom postupku, a što od priznatog troška od 2.989,59 eura (u koji n ije zbrojen trošak vještačenja od 500,00 eura) prema uspjehu tužiteljice od 78,56 % iznosi 2.348,62 eura, te uvećan za trošak uplaćenog predujma za medicinsko vještačenje od 500,00 eura, koji je kao nužan trošak priznat tužiteljici u cijelosti sukladno čl. 155. Zakona o parničnom postupku, dakle ukupno iznosi 2.848,62 eura, sukladno čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku i koji iznos pripada tužitelj ici sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, sukladno čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku, u visini stope sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, kako je odlučeno kao pod III. izreke.

34.10. Preostali zahtjev tužiteljice na ime naknade troška od 640,97 eura, nije osnovan, jer nije sukladan čl. 154. st. 2. Zakona o parničnim postupku, radi čega je odlučeno kao pod IV. izreke..

34.11. Sukladno odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku, I.tuženik nema pravo na naknadu troška, kako je odlučeno kao pod V. izreke.

U Osijeku, 18. kolovoza 2026.

Sutkinja

Kamelija Matijašević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, odnosno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1.Punomoćnici tužiteljice

2.Punomoćniku I.tuženika

3.II.tuženici

4.III.tuženiku