REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž-645/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Branke Ribičić kao sutkinje izvjestiteljice i Renate Marić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆVG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Marko Krpan, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužene ĆV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Milko Križanović, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5239/2022-24 od 14. svibnja 2026. u sjednici vijeća 8. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5239/2022-24 od 14. svibnja 2026.,u cijelosti.

Obrazloženje

1.Presudom prvostupanjskog suda je suđeno:

I Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev koji glasi: "Nalaže se tuženiku, i to ĆV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], platiti tužitelju, i to ĆVG s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ukupan iznos od 36.826,91 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima (N.N. 35/2005, 47/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018., 126/2021 dalje: ZOO), a koje kamate teku od dana podnošenja tužbe 07.10.2022. godine pa do isplate, i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II Nalaže se tužitelju ĆVG naknaditi tuženici ĆV troškove postupka u iznosu od 6.312,50 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 14. svibnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupak za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tužitelj zbog bitne povrede parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava sa prijedlogom da se pobijana presuda preinači usvajanjem tužbenog zahtjeva, ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem.

2.1. U sadržaju žalbe u bitnome ističe da presuda nema razloge o odlučnim činjenicama, da su dani razlozi nejasni i proturječni, navodi da u konkretnom slučaju poslovni aranžmani između tuženika i trećih osoba ne mogu utjecati na odnos tužitelja i tužene, da se tužitelja ne tiče od koga je tužena uzimala zajmove, da dovođenje u vezu osoba osuđenih u kaznenom postupku koje su različite od osobe tužitelja ne može biti od utjecaja na odlučne činjenice u predmetnom slučaju , da tužitelj ne može snositi štetne posljedice postupanja trećih osoba, da je tužena primitak iznosa zajma potvrdila potpisom ugovor, da se sud poziva na iskaze tužene i njoj bliskih osoba koji iskazi su nedvojbeno pristrani, pa je sud na pogrešno utvrđeno činjenično sttanje pogrešno primijenio materijalno pravo.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5.Ovaj drugostupanjski sud je ispitao pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP), nije našao da bi bila počinjena neka od bitnih povreda postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti.

5.1. Suprotno navodima žalbe pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, izreka presude nije nerazumljiva, niti u bilo čemu proturječi sama sebi i razlozima presude, a za svoju odluku i pravni stav prvostupanjski sud je dao dovoljno jasne razloge, tako da nije počinio ni bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju se u žalbi ukazuje.

6. U predmetnom postupku prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom tužitelj traži donošenje presude kojom se nalaže tuženoj trpjeti namirenje tražbine tužitelja u iznosu od 277.472,34 kuna/36.826,91 eura, zajedno sa zateznom kamatom od podnošenja tužbe 7. listopada 2022. do isplate, sudskom prodajom založene nekretnine u vlasništvu tužene, i to stana u prizemlju, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u ukupnoj površini od 30.74 čm, a koji stan se nalazi u stambenoj zgradi [adresa] sagrađena na čest.br. 270, i koji stan je upisan u [broj poduloška], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja hipoteka je uknjižena temeljem Ugovora o zajmu broj 091020VGAKŽ potvrđenog od strane javnog bilježnika Lade Draškić pod posl. brojem OV-7811/09 .

6.1. Kako je u tijeku postupka, presudom Županijskog suda u Puli-Pola posl.br. Gž- 998/2023 od 19. siječnja 2024., potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Dugom Selu, posl.br. P-490/2019 od 20. veljače 2023. kojom je Ugovor o zajmu broj 091020VGAKŽ od 20. listopada 2009., potvrđen od strane javnog bilježnika Lada Draškić pod posl. brojem OV-7811/09, utvrđen ništetnim, tužitelj je preinačio tužbu, kojoj preinaci se tužena nije protivila, na način da od tužene traži povrat onoga što je primila na temelju predmetnog Ugovora o zajmu, odnosno isplatu iznosa od 36.826,91 eura sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe ( 7. listopada 2022.).

7. Prvostupanjski sud je utvrđenja:

- da iz spisa Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, pod poslovnim brojem P-490/2019 proizlazi da je pravomoćnom presudom od 20. veljače 2023. utvrđeno da je predmetni Ugovor o zajmu ništetan i ne proizvodi pravne učinke i naloženo je brisanje zabilježbe prava zaloga radi osiguranja tražbine na nekretnini tužene.

- da u Ugovoru o zajmu broj 091020VGAKŽ od 20. listopada 2009. se navodi da tužena u svojstvu zajmoprimca od tužitelja kao zajmodavca prima zajam u iznosu 17.937,23 eura, što u kunskoj protuvrijednosti iznosi 129.900,00 kuna na dan sklapanja Ugovora.

- da iz obračuna tužitelja proizlazi kako je tužena do dana obračuna (23. rujna 2022.) uplatila tužitelju iznos od 38.992,00 kuna na temelju toga Ugovora.

- da iz presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj KOV-US-36/14, od 25. travnja 2014. proizlazi da su X okrivljenik FV i XII okrivljena DV osuđeni zbog kaznenog djela zločinačkog udruživanja iz čl. 328 st. 1 Kaznenog zakona, te kaznenog djela lihvarskog ugovora iz čl. 242 st.1 i 2 KZ-a jer su u razdoblju početka 2007. do 17. svibnja 2012. na području RH sa drugim osobama u cilju sklapanja što većeg broja pod lihvarskim uvjetima i tako pribavljanjem protupravne imovinske koristi na štetu većeg broja građana RH, povezali se u zajedničko djelovanje prilikom davanja zajmova zainteresiranim osobama uz ugovaranje nerazmjerne koristi iskorištavanjem njihovih teških životnih i materijalnih prilika, pri čemu je ugovaran povrat zajma na način da su u pisanim ugovorima navedeni iznosi veći od stvarno danog zajma, te ugovorene i obračunate kamate na iznos ugovorenih a ne stvarno isplaćenih iznosa, te je ugovarano i osiguranje povrata zajma među ostalom i zalaganjem nekretnina, pri čemu su se, među ostalima, koristili osnovanim t.d. Afel d.o.o. i Ekvivalent d.o.o, pa su tako i sa ovdje tužiteljicom ĆV BV, ĆV Ć, te ZV u više navrata sklopili ugovor o zajmu kojim su im stvarno pozajmili sveukupno 33.701,00 kn, a temeljem kojih su od njih pribavili novac i drugu imovinu u iznosu od najmanje 182.101,64 kn, čime su ih oštetili za najmanje 145.528,16 kn za koji iznos su se okoristili, te je u navedenom kaznenom postupku kao jedan od ugovora koji su okrivljenici sklopili i Ugovor o zajmu koji je predmet ovoga postupka, da je nadalje iz presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj KOV- US-35/14, od 25. travnja 2014., Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj KOV-US- 38/14, od 29. travnja 2014., Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj KOV-US-52/14, od 10. lipnja 2014., Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj K-Us-36/15, od 30. rujna 2015., za druge okrivljenik u svezi istih kaznenih djela, tužena bila oštečenica a u kojim postupcima je ĆV bila oštećenica, te da je uvidom u presudu Županijskog suda u Zagrebu broj KU S-22/16 od 9. lipnja 2016. utvrđeno da je i okrivljenik ČV počinio kazneno djelo zločinačkim udruženjem opisano i kažnjivo po čl. 328 st. 1 Kaznenog zakona i počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja opisano u čl. 329 st. 1 točka 3 u svezi čl. 242 st. 2 i čl. 52 KZ-a/11, a kažnjivo po čl. 329 st. 1 točka 3 u svezi čl. 242 st. 2 i čl. 52 KZ/11, a sve uz primjenu čl. 51 KZ/11. Na listu 329 tog spisa navodi se da je tako i sa ovdje tužiteljicom ĆV BV, ĆV Ć, te ZV u više navrata sklopili ugovor o zajmu kojim su im stvarno pozajmili sveukupno iznos od 33.701,00 kn, a temeljem kojih su od njih pribavili novac i drugu imovinu u iznosu od najmanje 182.101,64 kn, čime su ih oštetili za najmanje 145.528,16 kn za koji iznos su se okoristili.

8. Odredbom članka 323. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 41/2008, dalje: ZOO) propisano je da u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana je dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje.

9. Neosnovane su tvrdnje tužitelja u žalbi, da dovođenje u vezu osoba osuđenih u kaznenom postupku koje su različite od osobe tužitelja ne može biti od utjecaja na odlučne činjenice u predmetnom postupku. Naime upravo je tužitelj uz tužbu priložio rekapitulaciju obračuna potraživanja iz kojega je razvidno da su tuženoj priznate uplate koje je vršila od studenog 2009. do travnja 2012., a tužitelj tijekom postupka ne prilaže dokaze da bi uplate tužene osobno primao niti da se u to vrijeme nalazio u Republici Hrvatskoj.

9.1. Stoga ovaj sud smatra da su utvrđenja iz navedenih kaznenih postupaka itekako relevantna za predmetni postupak, jer potvrđuju modus operandi po kojemu su se zaključivali Ugovori o zajmu kao i iznos zajma, da su u pisanim ugovorima navedeni iznosi veći od stvarno danog zajma, te su ugovorene i obračunate kamate na iznos ugovorenih a ne stvarno isplaćenih iznosa zajma. Za predmetni postupak proizlazi da je sa tužiteljicom BV, ĆV Ć te ZV zaključen ugovor o zajmu kojim je stvarno pozajmljen iznos od 33.701,00 kn, kako to u svom iskazu navodi i tužena, te saslušani svjedoci.

10. Budući da iz obračuna koji je sastavio sam tužitelj i priložio uz tužbu, proizlazi da je tužena uplatila na ime povrata zajma 38.992,00 kuna, a prema utvrđenju iz kaznenih presuda i personalnih dokaza iskaza tužene i svjedoka, proizlazi da je po spornom ugovoru o zajmu tužena stvarno primila manji iznos, osnovano je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev i tužitelja obvezao na naknadu parničnog troška tuženoj.

11. Radi iznesenog je žalbu tužitelja kao neosnovanu valjalo odbiti i temeljem članka 368. stavak1. ZPP-a potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Požegi, 8. kolovoza 2026.

Predsjednik vijeća

Branimir Miljević