REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: P Ob-68/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zadru po sutkinji toga suda Mariji Dukić, u pravnoj stvari tužitelja OP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], protiv tuženice pod 1) OPF iz [adresa] i pod 2) HP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja nepostojanja posvojenja, 18. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbacuje se tužba tužitelja kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Tužitelj OP podnio je ovom sudu tužbu protiv tužene pod 1) OPF i pod 2) HP, radi utvrđenja nepostojanja pravnog odnosa posvojenja, i to pozivajući se na odredbe članka 187. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 , 89/14, 70/19, 80/22 , 114/2022 , 155/23 i 146 /25 (dalje ZPP). U podnesenoj tužbi, u bitnome navodi kako nema isprava iz koje bi proizlazilo da je posvojio tuženu pod 2) koje nije ni vidjela takve dokumente i navode o tome prenosi od tužene pod 1) koja je njena biološka majka. Neizvjesnost o postojanju ili nepostojanju posvojenja zadire u osobni status tužitelja i tužene pod 2), njihov obiteljskopravni položaj i pravnu sigurnost u vezi s eventualnim matičnim i drugim službenim evidencijama.

2. U skladu s odredbom članka 187. stavka 1., i st. 2. ZPP, tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave. Takva se tužba može podići kad je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe.

3. Pravni interes za podnošenje deklaratorne tužbe postoji kada između stranaka postoji stvarna i konkretna pravna neizvjesnost koja ugrožava pravni položaj tužitelja, a donošenje tražene deklaratorne odluke predstavlja prikladan i potreban način otklanjanja takve neizvjesnosti. Subjektivni osjećaj tužitelja , da sazna postoji li možda određeni pravni odnos, po stavu ovog suda sami po sebi nisu dovoljni za dopuštenost tužbe za utvrđenje.

4. Naime, u konkretnom slučaju tužitelj zahtijeva da se utvrdi kako između njega i tužene pod 2) ne postoji pravni odnos posvojenja, odnosno da on nije posvojitelj tužene pod 2). Međutim, iz činjeničnih navoda tužbe ne proizlazi postojanje konkretne i objektivne pravne neizvjesnosti glede toga odnosa. Tužitelj ne navodi da postoji određena pravomoćna odluka domaćega ili stranoga nadležnog tijela kojom bi posvojenje bilo zasnovano, tijelo koje ju je donijelo, mjesto ni državu u kojoj bi postupak posvojenja bio proveden niti tvrdi da je takva odluka priznata ili da na drugi način proizvodi pravne učinke u Republici Hrvatskoj. Također ne navodi da je kao posvojitelj upisan u maticu rođenih, evidenciju o državljanstvu ili neku drugu službenu evidenciju niti da je prema njemu na temelju takvog upisa ili odluke postavljen bilo kakav konkretan zahtjev.

5. Posvojenje je pravni odnos koji se ne zasniva neformalnim izjavama ili ponašanjem osoba, nego odlukom nadležnog tijela. Prema odredbi članka 214. stavka 2. Obiteljskog zakona( Narodne novine br. 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023 i 156/2023 - dalje ObZ) posvojenje je zasnovano kada rješenje o posvojenju postane pravomoćno. Stoga sama izjava neke osobe da je posvojenje navodno bilo provedeno, bez navođenja postojanja određene odluke ili službenog upisa, nije činjenica iz koje bi proizlazilo da takav pravni odnos postoji niti je dovoljna za nastanak objektivne pravne neizvjesnosti koja bi opravdavala sudsku zaštitu deklaratornom tužbom. Tužitelj ne iznosi konkretne činjenice koje bi se odnosile na njegovo vlastito sudjelovanje u takvom postupku, a za očekivati je da bi tužitelj trebao raspolagati nekim osnovnim saznanjima o navodnom postupku posvojenja, osobito o tome kada i gdje je taj postupak proveden, pred kojim tijelom, je li u njemu sudjelovao…To posebno stoga što bi tužitelj, da je doista bio podnositelj zahtjeva za posvojenje ili osoba koja je u svojstvu posvojitelja sudjelovala u takvom postupku, morao imati određena neposredna saznanja o samom postupku, neovisno o tome raspolaže li primjerkom konačne odluke. Tužitelj, međutim, ne navodi nijednu takvu činjenicu, već predlaže da sud od tuženica i nadležnih tijela pribavlja dokumentaciju kako bi se tijekom ovog postupka tek istražilo je li posvojenje ikada bilo zasnovano. Predloženo pribavljanje dokumentacije i izvođenje dokaza ne može nadomjestiti izostanak činjeničnih navoda iz kojih bi proizlazilo postojanje pravnog interesa kao procesne pretpostavke za vođenje deklaratorne parnice.

6. Nadalje, u skladu s odredbom čl. 217. ObZ-a, Hrvatski zavod za socijalni rad vodi spise predmeta i očevidnik o predmetima posvojenja te se posvojitelju dopušta uvid u spise predmeta o posvojenju, pa deklaratorna tužba ne može služiti kao sredstvo za prikupljanje informacija i dokumentacije koju tužitelj prethodno nije uspio pribaviti niti kao postupak u kojem bi sud umjesto tužitelja trebao istraživati je li neki pravni odnos možda postojao.

7. Dakle, za pitanje dopuštenosti ove tužbe nije samo odlučeno što tužitelj nije dokazao da odnos posvojenja uopće postoji, s obzirom da zahtijeva negativno utvrđenje, već uopće nisu navedene činjenice iz kojih bi proizlazilo da ga tužena pod 2) ili neka druga osoba, tijelo ili službena evidencija stvarno tretira kao posvojitelja, da se prema njemu ostvaruje neko pravo koje proizlazi iz posvojenja ili da njegovu pravnom položaju zbog toga prijeti određena i neposredna šteta.

8. Na koncu, deklaratorna tužba nije namijenjena dobivanju odgovora na pitanje postoji li neki potencijalni odnos ili ne, jer bi u tom slučaju sama subjektivna sumnja smatrala dostatnim pravnim interesom i svaka bi osoba mogla zahtijevati sudsko utvrđenje nepostojanja bilo kojeg pravnog odnosa, bez navođenja odluke, upisa, zahtjeva ili drugog konkretnog postupanja iz kojega bi proizlazilo da se postojanje takvog odnosa doista tvrdi.

Zadar, 18. kolovoza 2026.

Sutkinja

Marija Dukić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za županijski sud, pisano u tri istovjetna primjerka.

DNA:

Tužitelj osobno.