Poslovni broj R1 Ob-155/2026-15

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu pojedincu tog suda Mariji Karadžole u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb, OIB: 52966791065, Zagreb, Av. Dubrovnik 12 i protustranke ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa posebni skrbnik TN iz Centra za posebno skrbništvo, radi odluke o lišenju poslovne sposobnosti, 18. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

I. Protustranka ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1995. u [adresa] od oca Ž i majke T, djelomično se lišava poslovne sposobnosti u odnosu na brigu i donošenje odluka o zdravlju i liječenju, kako ambulantnom tako i bolničkom, donošenje odluka o prebivalištu i boravištu (uzimajući u obzir i eventualni organizirani smještaj), raspolaganje financijskim sredstvima (mirovinom i ostalim prihodima) i imovinom u vrijednosti većoj od 100,00 EUR, davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena, sklapanje braka, zastupanje i ostvarivanje prava pred svim tijelima javne vlasti i svim ostalim organizacijama (banke, policija, javni bilježnici, tijela zdravstvenog sustava, mirovinskog sustava, socijalne skrbi itd.), zaprimanje pošte bilo koje vrste te sklapanje bilo kojih drugih pravnih poslova.

II. Poslove koji nisu navedeni u t. II. izreke protustranka može samostalno poduzimati.

Obrazloženje

1. Predlagatelj u prijedlogu te prema priloženoj dokumentaciji navodi da je protustranka punoljetni hrvatski državljanin rođen **.**.1995. U dugogodišnjem je tretmanu psihijatra zbog konzumacije raznih psihoaktivnih tvari. Samostalno ne uzima propisanu terapiju, nekritičan je prema propisanoj terapiji i liječenju, dijagnosticirane su mu lake intelektualne teškoće i ovisnost o sintetičkim kanabinoidima. Sklon je podizanju kredita, a ne razumije funkcioniranje istog, sklon je stvaranju dugova, nekritičan prema vlastitom ponašanju, povremeno je odbijao posjećivati liječnika i obavljati redovne kontrole. Zbog svega navedenog te na temelju dostavljene medicinske dokumentacije i po provedenom postupku predlaže se donijeti odluku o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti protustranke.

2. Tijekom postupka protustranci je imenovan posebni skrbnik TN iz Centra za posebno skrbništvo, radi zastupanja prava i interesa protustranke u ovom postupku.

3. U svrhu dokazivanja sud je pročitao i pregledao timsku sintezu Hrvatskog zavoda za socijalni rad (dalje: Zavod), izvješće socijalnog radnika, izvadak iz matice rođenih, domovnicu, presliku osobne iskaznice te medicinsku dokumentaciju protustranke. Također, provedeno je vještačenje po dr. med. Edithi Vučić, dr. med. spec. psihijatrije, stalnom sudskom vještaku za psihijatriju.

4. Na temelju tako provedenih dokaza i ocjenom istih sud je utvrdio da je prijedlog osnovan te ga je stoga usvojio.

5. Sukladno čl. 234. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje: ObZ) sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti. Prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba (čl. 234. st. 3. ObZ-a). Rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud će odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje te imovinu (čl. 234. st. 4. ObZ-a).

6. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (str. 9) utvrđeno je da je protustranka hrvatski državljanin rođen **.**.1995. u [adresa].

7. Uvidom u timsku sintezu i izvješće socijalnog radnika (sastavljeno u cjelovitoj obradi koja je prethodila pokretanju ovog postupka) te u priloženu medicinsku dokumentaciju proizlazi da je protustranka rođena **.**.1995. u [adresa] od oca Ž i majke T.

8.1. Iz nalaza i mišljenja dr. sc. Edithe Vučić, dr. med. spec. psihijatrije, sudskog vještaka za psihijatriju proizlazi da se isti temelji na vlastitom pregledu protustranke, podacima sadržanim u spisu te na medicinskoj dokumentaciji protustranke.

8.2. Sudski vještak utvrdio je da protustranka ŽN od djetinjstva ima zdravstvenih problema te mu je dijagnosticirana laka mentalna retardacija uz ovisnost o kanabinoidima, a sada je u recidivu. Duševnu zaostalost (retardaciju) karakterizira zaustavljen ili nedostatan umni razvoj, karakteriziran oštećenjem vještina koje se očituju u razvojnom razdoblju, a pridonose ukupnoj razini inteligencije, tj . kognitivne, jezične, motorne i socijalne sposobnosti. Psiho-emocionalni čimbenici najčešće su posljedica nerazmjera između razvojnih poremećaja, psihosocijalnih struktura i očekivanja, što uvjetuje neodgovarajuće odnose u najranijoj dobi i bitno utječe na formiranje ličnosti mentalno retardirane osobe. Najčešće spominjan deficit pažnje kod mentalno retardiranih osoba vrlo je često rezultat poremećenih odnosa. Tijekom odrastanja na emocionalni život djeteta utječe i djetetovo okruženje izvan obitelji u koje dijete unosi iskustva iz obitelji, što sve zajedno utječe na njegov razvoj. Brojni problemi mentalno retardiranih osoba proizlaze iz loše komunikacije s okolinom, loše socijalne perspektive, doživljavanjem različitosti u odnosu na zdravu populaciju, što rezultira psihološkom dezorganizacijom. Socijalni problemi ned jeljivi su od razvojnih. Ponašanje i psihologija mentalno nedovoljno razvijene osobe nije uvjetovana samo njenim intelektualnim deficitom, nego je on samo jedan od elemenata koji određuje način doživljavanja samog sebe i okoline. Kod procjene duševne zaostalosti mora se uzeti u obzir uz intelektualne sposobnosti i voljna aktivnost, odnosno ustrajnost u različitim aktivnostima kao i sposobnost planiranja. Kod lake mentalne retardacije približni kvocijent inteligencije proteže se između 50 i 69 (odgovara mentalnoj dobi 9- 12 godina). Osobe koje su duševno zaostale (kao protustranka) nisu u stanju planirati, niti su u stanju odložiti nagon koji se u određenom trenutku javlja, već ga odmah i neposredno zadovoljavaju.

8.3. Na temelju detaljnog pregleda protustranke te uvida u dostupnu medicinsku dokumentaciju sudski vještak zaključuje da protustranka pokazuje oštećenja na emocionalnom, nagonskom, voljnom i intelektualnom nivou, a oštećenja su takvog intenziteta da nema sposobnosti za donošenja odluka, odnosno nema kapaciteta za odlučivanje. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno sudski vještak smatra da je ŽN osoba koja nije sposobna brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima, pa ga je potrebno dje lomično lišiti poslovne sposobnosti. Zbog svojih oštećenja moždanih funkcija, djelomično je sposoban brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima, pa se predlaže djelomično lišenje poslovne sposobnosti.

9. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka budući je isti dan stručno, objektivno i uvjerljivo, u skladu s pravilima struke. Osim toga isti je zasnovan na pregledu i dostupnoj medicinskoj dokumentaciji, a na nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbe.

10. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka, neposrednim pregledom protustranke na licu mjesta te uvidom u priloženu dokumentaciju sud je utvrdio da protustranka funkcionira na razini lake mentalne retardacije, da nije sposoban voditi brigu o osobnim potrebama i štititi svoja prava i interese, nije sposoban brinuti se i donositi odluke vezano uz osobna stanja (vezano uz davanje izjava ili poduzimanja radnji koje se odnose na osobna stanja), odluke o liječenju i smještaju u adekvatnu ustanovu te koje se odnose na imovinu (raspolaganje i upravljanje imovinom, uključujući i mirovinu u vrijednosti većoj od 100,00 EUR), poduzimanje radnji pred sudskim, upravnim i drugim tijelima) i sklapanje pravnih poslova. Dakle, tijekom postupka je utvrđeno da protustranka nije sposobna brinuti o svojim pojedinim osobnim potrebama, pravima i interesima slijedom čega je, temeljem čl. 234. st. 1. ObZ-a valjalo protustranku djelomično lišiti poslovne sposobnosti.

11. Odluka u izreci temelji se na čl. 234. st. 4. ObZ-a, koji određuje da će rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti osobe iz stavka 1. ovoga članka sud odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati u odnosu na osobno stanje te imovinu. Obzirom da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da protustranka nije u stanju voditi brigu o sebi i štititi svoja prava i interese u odnosu na osobna stanja, odluke o liječenju, smještaju u ustanovu te u odnosu na imovinu uključujući i mirovinu i poduzimanje radnji pred nadležnim tijelima te sklapanje bilo kojih drugih pravnih poslova, valjalo je temeljem čl. 234. st. 5. i st. 6. ObZ-a odlučiti kao u t. I. izreke. Sukladno čl. 234. st. 9. ObZ-a, poslove koji nisu određeni t. I. izreke rješenja protustranka može samostalno poduzimati. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u t. II. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu 18. kolovoza 2026.

Sudac:

Marija Karadžole

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi ovom sudu, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju

2. Protustranci

3. Posebnom skrbniku protustranke