REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
10 000 ZAGREB
Poslovni broj: O-2369/2026-29
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lei Golomeić, u ostavinskom postupku iza umrlog ĐM, sina Đ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1971., a umrlog **.**.2026., državljanina Republike Hrvatske, bez održavanja ročišta, dana 18. kolovoza 2026.
r i j e š i o j e
I. Prekida se ostavinski postupak u ovoj pravnoj stvari.
II. Upućuje se SM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja, pokrenuti parnični postupak protiv CM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i GM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] radi utvrđenja:
– da su ostavitelj ĐM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i SM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] bili u izvanbračnoj zajednici od početka 2023., a koja je prestala u trenutku smrti ostavitelja 23. ožujka 2026.
III. Prekid postupka u ovoj pravnoj stvari traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka iz toč.II. Rješenja na koji je stranka upućena.
IV. Nalaže se stranci iz toč.II. Rješenja, u roku 15 dana od pokretanja parničnog postupka na koji je upućena, dokaz o tome (primjerak tužbe) dostaviti sudu.
V. Ako stranka iz toč.II. Rješenja ne pokrene parnični postupak u roku određenom ovim rješenjem ostavinski postupak u ovoj pravnoj stvari će se nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih je stranka upućena na pokretanje parničnog postupka.
Obrazloženje
1. Ostavinski postupak iza umrlog ĐM, sina Đ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1971., a umrlog **.**.2026., državljanina Republike Hrvatske pokrenut je dostavljanjem smrtovnice sudu.
2. Na ročištu održanom dana **.**.2026. SM iznijela je tvrdnju da polaže pravo na nasljedstvo (kao zakonski nasljednik) navodeći da je s ostaviteljem bila u izvanbračnoj zajednici od početka 2023. do njegove smrti.
2.1. Na istome ročištu zakonski nasljednici GM, kći ostavitelja i MM, sin ostavitelja osporili su postojanje izvanbračne zajednice između ostavitelja i SM navodeći kako je navodna izvanbračna zajednica započela od kraja 2023., a ne od početka 2023. godine kako je to neistinito navela SM kako bi nezakonito ostvarila svoj pravni interes.
3. Zakon o nasljeđivanju u čl.222.st.1. (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN) propisuje da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo.
3.1. Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak osobito ako su sporne činjenice:
– o kojima ovisi nasljedno pravo, a naročito valjanost ili sadržaj oporuke ili odnos nasljednika i ostavitelja na temelju kojega se po zakonu nasljeđuje,
– o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio,
– o kojima ovisi opravdanost isključenja nužnih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost,
– je li se neka osoba odrekla nasljedstva (čl.222.st.2. ZN).
3.2. Zakon o nasljeđivanju u čl.225.st.1. propisuje da će sud uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.
3.3. Ako sud prekine postupak, odredit će rok koji ne može biti dulji od 30 dana, u kojemu upućena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud (čl.225.st.2. ZN).
3.4. Ako stranka u određenom roku postupi po rješenju suda, prekid postupka trajat će dok parnica ili upravni postupak ne bude pravomoćno završen (čl.225.st.3. ZN).
3.5. Ako stranka u određenom roku ne postupi po rješenju suda, prekinuti će se postupak nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih je stranka upućena na parnicu, odnosno upravni postupak. U tom slučaju stranka koja je upućena na parnicu ili na upravni postupak može svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upućena (čl.225.st.4. ZN).
3.6. Ako je ostavinski sud postupio u skladu s čl.225.st.4. Zakona, a i u slučaju da je ostavinu raspravio a trebao je stranku uputiti na parnicu ili upravni postupak, pravomoćnost odluke ostavinskog suda ne sprječava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica ili upravni postupak (čl.225.st.5. ZN).
4. Na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim (čl.8.st.2. ZN).
4.1. Izvanbračnom zajednicom smatra se životna zajednica neudate žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a koja je prestala ostaviteljevom smrću (čl.8.st.2. ZN).
5. Uzimajući u obzir ranije navedeno izvanbračni drug ostavitelja ubraja se u zakonske nasljednike prvog nasljednog reda (čl.9. ZN-a).
5.1. Je li neka osoba koja tvrdi da polaže pravo na nasljedstvo kao zakonski nasljednik jer je bila u izvanbračnoj zajednici s ostaviteljem u trenutku njegove smrti, činjenično je pitanje. O navedenom pitanju, u slučaju da isto postane sporno, ne može odlučivati ostavinski sud u ostavinskom postupku jer je ostavinski postupak izvanparnični (nesporni) postupak.
6. Kao što je već ranije navedeno osoba koja polaže pravo na nasljedstvo – SM tvrdi da je s ostaviteljem bila u izvanbračnoj zajednici koja je prestala ostaviteljevom smrću. Međutim, zakonski nasljednici ostavitelja GM i MM koji su djeca ostavitelja osporili su navedene činjenične tvrdnje SM.
6.1. Iz navedenog proizlazi da zakonski nasljednici osporavaju činjenicu o kojoj ovisi nasljedno pravo (čl.222.st.2.toč.1. ZN) – odnos između nasljednika i ostavitelja na temelju kojeg se nasljeđuje po zakonu.
7. Ovaj sud smatra da se prosudba iz čl.225.st.1. ZN – a (o tome čije se pravo smatra manje vjerojatnim) valja temeljiti na ocjeni vjerojatnosti, a ne na ocjeni izvjesnosti. U konkretnom slučaju SM svoje nasljedno pravo temelji na tvrdnji da je bila izvanbračna supruga ostavitelja, dok zakonski nasljednici GM MM i MM postojanje takve zajednice osporavaju. Stoga je njezino pravo manje vjerojatno, a na njoj je teret dokazivanja da u parničnom postupku dokaže postojanje izvanbračne zajednice, odnosno činjenice iz kojih proizlazi njezino svojstvo izvanbračne supruge, a time i nasljedno pravo.
Budući da je riječ o spornim činjenicama o kojima ovisi njezino nasljedno pravo, iste se ne mogu utvrđivati u ovom ostavinskom postupku, već u parničnom postupku. U tom postupku SM može predložiti izvođenje svih dokaze kojima raspolaže, uključujući i saslušanje svjedoka čije je saslušanje predložila u ovom postupku radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, a time posljedično njezina prava na nasljeđivanje u ovome ostavinskome postupku.
8. U ovoj pravnoj stvari svi nasljednici svoje pravo temelje na zakonu jer nema oporučnih nasljednika.
8.1. Iz svega navedenog, uzimajući u obzir teret dokazivanja, sud ocjenjuje da je nasljedno pravo SM manje vjerojatno.
9. S obzirom na navedeno sud je na temelju čl.222.st.1. i čl.225.st.1. ZN – a, na parnicu uputio stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.
9.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u toč.1. – 5. izreke rješenja. U Zagrebu, 18. kolovoza 2026.
SUDAC:
Lea Golomeić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.188. ZN).
DOSTAVITI:
1. GM i MM putem punomoćnika
2. SM putem punomoćnika
3. U spis
