Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europske avenije 7

31000 Osijek

Poslovni broj: P-877/2026-4

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Kameliji Matijašević, u pravnoj stvari I.tužitelja LF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II.tužiteljice SF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćniku Roku Rešetaru, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Rešetar & Partneri d.o.o. Osijek, protiv tuženice FF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Mislavu Srbu, odvjetniku iz Osijeka, radi otklanjanja nedostatka na građevini, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 8. srpnja 2026. u nazočnosti punomoćnika I.tužitelja i II.tužiteljice, te zamjenice punomoćnika tuženice Martine Liović Čavajde, odvjetnice iz Osijeka, uz javnu objavu dana 18. kolovoza 2026.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev I.tužitelja i II. tužiteljice koji glasi:

"I. Nalaže se tuženici FF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da u roku od 15 dana od donošenja ove presude, ukloni nedostatak na nekretnini: "suvlasnički dio: 318/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) stan 2 koji se nalazi u prizemlju, a sastoji se od: hodnika 1, kupaonice 1, izbe, sobe 1, kuhinje, blagovaonice i dnevnog boravka, hodnika 2, kupaonice 2, gospodarstva, sobe 2, spavaće sobe i lođe, ukupne korisne površine 101,63 m², te sporednog dijela koji se sastoji od parkirališnog mjesta 2 površine 12,50 m²" na kat. čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] broj zk. uloška [broj ZK uloška], na način da izvrši popravak vanjskog zida lođe na sjevernoj strani objekta, i to na termofasadi i kutiji za roletu, sve s materijalima predviđenim glavnim projektom građevine i u skladu s pravilima građevinske struke.

II. Nalaže se tuženici FF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da u roku od 15 dana od donošenja presude, naknadi tužiteljima LF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], te SF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od dana donošenja presude pa sve do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodni tekućem polugodištu za 3 postotna poena."

II. Nalaže se I.tužitelju LF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II.tužiteljici SF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da naknade tuženici FF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročeni trošak parničnog postupka u iznosu od 2.750,00 eura (dvijetisućesedamstopedeseteura) u roku od 15 dana.

III. Odbija se preostali zahtjev tuženice za naknadom parničnog troška od 750,00 eura (sedamstopedeseteura) kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev I.tužitelja i II.tužiteljice za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelji su protiv tuženice dana 17. travnja 2020. podnijeli tužbu s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"I. Nalaže se tuženici FF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da u roku od 15 dana od donošenja ove presude, ukloni nedostatak na nekretnini u suvlasništvu tužitelja "Suvlasnički dio: 318/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) Stan 3 koji se nalazi na 1. katu, a sastoji se od: hodnika 1, kupaonice 1, izbe, sobe 1, kuhinje, blagovaonice i dnevnog boravka, hodnika 2, kupaonice 2, gospodarstva, sobe 2, spavaće sobe i lođe, ukupne površine 101,63 m2" na kat. čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], broj ZK uloška: [broj ZK uloška], na način da izvrši popravak vanjskog zida lođe na sjevernoj strani objekta, i to na termo fasadi i kutiji za roletu, sve s materijalima predviđenim glavnim projektom građevine i u skladu s pravilima građevinske struke.

1.1. Tužbu obrazlažu navodeći da je tuženica investitor gradnje predmetne nekretnine u kojoj se nalazi stan u njihovom suvlasništvu temeljem čijeg zahtjeva je izdana građevinska dozvola od strane Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Osijeka, KLASA:UP/I-361-03/17-01/000038, URBROJ:2158/01-12-00/05-17-0006 od 24. travnja 2017. Nadalje navode da je dana 08. studenog 2018. između parničnih stranaka sklopljen Ugovor o kupoprodaji stana ovjeren od strane javnog bilježnika Zlatka Šimašeka iz Osijeka, pod brojem OV- 3628/2018 dana 8. studenog 2018., kojim ugovorom oni kupuju, a tuženica prodaje nekretninu, te da je dana 12. studenog 2018. sklopljen Aneks ugovora o kupoprodaji predmetne nekretnine ovjeren od strane javnog bilježnika Zlatka Šimašeka iz Osijeka pod brojem OV-3675/2018 od 12. studenog 2018. Nadalje navode da su stupili u posjed predmetnog stana u svibnju 2018. nakon čega su uočili nedostatke na predmetnoj nekretnini u vidu procurivanja vode iz rolete na balkonu (lođi ) koje se dešavalo nakon kiše, o čemu su odmah izvijestili tuženicu i pozvali ju da se primijećeni nedostatak ukloni. Navode da ih je tužena dana 31. kolovoza 2019. putem supruga obavijestila da je nedostatak uklonjen poslavši poruku putem aplikacije "Viber" sa fotografijom što je učinjeno na otklanjanju nedostatka, no isti nedostatak se ponovno pojavio nakon oborina, o čemu su izvijestili tuženu dana 26. rujna 2019. i nakon čega nisu dobili više nikakav odgovor od tuženice. Kako se procurivanje javljalo nakon svake kiše, prvo su usmeno tražili od tuženice sanaciju i popravak navedenog nedostatka, na što je ista prvo govorila da će to riješiti, a kako se procurivanje nastavilo, ista ih više nije obavještavala da li je što učinila, pa su se dana 14. studenog 2019. obratili istoj sa prijedlogom radim mirnog rješenja spora tražeći da se predmetni nedostatak ukloni, na što im je tuženica odgovorila dopisom od 25. studenog 2019. navodeći kako se predmetni nedostatak na nekretnini ne može definirati kao skriveni nedostatak iz razloga što su vanjski dijelovi objekta podloži atmosferskim utjecajima zbog čega budu mokri prilikom padanja kiše, ali da će pokušati pronaći uzroke procurivanja i otkloniti iste za što treba više vremena. Kako ista po navedenom nije više ništa učinila, oni su u prosincu 2019. izvršili osiguranje dokaza na predmetnoj nekretnini kako bi se konstatirali uočeni nedostaci u vidu procurivanja vode na lođi objekta na poziciji iznad vanjskog otvora – prozora, u zoni kutije rolete. U tom postupku je konstatirano da je vidljivo procurivanja vode u obliku kapljica na roleti vanjskog prozora, profilu vanjskog prozora, kamenoj prozorskoj klupčici i okapnoj lajsni, koje se dešava između termo fasade koja prelazi preko kutije za roletu i same kutije. Navode da je tužena kao prodavatelj nekretnine dužna predati stvar kupcima – tužiteljima u ispravnom stanju dok tužena kao prodavatelj odgovara za materijalne nedostatke koje je imala u trenutku prijelaza rizika na kupca bez obzira je li mu to bilo poznato, a isti odgovara i za one materijalne nedostatke koji se pojave nakon prijelaza rizika na kupca bez obzira je li mu to bilo poznato, a isti odgovara i za one materijalne nedostatke koji se pojave nakon prijelaza rizika na kupca ako su posljedica uzroka koji je postojao prije toga.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi osnovanosti tužbenog zahtjeva u cijelosti navodeći da je nesporno da su se tužitelji obratili pozivajući ju da nedostatak otkloni kao i da je njen suprug pokušao otkloniti "problem", no to je sve učinio iz dobrosusjedskih odnosa, ali nikada nije priznala odgovornost za navedeni nedostatak. Smatra da je jednostavno provedeno osiguranje dokaza potpuno irelevantno za ovaj postupak i može se smatrati jedino kao podnesak tužitelja, a ne kao dokaz u ovom postupku. Ističe kako su tužitelji navedeni problem utvrdili odmah prilikom preuzimanja posjeda u svibnju 2018., a ugovor o kupoprodaji je sklopljen u studenom 2018., iz čega proizlazi da su prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji znali za navedeni problem i pristali su kupiti nekretninu bez da su se prije toga obratili njoj da problem otkloni. Stoga sukladno čl. 402. Zakona o obveznim odnosima, ona ne odgovora za nedostatke jer su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati tužiteljima kao kupcima, ili im nisu mogli ostati nepoznati, a tužitelji u tužbi navode kako im je problem bio poznat prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji, radi čega on ne odgovara za navedeni problem. Pored navedenog smatra da se ne radi o nedostatku na stvari jer je normalno da uslijed jače kiše prozorska klupčica i roleta budu mokri s vanjske strane nekretnine, a tužitelji niti ne tvrde da uslijed kiše voda curila unutar nekretnine. Tijekom postupka ističe prigovor prekluzije navodeći da tužitelji nisu ukazali na nedostatak u roku od dva mjeseca sukladno čl. 404. Zakona o obveznim odnosima, radi čega gube pravo na otklanjanje nedostatka.

2.1. Tijekom postupka, podneskom od dana 14. listopada 2024. tuženica navodi da su tužitelji u rujnu 2024. prodali predmetnu nekretninu pa stoga više nemaju pravni interes za vođenjem ovog postupka, odnosno tužitelji više nemaju aktivnu legitimaciju jer je potpuno nejasno kako bi u konkretnoj situaciji ona mogla otkloniti nedostatak na nekretnini koja nije u vlasništvu tužitelja, odnosno kako bi sud mogao naložiti otklanjanje nedostatka na nekretnini koja je sada u vlasništvu osobe koja nije stranka u postupku, a ugovorom o prodaji predmetne nekretnine trećoj osobi ne spominje se ovaj postupak, niti nedostatak na nekretnini, niti smanjenje cijene zbog nedostatka na istoj, a niti išta slično.

3. Radi utvrđenja spornih činjenica, sud je izveo dokaze koje su stranke predložile te je saslušao I.tužitelja i II.tužiteljicu, tuženicu, svjedoka NF i stalnu sudsku vještakinju građevinske struke prof. dr. sc. ZF, dipl. ing. građ., te pročitao i izvršio uvid u građevinsku dozvolu Osječko-baranjske županije, Grad Osijek, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, od 24.04.2017. (list 6.-11. spisa), Anex ugovora o kupoprodaji nekretnine od 12.11.2018. (list 12.), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 8.11.2018. (list 13.-15.), poruke iz aplikacije "Viber" (list 16.-18.), prijedlog radi mirnog rješenja spora od 14.11.2019. (list 20.), očitovanje na prijedlog od 25.11.2018. (list 21.-22.), , osiguranje dokaza od 23. 12.2019. (list 23.-29.), rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KP-DO-908/2020-6 od 20.07.2020. (list 45.-47.), Nalaz i mišljenje vještaka od 25.11.2021. (list 69.-76.), tlocrt krovnih ploha sa zapisnikom Upravnog odjela za urbanizam Grada Osijeka od 23.03.2018. (list 106.-118.), očitovanje vještaka od 17.01.2023. (list 121.), povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige (list 138.-145.), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 24.09.2024. (list 153. -157.), izvadak iz zemljišne knjige – posebni izvadak: Suvlasnički udio redni broj: 3 i 4 (list 168.—175.).

4. Tužitelji su odustali od prijedloga za izvođenje dokaza novim građevinskim vještačenjem.

5. Sud je donio presudu broj P-208/2020-45 od 14. veljače 2025. kojim je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti odbio kao neosnovan, koja je povodom žalbe tužitelja ukinuta rješenjem Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž -284/2025- 2 od 14. svibnja 2026. i predmet vraćen ovome sudu na ponovno suđenje s uputom da sud najprije pozove tužitelje na ispravak i dopunu tužbe postavljanjem pravilnog (preciznog, potpunog i određenog) tužbenog zahtjeva, te potom ocjenom provedenih dokaza utvrditi relevantne činjenice.

6. U ponovljenom postupku, na ročištu za glavnu raspravu tužitelji su uredili točku I. tužbenog zahtjeva sukladno uputi iz ukidne odluke, na način da su pravilno naznačili stan koji je u vrijeme podnošenja tužbe bio u njihovom vlasništvu i u odnosu na koji su se izvodili dokazi u ovom postupku.

7. Izvedeni dokazi ocijenjeni su sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.).

8. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

9. Prigovor nedostatka materijalnopravne aktivne legitimacije je osnovan.

10. Predmet spora je zahtjev I.tužitelja i II.tužiteljice kao vlasnika da tuženica ukloni nedostatak na nekretnini - stanu pobliže opisanom pod točkom I. tužbenog zahtjeva, na način da izvrši popravak vanjskog zida lođe na sjevernoj strani objekta, i to na termo fasadi i kutiji za roletu, sve s materijalima predviđenim glavnim projektom građevine i u skladu s pravilima građevinske struke.

11. Između stranaka nije sporno:

- da su I.tužitelj i II.tužiteljica kao kupci i tuženica kao prodavatelj zaključili Ugovor o kupoprodaji nekretnine ovjeren od strane javnog bilježnika Zlatka Šimašeka iz Osijeka pod brojem OV-3628/2018 dana 8. studenog 2018., kojeg je Ugovora predmet prodaje suvlasnički dio: 318/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) Stan 3 koji se nalazi na 1. katu, a sastoji se od: hodnika 1, kupaonice 1, izbe, sobe 1, kuhinje, blagovaonice i dnevnog boravka, hodnika 2, kupaonice 2, gospodarstva, sobe 2, spavaće sobe i lođe, ukupne površine 101,63 m²" na kat. čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], broj ZK uloška: [broj ZK uloška];

- da su I.tužitelj i II.tužiteljica kao kupci i tuženica kao prodavatelj dana 12. studenog 2018. zaključili Anex Ugovora o kupoprodaji nekretnine ovjerenog od strane javnog bilježnika Zlatka Šimašeka iz Osijeka pod brojem OV-3628/2018, a koji je Anex ovjeren od strane javnog bilježnika Zlatka Šimašeka iz Osijeka pod brojem OV- 3675/2018 dana 12. studenog 2018. kojim se mijenja čl. 1. Ugovora o kupoprodaji nekretnina na način da tužitelji kupuju stan 2 koji se nalazi u prizemlju od 101,63m² te posebnog dijela koji se sastoji od parkirališnog mjesta 2 površine 12,50m², pobliže označen u točki I. tužbenog zahtjeva;

- da su I.tužitelj i II.tužiteljica nakon podnošenja tužbe tijekom postupka, prodali predmetni stan (pobliže opisan u tužbenom zahtjevu) u njihovom vlasništvu trećoj osobi, temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 24. rujna 2024.

12. Pregledom Ugovora o kupoprodaji nekretnine (list 153. -157. spisa) sud je utvrdio da je zaključen između I.tužitelja i II.tužiteljice kao prodavatelja i OF kao kupca, ovjeren od strane javnog bilježnika Sanje Popović iz Osijeka pod brojem OV-1080/2024 dana 24. rujna 2024., kojeg je predmet stan obuhvaćen točkom I. tužbenog zahtjeva - Stan 2 (Suvlasnički dio: 318/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 2), koji se nalazi u prizemlju, a sastoji se od: hodnika 1, kupaonice 1, izbe, sobe 1, kuhinje, blagovaonice i dnevnog boravka, hodnika 2, kupaonice 2, gospodarstva, sobe 2, spavaće sobe i lođe, ukupne korisne površine 101,63 m ², te sporednog dijela koji se sastoji od parkirališnog mjesta 2 površine 12,50 m² na kat. čestici [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], broj ZK uloška: [broj ZK uloška], a koji je stan predmet Anexa Ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljen dana 8. studenog 2018. i ovjerenog od strane javnog bilježnika Zlatka Šimašeka iz Osijeka pod brojem OV-3628/2018. Nigdje u ugovoru nije navedeno bilo šta vezano za ovaj spor, materijalne nedostatke na stanu ili bilo šta vezano za popravak istih, odnosno nije navedeno ništa na temelju čega bi se dalo zaključiti da se ugovorom regulira nastavak pravnog položaja tužitelja u ovoj parnici.

13. Prije svega, među strankama je sporna aktivna legitimacija, odnosno pravni interes, potom prekluzija prava u odnosu na nedostatke na nekretnini.

14. Prema odredbi čl. 195. Zakona o parničnom postupku, ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprečava da se parnica među istim strankama dovrši (stavak 1.). Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem teče parnica može stupiti u parnicu umjesto tužitelja odnosno tuženika samo ako na to pristanu obje stranke (stavak 2.).

15. Na trećoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (3/20) održanoj dana 14. rujna 2020. zauzeto je pravno shvaćanje pod brojem Su-IV- 47/2020-7 koje glasi:

„Otuđenjem predmeta spora drugoj osobi tijekom parnice, s obzirom da je za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno stanje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, tužitelj gubi dotadašnju aktivnu materijalnopravnu legitimaciju jer se postupovno pravilo o dovršetku parnice između istih stranaka iz čl. 195. st. 1. Zakona o parničnom postupku ne odnosi na stvarnopravne učinke pravnog posla na temelju kojega je došlo do otuđenja (prijenosa prava vlasništva ili prava), osim ako iz pravnog posla između tužitelja i druge osobe ne proizlazi što drugo.“

16. Treba napomenuti da odredbu čl. 195. st. 1. Zakona o parničnom postupku, treba tumačiti na način da odredba ima samo procesnopravni učinak. Naime, time što je tužitelj otuđio stvar ili pravo koje je predmetom spora, on nije izgubio položaj parnične stranke pa može dovršiti započetu parnicu. Stjecatelj može doduše u navedenim okolnostima stupiti u parnicu umjesto tužitelja ako se sa tim suglase tužitelj i tuženik (čl. 195. st. 2. ZPP), ali u tom slučaju tužitelj dragovoljno ustupa svoju procesnu poziciju stjecatelju, uz suglasnost druge parnične stranke.

16.1. Naime, iz odredbe čl. 195. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku, proizlazi da navedenom odredbom nije oduzet materijalnopravni učinak pravnog posla na temelju kojega je izvršeno otuđenje stvari ili prava o kojemu teče parnica za vrijeme trajanja parnice, odnosno da otuđenje predmeta spora nije djelotvorno na postojanje parnice, ali da je djelotvorno na ishod parnice. Materijalnopravna sukcesija koja se dogodila za trajanja parnice uzet će se u obzir prilikom meritorne odluke o tužbenom zahtjevu jer je za presuđenje odlučno stanje stvari koje postoji u vrijeme zaključenja glavne rasprave. Tužitelj, dakle otuđenjem predmeta spora gubi stvarnopravnu legitimaciju, jer pravilo o pravu na nastavak i dovršenje parnice ne dira u materijalnopravne učine građanskog pravnog posla na temelju kojega je došlo do otuđenja predmeta spora, ali dira u građanskopravnu aktivnu legitimaciju . Stav ovoga suda sukladan je stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci broj Rev-x 698/10- 2 od 23.12.2013., Rev 2771/2019-2 od 30.11.2022., Rev 453/2023-2 od 6.02.2024.).

16.2. Drugim riječima, time što nakon otuđenja predmeta spora tužitelj ima pravo nastaviti parnicu ne znači da ova procesna odredba ima bilo kakav učinak na osnovanost tužbenog zahtjeva.

16.3. Uporište za ovakav zaključak ovaj sud nalazi i u neupitnom pravu stjecatelja (predmeta spora) na podnošenje tužbe protiv tuženika dok još traje parnica između otuđivatelja predmeta spora i tuženika. U takvoj novoj parnici o istom predmetu spora ne radi se o parnici među istim strankama pa nema zabrane za novu tužbu po čl. 194. st. 2. Zakona o parničnom postupku.

17. Slijedom navedenog, prema stavu ovoga suda, tužitelji više nemaju aktivnu legitimaciju u konkretnom slučaju, do kojeg gubitka je došlo tijekom vođenja postupka kada su tužitelji stan koji je u vrijeme podnošenja tužbe (20.04.2020.) bio u njihovom vlasništvu, prodali stan trećoj osobi temeljem Ugovora o kupoprodaji od dana 24. rujna 2024., te u vrijeme zaključenja glavne rasprave (8.07.2026.) više nisu vlasnici te nekretnine, dok iz pravnog posla između njih i treće osobe kojoj su prodali stan ne proizlazi što drugo, a što tužitelji niti ne spore.

17.1. Naime, tužbeni zahtjev (uklanjanje materijalnog nedostatka popravkom termofasada i kutija za roletu) po svojoj je pravnoj naravi kondemnatorni zahtjev kojim se od tuženice traži izvršenje određene radnje na nekretnini. Supstrat ovog zahtjeva neizostavno pretpostavlja da je tužitelj vlasnik ili nositelj prava na predmetnoj nekretnini jer samo takva osoba ima pravni interes da se na nekretnini izvrše popravci, odnosno ima materijalnopravno ovlaštenje zahtijevati od obveznika ispunjenje obveze koja se tiče konkretne stvari, te može koristiti rezultate provedenog popravka. Pravo zahtijevati uklanjanje materijalnih nedostataka u slučajevima koji se tiču uklanjanja nedostataka na nekretnini pretpostavlja aktivno vlasništvo prema odredbi čl. 410. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023.). Sama prodaja predmetnog stana trećoj osobi bez ikakve relevantne ugovorne klauzule neizostavno znači gubitak materijalnopravne legitimacije, jer tužitelji više nisu nositelji prava koje se štiti, te gubitak pravnog interesa, jer čak i povoljnom presudom tužitelji ne bi stekli nikakvu izravnu korist jer stvar više nije u njihovom vlasništvu.

17.2. Pored navedenog, nesporno je utvrđeno da iz Ugovora o kupoprodaji sa trećom osobom ne proizlazi nikakav izuzetak, npr. da su tužitelji kao prodavatelji zadržali pravo na pokretanje ili nastavak parnice o nedostacima u svoje ime, ili preuzeli obvezu prema novom kupcu da će u parnici ishoditi popravak, ili na kakav drugi način ugovorom regulira nastavak pravnog položaja tužitelja.

18. Stoga polazeći od nesporne činjenice da su tužitelji tijekom parnice otuđili predmet spora, te imajući na umu pravno shvaćanje o pravnim učincima odredbe čl. 195. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku, te na materijalnopravnu sukcesiju u odnosu na predmet spora, ostali izvedeni dokazi, kao i prigovor prekluzije, nisu posebno obrazlagani, te je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, kao pod I. izreke.

19. Navod tužitelja da sud nije trebao uzeti u obzir podnesak tuženice od dana 14. listopada 2024. i 13. studenog 2024. kojim obavještava sud da su tužitelji prodali stan, uz koje je kao dokaz priložila Ugovor o kupoprodaji predmetnog stana i povijesni prikaz za predmetnu nekretninu, sukladno čl. 299. Zakona o parničnom postupku, nije osnovan.

19.1. Naime, prema odredbi čl. 299. Zakona o parničnom postupku, stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke (stavak 1.). Stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka (stavak 2.). Nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno stavku 2. ovoga članka sud neće uzeti u obzir (stavak 3.).

19.2. U konkretnom slučaju, jasno je da tuženica dokaz o prodaji stana nije mogla priložiti sukladno čl. 299. st. 1. Zakona o parničnom postupku , do zaključenja prethodnog postupka, nego tijekom parnice kada su tužitelji stan prodali i kada je ista došla do saznanja o tome, o čemu je priložila dokaz, koji je sud uzeo u obzir sukladno čl. 299. st. 2. Zakona o parničnom postupku.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, prema kojoj stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

20.1. Tuženica je podnijela zahtjev za naknadu parničnog troška od 3.500,00 eura.

20.2. Zahtjev tuženice za naknadom troška je osnovan do iznosa od 2.750,00 eura, a koji se sastoji se od troška zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ime sastava odgovora na tužbu od 200,00 eura (Tbr. 8.t.1.), podneska od 21.12.2021. (očitovanje na nalaz vještaka), 14.01.2022. i 10.01.2023. u iznosu od po 200,00 eura (Tbr. 8.t.1.), a podneska od 14.10.2024. i 13.11.2024. od po 100,00 eura (Tbr. 8.t.3.), zastupanja na ročištima od dana 29.10.2020., 16.03.2021., 12.12.2022., 14.01.2025. i 8.07.2026. u iznosima od po 200,00 eura (Tbr. 9.t.1.) i na ročištu za objavu presude od dana 14. veljače 2025. i 18.08.2026. od po 100,00 eura (Tbr. 9.t.3.), te obračunatog PDV-a od 550,00 eura (Tbr. 46.) i u skladu je s navedenim tarifnim brojevima, u vezi s Tbr. 52. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., 107/2025.), te čl. 151., čl. 155. i čl. 164. st. 1. – 4. Zakona o parničnom postupku, radi čega je odlučeno kao pod II. izreke.

20.3. Zahtjev tuženice za naknadu troška nije osnovan za iznos od 750,00 eura i odnosi se na sastav podneska od 18.03.2021. od 200,00 eura, jer u istom samo komentira iskaze saslušanih tužitelja sa ročišta od 16.03.2021. i ukazuje na primjenu materijalnog prava, te sastav podneska od 16.11.2023. od 200,00 eura, jer u istom ne navodi ništa novo tijekom postupka, dok joj je za sastav podneska od 14.10.2024. i 13.11.2024. dosuđen iznos od po 100,00 eura sukladno Tbr. 8.t.3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, radi čega je odlučeno kao pod III. izreke.

21. Kako su tužitelji izgubili spor u cijelosti, to nemaju pravo na naknadu parničnog troška, kako je odlučeno kao pod IV. izreke.

U Osijeku, 18. kolovoza 2026.

Sutkinja

Kamelija Matijašević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, odnosno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1.Punomoćniku I. i II.tužitelja

2.Punomoćniku tuženice

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte