Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj Gž Ob-62/2025-2

Split, Gundulićeva 29a

REPUBLIKA HRVATSKA

RJEŠENJE

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Mirjani Rubić, u pravnoj stvari tužiteljice SŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Jasminki Biloš, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženog TŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Borisu Pivcu, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P Ob-439/2021-21 od 12. prosinca 2024., dana 17. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P Ob-439/2021-21 od 12. prosinca 2024.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I. Odbacuje se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"1. Utvrđuje se da nekretnina upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina] broj ZK uloška: [broj ZK uloška] k. č. br [katastarska čestica], [adresa] dvorište spremište i kuća ukupne površine 771 m2 čini bračnu stečevinu tužiteljice SŠ , OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/2 dijela, i tuženika VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u 1/2 dijela."

II. Obustavlja se postupanje po pravilima parničnog postupka, i određuje po pravomoćnosti ovoga rješenja nastavak raspravljanja po pravilima izvanparničnog postupka u odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

"2.Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnine nekretnina upisano u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina] broj ZK uloška: [broj ZK uloška] k. č. br [katastarska čestica] , [adresa] dvorište spremište i kuća ukupne pov 771m2 civilnom diobom procjenom i prodajom nekretnine i podjelom dobivenog novčanog iznosa u ½ dijela tužiteljici SŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i ½ dijela tuženiku ŠŠ 71, OIB: [osobni identifikacijski broj]"

III. Nalaže se tužiteljici da naknadi tuženom parnične troškove u iznosu od 4.492,50 eura (četiritisućedevedesetdvaeuraipedesetcenti) u roku od 15 dana.

IV. Odbija se u cijelosti zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška.".

2.Protiv citirane odluke žali se tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti, bitnih povreda iz čl. 354. stavak 2. toč. 11. i čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 187. i 12. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, 146/25 dalje:ZPP), sve u svezi s čl. 381. ZPP-a ujedno držeći kako sud prvog stupnja nije pravilno primijenio odredbe čl. 47. i 48. toč. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15 i 94/17; dalje: ZV). Žalbeni je prijedlog preinačiti rješenje i zahtjev prihvatiti, podredno, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.

2.1.Na žalbu nije odgovoreno.

3.Žalba nije osnovana.

4.U postupku pred prvostupanjskim sudom kod donošenja pobijanog rješenja nisu počinjene bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer odluka sadrži dostatne razloge o odlučnim činjenicama koji su međusobno i s izrekom suglasni i nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati. Također nema povrede iz čl. 354. st.1. u svezi sa čl. 187. st. 1. do 3. ZPP-a i čl. 12. ZPP-a na koje se žaliteljica neosnovano poziva, kao ni onih na koje po službenoj dužnosti pazi ovaj sud u okviru ovlaštenja iz čl. 365. st. 2. ZPP-a. Protivno žalbenim navodima nije povrijeđeno ni načelo ekonomičnosti i svrsishodnosti na koje se neosnovano ukazuje.

4.1.Glede žalbenih navoda da tužiteljica već 10 godina nije u posjedu bračne stečevine ni u mogućnosti razvrgnuća suvlasničke zajednice a s tim u svezi da je pobijana odluka protivna pravilima pravičnog suđenja te načelu ekonomičnosti i svrsishodnosti odgovoriti je kako su isti neosnovani. Prvenstveno, ovdje predmet spora nije predaja u suposjed niti iz sadržaja spisa proizlazi da je tužiteljica onemogućena u razvrgnuću suvlasničke zajednice.

4.2.Nadalje valja istaknuti da su u odredbama čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99, 14/02, 1/06 i 2/10)- i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99, 14/02, 1/06 i 2/10) sadržana samo određena procesna jamstva. Zbog toga do povrede prava na pravično suđenje u pravilu može doći u slučaju da je pobijana odluka arbitrarna ili je očito nerazumna, a što ovdje nije slučaj. Ovaj sud smatra da je tužiteljici bilo omogućeno iznositi činjenice i predlagati dokaze, a zbog čega joj je omogućeno ravnopravno sudjelovati u postupku.

4.3.U konkretnom slučaju pobijana odluka je dala razloge za sve odlučne činjenice, sadrži valjanu ocjenu svih provedenih dokaza za što su dani razlozi, a zbog čega se ne može smatrati arbitrarnom i očito nerazumnom, pa ništa ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imala pravično suđenje, a slijedom toga tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred prvostupanjskim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje.

5.Na temelju nespornih i u postupku utvrđenih činjenica utvrđeno je slijedeće:

-kako identitet predmetne nekretnine među strankama nije bio sporan, time što je u tužbenom podnesku bila opisana kao kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], livada površine 791m2 i zgrada izgrađena na tom zemljištu koja nije upisana u zemljišne knjige i suvlasništvo stranaka za po ½ dijela a u podnesku od 28. kolovoza 2024. kao k. č. [katastarska čestica]/[adresa], zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dvorište, spremište i kuća, ukupne površine 771m2, suvlasništvo stranaka za po ½ dijela,

-kako je do promjene u broju katastarske čestice katastarskoj općini i kulturi došlo tijekom prvostupanjskog postupka, na temelju rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. br. Z-13506/22 od 17. svibnja 2022. a na temelju Prijavnog lista i kopije plana slijedom rješenja o izvedenom stanju temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ 86/12,143/13,65/17,14/19 i 48/26)

-kako među strankama nije bilo spora kako je zgrada kao predmet rješenja o izvedenom stanju (legalizacije) izgrađena tijekom bračne zajednice stranaka, da je taj postupak pokrenuo i rješenje ishodio tuženik te da razvrgnuće suvlasničke zajednice nije bilo traženo u izvanparničnom postupku.

6.Prvostupanjski je sud, utvrdivši da je sporna nekretnina, bez upisane zgrade, u zemljišnim knjigama nadležnog suda u vrijeme podnošenja tužbe već bila uknjižena kao suvlasništvo parničnih stranaka za po ½ dijela zaključio da stoga tužiteljica nema pravni interes iz čl. 187. st. 1. ZPP-a tražiti pravnu zaštitu tužbom na utvrđenje radi čega je odbacio tužbeni zahtjev (pravilno tužbu) kao pod točkom I. izreke.

6.1.Nadalje je u odnosu na zahtjev za razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine čiji suvlasnički dijelovi nisu bili sporni, civilnom diobom i prodajom nekretnine te podjelom dobivenog novčanog iznosa tužiteljici i tuženiku u omjeru od ½, postupak obustavio određujući nastavak raspravljanja po pravilima izvanparničnog postupka, a to pozivom na odredbu čl. 19. ZPP-a u svezi sa čl. 48. st. 3. ZV-a, kao pod II. izreke.

7.I po ocjeni ovog suda prvostupanjski je sud postupio pravilno i zakonito kada je donio pobijanu odluku.

8.Naime, sudska zaštita deklaratornom presudom predstavlja intervenciju prije nastanka povrede nekog prava, a u očekivanju da bi takva povreda mogla nastupiti.

9.Zakonom je takva zaštita dopuštena samo iznimno sa svrhom da se pravomoćnom presudom razjasni neki pravni odnos koji je pretpostavka za zasnivanje i ostvarivanje novih odnosa i time spriječi buduća povreda prava. Pretpostavke za postupanje po deklaratornoj tužbi propisane su odredbom članka 187. ZPP-a.

10.U rješavanju pravnih pitanja prethodne prirode ulazi se u procesno područje tužbe na utvrđenje iz članka 187. st. 1. i 2. ZPP-a te tzv. incidentalne tužbe iz članka 187. st. 3. ZPP-a i u vezi s njom postavljenog tužbenog zahtjeva.

11.Potonjim odredbama propisano je da kada odluka o sporu ovisi o tome postoji li ili ne postoji kakav pravni odnos koji je među strankama prije ili tijekom parnice postao sporan, tužitelj može istaknuti i tužbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji odnosno ne postoji, ako je sud pred kojim parnica teče nadležan. Za utvrđivanje pojma prethodnog pitanja treba analizirati i primijeniti odredbu članka 12. stavka 1. ZPP-a.

12.Prema toj odredbi riječ je o prethodnom pitanju kada odluka suda primarno ovisi o rješenju prethodnog pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos koji predstavlja podlogu za rješenje glavne stvari (predmeta spora), a o tome još nije donio odluku drugi nadležni sud ili državno tijelo.

13.U konkretnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji kada među strankama nema spora da je nekretnina pobliže označena u točki. I tužbenog zahtjeva bračna stečevina stranaka, o opsegu te imovine, o pravu suvlasništva stranaka i njihovim suvlasničkim udjelima od po ½ kako su i upisani u zemljišnim knjigama i načinu razvrgnuća onda i po ocjeni ovog suda tužiteljici nedostaje pravni interes tražiti zaštitu tužbom na utvrđenje suvlasništva od po ½ dijela samo zbog toga što u zemljišnim knjigama nije bila upisana i zgrada koju su stranke kao bračnu stečevinu izgradile na tom zemljištu, jer za to nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 187. ZPP-a, kako je s osnovom našao i prvostupanjski sud, što ne čini upitnim promjena katastarskog broja čestice, zemljišnoknjižnog uloška, katastarske općine i izgrađenosti nekretnine, jer time njezin identitet nije izmijenjen ni učinjen spornim.

14.Naime, prema odredbi čl. 9. st. 1. ZV-a pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ali kada je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnu knjigu u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno zemljišnoknjižno tijelo, koje kao takvo čini jednu nekretninu.

15.Prema tome, pojedinačnu nekretninu čini uvijek zemljišna čestica uključujući i ono što je s njom trajno povezano, a to što je s njom trajno povezano, u konkretnom slučaju to je izgrađena i u vrijeme tužbe neupisana zgrada, koja je tijekom postupka i upisana, koja ne čini pojedinačnu nekretninu niti se može promatrati odvojeno od zemljišta.

16.Stoga, sud može ocjenjivati samo vlasništvo cijele čestice zajedno s tim što je na njoj izgrađeno i na taj način trajno povezano.

17.Stoga je tužiteljica, kao upisana suvlasnica za ½ dijela nekretnine ali s neupisanom zgradom u vrijeme podnošenja tužbe, i tada bila suvlasnica cijele nekretnine uključujući i zgradu za ½ dijela što joj tuženik nije osporavao. Posebno pritom valja istaknuti odredbu st. 2. čl. 395. ZV koja određuje da se od 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu ZV, odredbe propisa koji je na snazi, a različito uređuju pripadanje zgrada, odnosno dijelova zgrade od pripadnosti zemljišta, treba tumačiti i primjenjivati samo u skladu s načelom jedinstvenosti nekretnine (superficies cedit solo) iz čl. 9. i 366. ZV-a.

18.Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je postupio pravilno i zakonito kada je u primjeni odredbe iz čl. 288. st. 2. ZPP-a tužbu odbacio, radi čega je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a pobijano rješenje pod točkom I. izreke valjalo potvrditi uz odbijanje tužiteljičine žalbe kao neosnovane.

19.Glede zahtjeva za razvrgnuće civilnom diobom, procjenom i prodajom te podjelom kupovnine sukladno suvlasničkim dijelovima u odnosu na kojeg je doneseno rješenje o obustavi parničnog postupka i nastavak raspravljanja po pravilima izvanparničnog postupka, reći je kako slijedi.

20.Prije svega je za naglasiti da je razvrgnuće suvlasničke zajednice propisano odredbama čl. 47. do 56. ZV-a, pri čemu se na sam postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice u izvanparničnom postupku primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku (dalje:ZVP), od 24. srpnja 1934., koja se primjenjuju kao pravna pravila na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", broj 73/91).

21.Prema odredbi pravnog pravila paragrafa 267. i 268. bivšeg ZVP razvrgnuće suvlasničke zajednice moguće je provesti po izvanparničnom postupku samo ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili imovine kao i o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihova udjela. Ukoliko između suvlasnika postoji spor o predmetu diobe ili opsegu zajedničke stvari ili imovine ili o pravu suvlasništva ili veličini suvlasničkih dijelova (paragraf 267. st. 2. ZVP-a) sud treba stranku uputiti u parnicu (paragraf 268).

22.Odredbom čl. 19. ZPP-a propisano je: "Do donošenja odluke o glavnoj stvari sud će rješenjem obustaviti parnični postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima izvanparničnog postupka. Postupak će se nakon pravomoćnosti rješenja nastaviti po pravilima izvanparničnog postupka pred nadležnim sudom. Radnje što ih je proveo parnični sud (uviđaj, vještačenje, saslušavanje svjedoka i dr.) te odluke koje je donio taj sud nisu bez važnosti samo zato što su poduzete u parničnom postupku."

23.Budući između ovdje stranaka kao suvlasnika ne postoji spor o predmetu diobe i opsegu nekretnine, o pravu suvlasništva i o veličini njihovih udjela, a tuženik se ne protivi predloženom načinu razvrgnuća civilnom diobom, a posljedično tome ne postoje niti razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da je sporne činjenice potrebno utvrditi u parničnom postupku, to i po stavu ovog suda nisu ispunjeni zakonski uvjeti za određivanjem razvrgnuća u parnici, kako je to pravilno našao i prvostupanjski sud kada je donio odluku kao pod II. izreke.

24. Slijedom iznijetog žalbu tužiteljice valjalo je odbiti i pobijano rješenje potvrditi (čl. 380. t. 2. ZPP).

U Splitu, 17. kolovoza 2026.

SUTKINJA

Mirjana Rubić