Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Osijek
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Dunji Bertok, na temelju prijedloga više sudske savjetnice - specijalistice Ive Jakopović, uz sudjelovanje zapisničarke Ksenije Laslo, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ŽL, zbog prekršaja opisanog i kažnjivog po čl.30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine, broj 41/77, 52/87, 47/89, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23), u povodu prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Policijske uprave osječko-baranjske, II. policijske postaje Osijek, klasa: 211-07/26-2/1437, urbroj: 511-07-23-26-1 od 14. siječnja 2026., dana 17. kolovoza 2026.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju čl.161.toč.6. Prekršajnog zakona
Okrivljenik ŽL, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1972., s prebivalištem u [adresa], državljanin [adresa]
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
da je 14. siječnja 2026. u 13,20 sati u [adresa] držao psa bez nadzora na način da je pas pasmine "Border Ž", u vlasništvu ŽL, izašao iz kuće s adrese u [adresa]/ [adresa] preko zajedničkog dvorišta otvorenog tipa ušao u kuću vlasnika HL, na kojeg je pas lajao i kojem je zagrizao hlače, čime ga je uznemirio,
pa da bi time počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. čl.30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Na temelju čl.140.st.1. i 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138.st.2. toč.2. do toč.5. i toč.7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.
Obrazloženje
1. Ovlašteni tužitelj izdao je obavezni prekršajni nalog pod gornjim brojem protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude, na koji je okrivljenik pravodobno podnio prigovor.
2. Ispitujući obavezni prekršajni nalog sud je utvrdio da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj s obzirom da iz činjeničnog opisa prekršaja proizlazi da je okrivljenik 14. siječnja 2026. u 13,20 sati u [adresa] držao psa bez nadzora na način da je pas pasmine "Border Ž", u vlasništvu ŽL, izašao iz kuće s adrese u [adresa]/ Ate preko zajedničkog dvorišta otvorenog tipa ušao u kuću vlasnika HL, na kojeg je pas lajao i kojem je zagrizao hlače, čime ga je uznemirio, a iz čega ne proistječe javnost mjesta kao zakonsko obilježje prekršaja.
3. Naime, člankom 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 eura kazniti za prekršaj osoba koja bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu povrijediti ili ugroziti građane ili tko na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način loše s njima postupa. Dakle, činjenični opis djela iz optužnog prijedloga ne sadržava konkretizaciju radi li se o javnom mjestu, odnosno je li prekršaj počinjen na javnom mjestu ili fiktivnom javnom mjestu uz reflektiranje posljedice na javnom mjestu, a niti je kumulativno navedeno držanje životinje neoprezno i bez nadzora. Ovakav činjenični opis djela sadržava samo djelomično prepisani zakonski opis djela bez konkretizacije javnosti mjesta počinjenja te bez konkretizacije radnje okrivljenika i opisivanja bitnih činjenica, a da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti jasno i točno određeno. Također, recentna sudska praksa Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u odluci pod poslovnim brojem Ppž-9198/2024-2 od 5. ožujka 2025. ističe kako je smisao i suština zakonske odredbe članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira da je držanjem psa bez nadzora na javnom mjestu došlo do povrede ili ugrožavanja građana kao posljedice opisane radnje okrivljenika, stoga cijelu odredbu članka 30. citiranog Zakona tumači kroz prizmu javnog mjesta kao konstitutivnog elementa svakog oblika tog prekršaja. Nadalje, zaključak sjednice Odjela Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022., a koji vrijedi za sve prekršaje iz područja javnog reda i mira, ističe da ukoliko je prekršaj počinjen na tzv. fiktivnom javnom mjestu u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu jer u protivnom djelo nije prekršaj. Način na koji je mjesto počinjenja opisano u optužnom prijedlogu, odnosno isticanje zajedničkog dvorišta otvorenog tipa kao fiktivnog javnog mjesta, ne sadržava reflektiranje na neograničenom javnom mjestu, stoga bez tog elementa opisano djelo nije prekršaj te je odlučeno kao u izreci ove presude.
4. Budući da činjenični opis predstavlja samo djelomično prepisivanje zakonske odredbe članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira bez konkretizacije javnosti mjesta počinjenja te bez konkretizacije radnje okrivljenika i opisivanja bitnih činjenica, stoga navedeno djelo za koje se tereti okrivljenika nije prekršaj.
5. S obzirom na to da je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, stoga sve odlučne činjenice moraju biti jasno navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
6. Slijedom navedenog, djelo za koje se okrivljenik optužuje na način kako je to opisano u optužnom prijedlogu, nije po propisu prekršaj, stoga je sud okrivljenika sukladno članku 161. stavku 6. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe.
7. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbama iz čl.140., a u svezi sa čl.138.st.2. toč.2. do toč.5. i toč.7. Prekršajnog zakona kojima je propisano da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
U Osijeku 17. kolovoza 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Ksenija Laslo
Dunja Bertok
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se može podnijeti ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.
DOSTAVITI:
1. Okrivljeniku,
2. Tužitelju,
3. Arhiv.
