Poslovni broj: Ovr-1265/2026-4

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Nevi Lukin, na prijedlog sudske savjetnice Marije Hrboka u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatska radiotelevizija, OIB: 68419124305, zastupanog po punomoćnici Ivi Markotić Bagarić, odvjetnici u odvjetničkom društvu Hanžeković i partneri d.o.o. (u daljnjem tekstu: ovrhovoditelj) protiv ovršenika ĆO OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], (u daljnjem tekstu: ovršenik), odlučujući o pravnim sredstvima ovršenika u postupku izravne naplate, dana 17. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se kao nedopušten prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izvansudske ovrhe koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog od strane javnog bilježnika Mirjane Popovac iz Splita, br. Ovrv-7899/09 od 20. srpnja 2009.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog od strane javnog bilježnika Mirjane Popovac iz Splita, br. Ovrv-7899/09 od 20. srpnja 2009., kao neosnovan.

z a k l j u č i o  j e

upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenom izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog od strane javnog bilježnika Mirjane Popovac iz Splita, br. Ovrv-7899/09 od 20. srpnja 2009. zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24, dalje u tekstu: OZ).

Obrazloženje

1. Ovršenik je podneskom od 17. srpnja 2026. podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, navodeći kako je zahtjev za izravnu naplatu podnesen na temelju rješenja o ovrsi donesenog od strane javnog bilježnika Mirjane Popovac iz Splita, br. Ovrv-7899/09 od 20. srpnja 2009. Ističe da je u konkretnom slučaju došlo do zastare tražbine budući je zastarni rok počeo teći prvog dana nakon pravomoćnosti odnosno 7. kolovoza 2014., a protekao 6. kolovoza 2024. Nadalje navodi kako je na temelju podnesenog zahtjeva Financijska agencija provela zapljenu novčanih sredstava predlagatelja 8. srpnja 2026. i odredila zakonski rok od 60 dana prije izdavanja naloga za prijenos sredstava. Navodi da je umirovljenik i da se pljenidba provodi na njegovoj mirovini, dakle primanjima koja služe za osnovno uzdržavanje i egzistenciju ovršenika. Također predlaže odgoditi ovrhu.

2. Podnesak ovršenika je dostavljen radi očitovanja ovrhovoditelju koji je u podnesku od 27. srpnja 2026. naveo kako je ovršenikov prigovor zastare u cijelosti neosnovan. Predmetno rješenje o ovrsi da je prvi puta dostavljeno na provedbu Financijskoj agenciji dana 30. listopada 2014., te je 4. studenog 2014. zavedeno u redoslijed naplate. Ovrhovoditelj ističe kako se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. Nadalje ističe kako nakon prekida zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida se ne računa u zakonom određeni rok za zastaru. Ovrhovoditelj ističe kako u konkretnom slučaju nije nastupila zastara jer je zastara počela ponovno teći od isknjiženja iz redoslijeda naplate 4. kolovoza 2018. U odnosu na ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe ovrhovoditelj ističe da su navodi ovršenika paušalni i nisu ničim dokazani, budući da u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjeni subjektivni i objektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta ili teško nadoknadiva šteta ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

3. Prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije dopušten.

4. Odredbom čl. 209. st. 1. OZ-a propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Financijske agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršenosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješavanja spora na temelju čl.186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima od banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Financijska agencija će postupati kao u povodom rješenja o ovrsi koje je dostavio sud, dok je odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

5. Slijedom navedenih zakonskih odredbi proizlazi da je pravno sredstvo koje stoji na raspolaganju ovršeniku temeljem odredbe čl. 210. st. 1. OZ-a - prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim - dopušteno isključivo u postupku izravne naplate koja je pokrenuta sukladno odredbi čl. 209. OZ-a.

6. Uvidom u spis sud je utvrdio da je ovrhovoditelj dana 30. lipnja 2026. podnio Financijskoj agenciji zahtjev za naplatu temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Mirjane Popovac iz Splita, br. Ovrv-7899/09 od 20. srpnja 2009.

7. Dakle, iz navoda ovršenika, kao i iz dokumentacije koja prileži spisu, razvidno je da se u konkretnoj pravnoj stvari ne radi o postupku izravne naplate novčane tražbine predviđene odredbom čl. 209. OZ-a, već se radi o izvansudskoj ovrsi, a na koju se primjenjuju odredbe čl. 284. OZ-a.

8. S obzirom da ovršnu ispravu u ovoj pravnoj stvari predstavlja rješenje o ovrsi javnog bilježnika, ovršenik u postupku izvansudske ovrhe ne može koristiti pravna sredstva ovršenika u postupku izravne naplate iz čl. 210. OZ-a, već jedino i isključivo može koristiti pravna sredstva propisana odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a ( žalba nakon proteka roka te odgoda ovrhe).

9. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

10. Prijedlog ovršenika za odgodu izvansudske ovrhe nije osnovan.

11. Člankom 65. stavak 1. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

12. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a proizlazi da se izvansudska ovrha može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

13. Ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je podnio žalbu nakon proteka roka iz razloga propisanog člankom čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a čime je ispunjen razlog iz članka 65. st. 1. toč. 5. OZ-a međutim ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.

14. U tom smislu, sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome jeli ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

15. Ovršenik u svom prijedlogu ne tvrdi da imovina ovrhovoditelja nije dostatna za eventualni povrat novčanih sredstava koja će mu biti zaplijenjena i prenesena u postupku izravne naplate niti ističe vjerojatnu insolventnost ovrhovoditelja, već vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete obrazlaže navodeći da je umirovljenik i da mu primanja služe za osnovno uzdržavanje i egzistenciju.

16. U odnosu na navode ovršenika sud ističe da otegotnost postupka izravne naplate na egzistenciju ovršenika nije šteta u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a, s obzirom da se u postupku izravne naplate prisilno namiruje tražbina ovrhovoditelja, prisilno se umanjuje ovršenikova imovina, zbog čega postupak prisilnog namirenja uvijek ima otegotne posljedice za egzistenciju ovršenika.

17. Zbog navedenog bi uzimanje navedene okolnosti u obzir imalo za posljedicu odgodu svakog postupka prisilnog namirenja, a što nije smisao instituta odgode jer je primjena navedenog instituta iznimka, a ne pravilo u postupku prisilnog namirenja i primjenjuje se samo u iznimnim situacijama kada je, unatoč tome što je tražbina utvrđena ovršnom ispravom, interes ovršenika za odgodu prisilnog namirenja tražbine bitniji od interesa ovrhovoditelja za namirenje njegove tražbine bez odgađanja.

18. Slijedom navedenog, životne i materijalne okolnosti ovršenika nisu od utjecaja na primjenu članka 65. stavak 1. OZ-a, neovisno o njihovoj otegotnosti.

19. Slijedom navedenog nisu ispunjene pretpostavke iz članka 284. stavak 5. OZ-a, u vezi s člankom 65. stavak 1. OZ-a za odgodu izvansudske ovrhe i odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

20. Člankom 284. stavak 5. OZ-a propisano je pravo ovršenika da u postupku izvansudske ovrhe podnese žalbu nakon proteka roka. U žalbi nakon proteka roka ovršenik ističe da je nastupila zastara što je žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ - a.

21. Člankom 53. stavak 1. OZ-a propisano je da se žalba nakon proteka roka može podnijeti iz razloga propisanih člankom 50. stavak 1. točka 7. OZ-a te razloga propisanih člankom 50. stavak 1. točka 9. do 11. OZ-a, dok je člankom 55. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 55. stavak 2. OZ-a propisano da će sud zaključkom uputiti ovršenika da u roku 15 dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. OZ -a ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, osim ako je postojanje tih činjenica dokazano javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su iste općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

22. Slijedom navedenog, a s obzirom da je ovršenik podnio žalbu nakon proteka roka, iz žalbenog razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 11. OZ-a , koje razloge je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik osnovanost žalbenih razloga nije dokazao ispravama iz članka 55. stavak 2. OZ-a, na temelju članka 55. stavak 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

U Zadru 17. kolovoza 2026.

Sudska savjetnica

Sutkinja

Marija Hrboka

Neva Lukin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za drugostupanjski sud, pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a).

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku

2. Ovršeniku

3. Financijskoj agenciji