Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj Gž-583/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji Mirjani Rubić, u pravnoj stvari tužitelja GRADSKO STAMBENO KOMUNALNO GOSPODARSTVO d.o.o. za trgovinu i usluge, OIB 03744272526, Savska cesta 1, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Marku Bujiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženice MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-3377/20-15 od 31. svibnja 2023., dana 17. kolovoza 2026.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv- 3377/20-15 od 31. svibnja 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskim rješenjem ukinut je u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javne bilježnice Željke Maroslavac iz Zagreba, poslovni broj OVRV-1188/2020 od dana 19. listopada 2020. godine.
2.Protiv navedene odluke žali se tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnome žalitelj drži obrazloženje odluke u cijelosti neosnovanim pozivom na čl. 3. Uredbe (EZ) br. 1103/97 te čl. 42. st. 3., 43., 48. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ 57/22, 85/22, dalje: Zakon o uvođenju eura), a slijedom toga odluku o ukidanju platnog naloga nezakonitom. Žalbeni je prijedlog pobijanu odluku ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, podredno, preinačiti je održavanjem na snazi platnog naloga.
2.1.Na žalbu nije odgovoreno.
3.Žalba je osnovana.
4.Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu neplaćenih iznosa zajedničke pričuve za stan u [adresa], za razdoblje od studenog 2018. do lipnja 2020.
5.Nakon izjave prigovora protiv platnog naloga kojim je tužena bila obvezana s navedenog naslova isplatiti iznos od 3.091,48 kn/410,31 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na pojedine mjesečne iznose od dospijeća do isplate, kako je to u izreci bilo navedeno, podneskom od 11. prosinca 2020. (list 23 spisa) tužitelj je zatražio isplatu s istog osnova u iznosu od 2.846,20 kn/377,76 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, čime je djelomično povukao tužbu za iznos od 245,28 kn/32,55 eur za koji prema sadržaju spisa nema dokaza da je uručen tuženoj.
6.Pobijanom presudom prvostupanjski je sud platni nalog sadržan u izreci rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ukinuo (ne odbijajući tužbeni zahtjev kao neosnovan) u bitnome iz razloga što je postavljen u kunama umjesto u eurima kao službenoj valuti u RH u trenutku održavanja ročišta na kojemu je glavna rasprava zaključena, pa držeći da je sud vezan granicama zahtjeva (čl. 2. Zakona o parničnom postupku) i da bi slijedom toga tuženica bila dužna ispuniti obvezu kako glasi sukladno odredbi čl. 342. Zakona o obveznim odnosima Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23, ZOO) a koja bi posljedično bila neizvršiva.
7.U smislu odredbe članka članak 467. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP), presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ovoga Zakona, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.
7.1.Ispitujući pobijanu presudu, ovaj sud je utvrdio kako nije počinjena koja od bitnih povreda parničnog postupka na koje, sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a, pazi po službenoj dužnosti.
7.2.Međutim, ispitujući pobijanu presudu u granicama dopuštenih žalbenih razloga, ovaj sud je utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju se sadržajem žalbe ukazuje jer zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski sud odluci nije dao valjano obrazloženje radi čega se ne može ispitati valjanost primjene materijalnog prava.
8.Inače je pravilno prvostupanjski sud zaključio da tužitelj nije uredio tužbeni zahtjev na način da je izrazio njegovu svotu u važećoj valuti u RH - euro, što po stavu ovog suda za odluku u postupku nije bilo ni nužno.
9.Zakonom o uvođenju eura (čl. 1.) uređuje se uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, pravila za preračunavanje, opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura, dvojni optjecaj, dvojno iskazivanje, primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata, proračuni, financijski planovi, poslovne knjige, financijski izvještaji i porezi u procesu uvođenja eura, nadzor nad primjenom ovoga Zakona te prekršajne odredbe.
10.Međutim, taj Zakon ne propisuje obvezu stranaka da svoje zahtjeve urede na način da umjesto kune naznače novu valutu, euro.
11.Nasuprot tome, odredbom čl. 48. Zakona propisano je da su tijela javne vlasti (dakle i sudovi) dužna u razdoblju dvojnog iskazivanja valute iz čl. 43. st. 1. Zakona, dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze, vrijednosti u sudskim, upravnim i drugim pojedinačnim aktima koje donose.
12.Dakle, obveza iskazivanja u eurima se u prvom redu odnosi na sudove, time da navedenu odredbu ne treba tumačiti suženo, kako to smatra prvostupanjski sud, već cijeli Zakon treba tumačiti u skladu s njegovim smislom, a smisao je da su sudovi dužni uskladiti svoje odluke prema novoj valuti euro.
13.Slijedom navedenog, obzirom ne postoji dužnost stranaka da usklađuju zahtjeve s novom valutom, a s druge strane postoji obveza sudova da se sve odluke čiji su zahtjevi ranije postavljeni u kunama, donose u novoj valuti u RH (tako i VSRH u rješenju broj Rev-159/2025 od 19. veljače 2025.) na protivnom stavu izraženom u pobijanoj odluci ne može se temeljiti odluka o sudbini izdanog platnog naloga i osnovanosti tužbenog zahtjeva.
14.Stoga je pobijanu odluku valjalo ukinuti (čl. 369. ZPP) i predmet vratiti sudu prvog stupnja koji će u nastavku postupka otkloniti uočenu povredu te imajući u vidu i da je nakon izjave prigovora protiv platnog naloga tužitelj podneskom od 11. prosinca 2020. (list 23 spisa) umjesto iznosa od 3.091,48 kn na koji je izdan platni nalog, zatražio isplatu 2.846,20 kn, istog uručiti tuženoj ukoliko to nije učinio kako bi iz spisa proizlazilo te će na valjano utvrđeno činjenično stanje pravilno primijeniti materijalno pravo i o zahtjevu te troškovima postupka donijeti novu zakonitu odluku.
U Splitu, 17. kolovoza 2026.
SUTKINJA
Mirjana Rubić
