REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-2242/2024-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji mr. sc. Maji Josipović, na temelju pisanog prijedloga više sudske savjetnice Ivane Reljanović, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske ceste d.o.o., OIB: 55545787885, [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivanu Gelenčiru, odvjetniku u Zagreba, Kneza Višeslava 11, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćniku Davoru Bubali, odvjetniku u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate 3.580,50 EUR, nakon održane glavne rasprave zaključene 30. lipnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 17. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 937,38 EUR sa zateznom kamatom od 25. studenoga 2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za razdoblje do 29. prosinca 2023., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev da se tuženiku naloži isplatiti iznos od 2.643,12 EUR. sa zateznom kamatom od 25. studenoga 2023. do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 480,40 EUR sa zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

O b r a z l o ž e nj e

1. Tužitelj u tužbi i daljnjem tijeku postupka u bitnome navodi da je tražbina o kojoj je riječ u ovom postupku nastala povodom prometne nezgode do koje je došlo 24. studenoga 2023. u Rugvici, mjesto Otok Svibovski, Posavska Ulica 55. Vozač CN je upravljajući osobnim vozilom M1 marke Nissan Almera, reg. oznake [registarska oznaka], osiguranim kod tuženika, broj police: [broj police], zbog nepridržavanja prometnih propisa oštetio brojač prometa i tako prouzročio tužitelju štetu u visini od 5.115,00 EUR, a koja šteta uključuje radove i materijal potrebne za otklanjanje štete. U ovom postupku traži naknadu u vidu razlike između ukupnog iznosa štete i iznosa od 1.534,50 EUR kojeg je tuženik isplatio tužitelju izvan sudskog postupka, odnosno traži ukupno 3.580,50 EUR. Vezano za visinu štete, tužitelj se poziva na Ugovor o javnoj nabavi usluga brojanja prometa sklopljen između Hrvatskih cesta d.o.o. i društva Prometis d.o.o. koji ugovorom je Prometis d.o.o. kao izvršitelj preuzeo ulogu usluge brojanja prometa na državnim cestama Republike Hrvatske, i pripadajući troškovnik za brojanje prometa na cestama Republike Hrvatske.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i daljnjem tijeku postupka osporava odgovornost, osnovu i visinu zahtjeva u cijelosti. Ističe kako tužitelj nije aktivno legitimiran potraživati štetu obzirom su dostavljeni ugovori datirani nakon nesreće. Navodi da svaki uređaj, pa tako i brojač prometa ima svoj vijek trajanja, a isti je stavljen u promet i proizveden 2015., a što je vidljivo iz fotografija uređaja koje je tužitelj tuženiku dostavio u mirnom postupku. Navodi kako tužitelju nije ni nastala jer je u Ugovoru navedeno kako su zamijene uređaja zbog kvarova ili totalnih šteta već unaprijed predviđene i plaćene ugovorom. Ističe kako je isto priznao tužitelj u tužbi u kojoj navodi da je „šteta otklonjena u okviru ugovora“. Nadalje, tuženik ističe i to da je uređaj o kojemu je ovdje riječ, kojem bi garancija bila istekla prije 7 godina zamijenjen novim i modernijim uređajem, a koji je pod garancijom i u bitno drugačijem stanju od oštećenog. Činjenica da je stari uređaj manje vrijedan od novog uređaja razvidna je i iz dokaza kojeg je tuženik dostavio u spis, a iz kojeg proizlazi da tužitelj na brojila o kojima je riječ obračunava godišnju amortizaciju. Stoga visinu štete valja utvrditi uzimanjem u obzir navedene okolnosti. Tužitelj osporava i tijek zatezne kamate.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaz uvidom u dokumentaciju u spisu među kojima su: potvrda Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska potvrda Zagrebačka, Policijska postaja Dugo Selo (list 6. i 7. spisa), Ugovor o javnoj nabavi (list 9. – 14. spisa), troškovnik brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske (list 15.- 19. spisa), račun broj 1-1-1-P1 (list 20. spisa), izvješće o usluzi "Brojanje prometa na cestama Republike Hrvatske (list 21. – 28. spisa), troškovnik saniranja štete na opremi automatskog brojila prometa i stavljanja u funkciju za brojačko mjesto 2049 otok Svibovski (list 30. spisa), izvještaj o totalnoj šteti na brojačkoj lokaciji Otok Svibovski (ABP 2049) (list 31. spisa), izjava (list 32. spisa), garancija za stacionirano automatsko brojilo prometa tipa QLTC-10C (list 33. – 35. spisa), obrazložena ponuda Euroherc osiguranja (list 36. i 37. spisa), obavijest o isplati naknade po obrazloženoj ponudi (list 38. i 39. spisa), izvadak o promjenama i stanju na transakcijskom računu (list 40. spisa), troškovnik brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske (list 46. spisa), garancija za stacionarno automobilsko brojilo prometa QLTC-10C (list 47. i 48. spisa), kartica sredstava (list 53. spisa). Sud je službenim putem od Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Policijske Postaje Dugo Selo pribavio CD s fotografijama predmetne prometne nesreće te je proveo prometno vještačenje na okolnost osnove i visine tražbine vještaku za promet, vozila i plovila, dipl. ing. strojarstva Goranu Husinecu, Kriška 53, Zagreb. Sud nije proveo dokaz građevinskim vještačenjem jer je tužitelj u tužbi zatražio provođenje dokaza prometno- tehničkom vještačenjem, pa je dokaz građevinskim vještačenjem predložen na ročištu 30. lipnja 2026., nakon zaključenja prethodnog postupka, nepravovremen u ovom postupku u sporu male vrijednosti, u smislu odredbe čl. 299. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025, dalje: ZPP). Usto, sud smatra da provođenje navedenog dokaza nije niti nužno niti ekonomično s obzirom na okolnosti na koje je ukazao prometni vještak u svojem nalazu i mišljenju, a što će biti dodatno obrazloženo u nastavku presude.

4. Provedene dokaze sud je cijenio svakog zasebno i sve dokaze zajedno u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a te je na temelju rezultata provedenog postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Kao prvo, vezano za štetni događaj o kojem je riječ u ovom postupku valja utvrditi da tuženik nije izrijekom niti obrazloženo osporio dinamiku nastanka štetnog događaja u smislu toga da je NN **.**.2023. u 19,00 sati u Rugvici, mjestu otok Svibovski, Posavska ulica 55 vozilom osiguranim kod tuženika naletio na brojač prometa te isti oštetio. Okolnosti prometne nesreće povodom koje je nastala šteta o kojoj je riječ u ovom postupku razvidne su iz potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske Uprave Zagrebačke, Policijske postaje Dugo Selo, Klasa: 211- 08/23-4/40759, Urbroj: 511-19-38-23-3. Nadalje iz te potvrde proizlazi i to da je CN na mjestu događaja, zbog počinjenog prekršaja iz čl. 41., kažnjivog po čl. 45. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na mjestu prometne nesreće primjenom čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama izdana obavijest o počinjenom prekršaju, s novčanom sankcijom odmjerenom u iznosu od 260,00 EUR, te za koju je navedeno da će njezinim plaćanjem predmet postati pravomoćan. U potvrdi je također navedeno da je naknadno utvrđeno da je oštećeni uređaj vlasništvo Hrvatskih cesta d.o.o. sa sjedištem u [adresa].

6. S obzirom na okolnosti navedene u prethodnoj točki obrazloženja ove presude valja utvrditi da je među strankama u bitnome sporna visina štete u smislu vrijednosti oštećenja koja su nastala na oštećenom brojaču i vrijednosti radnji koje je valjalo poduzeti da bi se popravila navedena šteta. U tom smislu tužitelj od tuženika traži isplatu od 3.580,50 EUR s pripadajućim kamatama od 25. studenoga 2023. kao razliku između dugovanog iznosa i iznosa koji mu je tuženik isplatio u izvansudskom postupku povodom štetnog događaja.

7. Sud će se u nastavku osvrnuti na to zašto je visina nastale štete utvrđena upravo prometno tehničkim vještačenjem, a ne pozivajući se izravno na Ugovor o javnoj nabavi – usluga brojanja prometa sklopljen između društva Hrvatske ceste d.o.o. i Prometis d.o.o. (dalje u tekstu Ugovor o javnoj nabavi za brojanje prometa).

8. Iz naprijed navedenog Ugovora o javnoj nabavi za brojanje prometa proizlazi to da je Prometis d.o.o. kao izvršitelj preuzeo obvezu pružanja usluge brojanja prometa na državnim cestama Republike Hrvatske (čl. 1.). U čl. 3. tog ugovora navedeno je da ugovorna cijena pokriva sve obveze izvršitelja iz ugovora i sve što je potrebno za točno, savjesno i stručno pružanje svih ugovornih usluga, a koja ugovorna cijena usluga s PDV-om, u skladu s čl. 2. ugovora iznosi 1.328.962,50 EUR. Nadalje, u čl. 9. tog ugovora određeno je da izvršitelj preuzima rizik od nastanka gubitka ili štete na preuzetim uređajima i opremi naručitelja za pružanje usluga po tom ugovoru, od datuma početka pružanja usluga do kraja ugovornog roka, te će o svom trošku nadoknaditi svaki gubitak ili oštećenje preuzetih uređaja i opreme tijekom održavanja, ili montaže ili demontaže. Vezano za početak izvršavanja izvršiteljevih obveza iz tog ugovora, odredbom njegovog čl. 4. ugovoreno je to da se izvršitelj obvezuje s pružanjem usluga započeti odmah po potpisu tog ugovora i preuzimanju postojećih automatskih brojila prometa, te se te usluge obvezuje izvršavati u razdoblju od 730 dana od dana sklapanja ugovora, a u skladu s dinamikom koju odredi naručitelj. Iz čl. 6. ugovora proizlazi da naručitelj nije predvidio avansno plaćanje za izvršenje ugovornih usluga (čl. 6. st. 1. ugovora). Suprotno tome, u skladu s čl. 6. st. 2. ugovora, usluge izvršene po tom ugovoru će naručitelj plaćati izvršitelju temeljem mjesečnih računa koje će izvršitelj ispostavljati do zadnjeg u mjeseci i dostavljati ih naručitelju do petog u mjesecu za protekli mjesec. U prilogu računa izvršitelj je obvezan priložiti specifikaciju svih izvršenih usluga, a naručitelj će ispostavljeni račun platiti u roku od 30 dana od dana zaprimanja ispravnog računa. Naposlijetku, na kraju samog ugovora u njegovom članku 23. st. 2. navedeno je da ugovor stupa na snagu danom potpisa obiju ugovornih strana. Za Prometis d.o.o. navedeni je ugovor potpisao TN kao direktor, uz otiskivanje žiga društva 7. prosinca 2023. dok je za naručitelja – Hrvatske ceste d.o.o. navedeni ugovor potpisao VN kao direktor uz otiskivanje žiga društva 29. studenoga 2023.

9. Dakle, u bitnome s obzirom na to da je do prometne nesreće došlo 24. studenoga 2023., a da je naprijed navedeni Ugovor o javnoj nabavi za brojanje prometa početo obvezivati stranke stupanjem na snagu na dan kasnijeg od dva potpisa

– dakle 29. studenoga 2023. u trenutku nastanka štetnog događaja o kojem je riječ u ovom predmetu navedeni ugovor nije bio na snazi pa se stoga njegove odredbe ni ne primjenjuju na utvrđivanje visine štete o kojoj je riječ u ovom predmetu već je tu štetu valjalo utvrditi primjenom općih pravila o naknadi štete.

10. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj:

35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023 i 155/2023, dalje: ZOO) propisano je to da je onaj tko drugome prouzroči štetu dužan naknaditi osim ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. U skladu s čl. 1046. ZOO-a šteta je među ostalim umanjenje nečije imovine. U vezi s popravljanjem imovinske štete, odredbom čl. 1045. ZOO-a propisano je da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je postojalo prije nego što je šteta nastala, a odredbom čl. 1086. ZOO-a određeno je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Ove odredbe se u bitnome primjenjuju na činjenicu da je CN prouzročio štetu ovdje tužitelju naletom svojeg automobila na brojač prometa u vlasništvu tužitelja, a sve kako je to opisano u potvrdi Policijske postaje koja je povodom predmetnog događaja izvršila očevid.

11. Nadalje, odgovornost tuženika kao osiguratelja CN spram ovdje tužitelja proizlazi u bitnome iz, među ostalim, odredbe čl. 921. st. 1. ZOO-a kojom je propisano da se ugovorom o osiguranju osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja. Iz odredbe čl. 922. st. 1. ZOO-a proizlazi da je osigurani slučaj događaj prouzročen osiguranim rizikom. Odredbom čl. 948. st.1. ZOO-a propisano je da osiguranjem imovine osigurava se naknada za štetu koja bi se dogodila u imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog slučaja.

12. Sud je činjenično stanje na koje valja primijeniti naprijed navedene norme utvrdio prometnim vještačenjem po vještaku za promet, vozila i plovila, dipl. ing. strojarstva Goranu Husinecu, Kriška 53, Zagreb. Zadatak koji je dan vještaku je bio utvrditi koja oštećenja su nastala povodom prometne nesreće (štetnog događaja) od 24. studenoga 2023., u kojoj je sudjelovalo osobno vozilo M1 Nissan Alemra registarske oznake [registarska oznaka], na brojaču prometa za brojačko mjesto 2049 Otok Svibovski i koji je ukupni trošak popravljanja štete u vidu radnji i sredstava potrebnih za otklanjanje posljedica štetnog događaja (u smislu eventualnog popravka uređaja, nabave novog uređaja u slučaju potpunog oštećenja i rada potrebnog za navedeno) (utvrđivanje visine nastale štete). Pri izradi nalaza i mišljenja vještak je upućen da se služi svom dostupnom dokumentacijom, kako onom iz spisa, tako i onom koju mu stranke dostave na njegov zahtjev ili koju, na zahtjev vještaka, od trećih osoba pribavi sud.

13. U svojem nalazu i mišljenju vještak je naveo to da je prije svega nabrojao stavke koje je društvo Pormetis d.o.o., ovdje tuženik, navelo u računu koje je isporučilo za dolazak na mjesto kvara, njegovo dijagnosticiranje, izradu izvješća i otklanjanje samog kvara. Vještak je nadalje, pod točkom 4. svog nalaza i mišljenja u rubrici ˮVisina štete„ izrijekom naveo to da se predmetni troškovnik u cjelovitom obliku kakvom ga je dostavila tvrtka Prometis ne može se prihvatiti iz razloga što se gotovo sve stavke međusobno preklapaju. Navedeni troškovnik nije troškovnik popravka predmetnog uređaja nego je troškovnik sastavljen na temelju već unaprijed utvrđenih pozicija za održavanje uređaja. Laički rečeno svaka pozicija ima svoju zasebnu cijenu ali se one ne mogu međusobno zbrajati kako je to navedeno u troškovniku. Svaka od navedenih pozicija u svojoj cijeni ima uračunat dolazak, odlazak, pisanje izvješća montažu, demontažu i sl. Odnosno da se tako zbrajaju pozicije naplatili bi 9 dolazaka, 9 odlazaka i sl. Na temelju navedenog naveo je stavke troškovnika koje može priznati.

14. Vještakovo postupanje prilikom utvrđivanja visine štete valja prije svega razmatrati u okviru okolnosti koje je vještak naveo u svojem usmenom izlaganju nalaza i mišljenja. Vještak navodi da je bio zaposlen u Hrvatskim cestama 12 godina te je nekoliko godina bio voditelj brojanja prometa i svakodnevno usko surađivao s tvrtkom Prometis. Bio je prisutan puno puta na postavljanju brojača i na sanaciji šteta na brojačima te je kao odgovorna osoba Hrvatskih cesta vodio i kontrolirao kompletno poslovanje tvrtke Prometis. Nadalje je naveo da je navedeno bilo oko 2003. godine do 2006. ili 2007. godine, ali se zbog proteka vremena ne može točno sjetiti godine. Vještak je naveo i to da tvrtka Prometis u spis nije dostavila dokaze, u vidu računa popravka, fotografija popravka ili snimke popravka, te na ni jedan način nije dokazala pozicije koje je mijenjala ni cijene materijala ni cijene dijelova. Stoga je vještak na temelju tog stanja spisa iskustveno ocijenio prema pozicijama koliko je vrijednost popravka mogla iznositi.

15. Iz naprijed navedenog sud ukazuje na tri bitne okolnosti. Stalni sudski vještak Goran Husinec je bio zaposlen kod tužitelja na poslovima brojanja prometa koji uključuju rad s brojačima prometa poput onoga o kojem je riječ u ovom postupku. Međutim, navedeni radni odnos je postojao prema dostupnim podacima iz iskaza vještaka prije otprilike 20 godina uz odnosu na 2026. godinu kao godinu u kojoj se donosi odluka u ovom predmetu. Ovom sudu je, među ostalim, poznato i to da dipl. ing. ŠN obavlja posao stalnog sudskog vještaka od barem 2019. godine od kada je sudska savjetnica koja izrađuje pisani prijedlog ove odluke zaposlena na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a da pri tome nisu poznate okolnosti koje bi upućivale na to da je dipl. ing. Goran Husinec istodobno radio kao stalni sudski vještak i bio tužiteljev zaposlenik. Stoga sama okolnost da je stalni sudski vještak prije cijelog niza godina koji predstavlja značajno vremensko razdoblje bio zaposlen kod tužitelja na poslovima brojanja prometa, prema mišljenju ovog suda ne dovodi u pitanje nepristranost tog vještaka, odnosno mogućnost da se njegovo izraženo stručno mišljenje uzima u obzir pri donošenju odluke u ovom postupku. S druge strane okolnost da je vještak radio na poslovima koji su povezani upravo s brojanjem prometa mu omogućuje da u tom području ima značajno iskustvo koje kao takvo sud može razmotriti i smatrati relevantnim za donošenje odluke u ovom postupku.

16. Kao drugo, sud je okolnost da je vještak radio upravo na poslovima povezanim s brojanjem prometa uzeo u obzir pri ocijeni obrazloženja vještaka o tome kako je utvrdio visinu štete, odnosno vrijednost pojedinih stavki koje tužitelj želi naplatiti tuženiku povodom predmetnog štetnog događaja. S tim u vezi ukazuje se na sljedeće.

17. I sam sud je u ranijim točkama obrazloženja ove presude naveo to da se ugovor o javnoj nabavi usluga brojanja prometa i njegov pripadajući troškovnik ne mogu izravno primijeniti za utvrđivanje visine štete u ovom postupku jer, s obzirom na datum stupanja na snagu navedenog ugovora (pa i pripadajućeg troškovnika), isti ne obuhvaćaju štetni događaj o kojem je riječ u ovom postupku. Vještak je pri izradi svog nalaza i mišljenja koristio dokumentaciju dostupnu u spisu predmeta, pa tako i troškovnik priložen uz naprijed navedeni ugovor, ali je pri tome izrijekom naveo da je cjenik tvrtke Prometis koristio za utvrđivanje visine štete prema svojem mišljenju i primjenom svojeg iskustva. U bitnome vještak je naveo to da tvrtka Prometis nije dostavila račun popravka u kojem bi specificirala što je bilo oštećeno, na koji način je popravljeno i koliko je točno koštao navedeni popravak već je dostavio pozicije iz redovnog i izvanrednog održavanja u kojima je cjenik radova koji je unaprijed predviđen za postavljanje i održavanje brojača prometa. Neke tako nabrojane pozicije vještak je priznao u cijelosti, a neke je odbio. Navodeći još jednom da tvrtka Prometis u spis nije dostavila dokaze u vidu računa popravka, fotografije popravka ili snimke popravka te nije dokazala pozicije koje je mijenjala kao ni cijene materijala ni cijene dijelova koje je mijenjala – vještak je još jednom izrijekom naglasio da je na temelju stanja spisa predmeta iskustveno ocijenio prema pozicijama koliko je vrijednost popravka mogla iznositi. S tim u vezi naglasio je i to da se temelj stupa, uzemljenje i induktivna petlja nisu mogli oštetiti naletom automobila, odnosno da u spisu nema elemenata koji bi ukazivali na to da su oni bili oštećeni te da bi se morali zamijeniti jer se isti nalaze ispod zemlje.

18. Vještak je uz sve naprijed opisano i detaljno odgovorio na navode i prigovore stranaka u postupku, među ostalim na to što smatra preklapanjem pozicija (upućujući na točku 4. svojeg nalaza i mišljenja u kojoj je opisano što je preklapanje), i zašto je utvrdio amortizaciju baš u visini od 50%, obrazlažući pri tom da i istu utvrđuje prema svojoj procijeni jer se zna da je uređaj na cesti ušarafljen u svim vremenskim uvjetima uključujući vrućine i hladnoće te da se on na taj način amortizira, odnosno da mu se skraćuje vijek trajanja. Novi uređaj ima veću vrijednost kao i bilo koji drugi novi uređaj jer je pretpostavljeno da će njegov radni vijek biti dulji te da će isti trebati manje održavanja jer je na njemu manja mogućnost kvara, manja mogućnost proboja vode i slično.

19. Vezano za predloženo građevinsko vještačenje, a koje je tužitelj izrijekom predložio tek na ročištu 30. lipnja 2026. sud je već naprijed ukazao na to da isti dokaz nije proveo jer ga, u ovom sporu male vrijednosti nije smatrao pravovremeno predloženim a nije ga ni smatrao svrsishodnim ni ekonomičnim jer je obrazloženje vještaka Gorana Husineca u djelu koji se odnosi na temelj stupa, uzemljenje i induktivnu petlju smatrao logičnim i dosljednim jer se i sam sud slaže sa stavom vještaka da ti dijelovi nisu oštećeni u predmetnom štetnom događaju budući da se isti nalaze ispod zemlje, a štetni događaj se odvio iznad zemlje, pri čemu je sud uzeo u obzir da je i sama policija u svojem izvješću navela da je prilikom naleta vozila došlo do rušenja metalnog stupa na kojem se nalazi solarni panel i upravljača kutija s brojačem prometa, dakle, ukazala je na to da su oštećeni dijelovi koji se nalaze iznad zemlje.

20. Temeljem svega naprijed navedenoga, sud je prihvatio procjenu iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka po kojoj je ukupna šteta koja je nastala u predmetnom štetnom događaju s uključenim PDV-om 2.471,88 EUR. Iz tužbe proizlazi to da je tuženik tužitelju isplatio iznos od 1.534,50 EUR, što znači da je razlika koja preostaje do naknade punog iznosa nastale štete: 937,38 EUR. Stoga je sud temeljem odredbe čl. 1045. st. 1. ZOO-a, čl. 1046. ZOO-a i čl. 1086., a u vezi s čl. 921. st. 1. ZOO-a tu razliku dosudio tužitelju i odlučio kao u točki I. izreke. Zahtjev za isplatom razlike između preostalog zatraženog iznosa i dugovanog iznosa iz točke I. izreke, sud je odbio kao neosnovan i odlučio kao u točki II. izreke.

21. Odredbom čl. 29. st. 1. ZOO-a propisano je to da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate.

22. Vezano za dospijeće zatezne kamate, sud ukazuje na odredbu čl. 1086. ZOO- a, kojom je određeno da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. U konkretnom slučaju do prometne nesreće je prema stanju spisa predmeta došlo 24. studenoga 2023., dok je tužitelj tužbenim zahtjevom zatražio naknadu štete s kamatom od 25. studenoga 2023., danom nakon same nesreće. Dakle, budući da je tužitelj zatražio zateznu kamatu na glavnicu od dana nakon dana dospijeća, odnosno da ju je zatražio pravilno u skladu sa zakonom, sud je tu kamatu dosudio od zatraženog dana.

23. Visina zatezne kamate je utvrđena u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a kojom je propisano to da se stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. Sud je uzeo u obzir da je kod odnosa naknade štete riječ o "ostalim odnosima" iz te odredbe te je primijenio odgovarajuće uvećanje za tri postotna poena.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 151. st. 1. i 2. ZPP-a, čl. 154 st. 2. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a.

25. Odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a je propisano to da će sud, ako su stranke djelomično uspjele u parnici, najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici.

26. Tužitelj je zatražio naknadu troška postupka, od kojeg je zahtjeva sud sljedeće stavke našao osnovanima: trošak sastavljanja tužbe od 23. listopada 2024. u iznosu od 200,00 EUR u skladu s TBR. 7.1. i TBR. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/2023, dalje: Tarifa), trošak sudjelovanja na ročištu 5. veljače 2025. u iznosu od 200,00 EUR u skladu s TBR. 9.1., TBR 7.1. i TBR 54. Tarife, trošak podneska od 9. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR u skladu s TBR. 7.1. i TBR. 54. Tarife, trošak sudjelovanja na ročištu 11. lipnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR u skladu s TBR. 9.1., TBR 7.1. i TBR 54. Tarife, trošak sastavljanja podneska od 23. lipnja 2026. u iznosu od 200,00 EUR u skladu s TBR. 7.1. i TBR. 54. Tarife te trošak sudjelovanja na ročištu 30. lipnja 2026. u iznosu od 200,00 EUR u skladu s TBR. 9.1., TBR 7.1. i TBR 54. Na navedene iznose sud je tužitelju priznao i PDV u skladu s odredbom čl. TBR. 46. Tarife. Sud je, dakle, utvrdio da tužitelj na ime radnji u postupku može zahtijevati ukupno 1.500,00 EUR. Nadalje, budući da je tužitelj na ime predujma za vještačenje uplatio i iznos od 600,00 EUR, sud je tužitelju priznao postojanje i tog troška, što ukupno dovodi do 2.100,00 EUR troškova na tužiteljevoj strani u ovom postupku.

27. Tuženik je zatražio naknadu troškova postupka, od kojih je sud sljedeće stavke našao osnovanima: sastav odgovora na tužbu od 27. studenoga 2024. u iznosu od 200,00 EUR u skladu s TBR. 7.1. i TBR. 54. Tarife, trošak sudjelovanja na ročištu 5. veljače 2025. u iznosu od 200,00 EUR u skladu s TBR. 9.1., TBR 7.1. i TBR 54, trošak sastavljanja podneska od 9. lipnja 2026. u iznosu od 200,00 EUR u skladu s TBR. 7.1. i TBR. 54. Tarife te trošak sudjelovanja na ročištu 30. lipnja 2026. u iznosu od 200,00 EUR u skladu s TBR. 9.1., TBR 7.1. i TBR 54. Na te iznose (ukupno 800,00 EUR) sud je tužitelju priznao PDV u iznosu od 200,00 EUR, dakle sud je našao da je tužitelj pravilno zatražio ukupno 1.000,00 EUR na ime troškova postupka.

28. S druge strane, sud nije našao osnovanim tuženikov zahtjev za naknadom troška sastavljanja podnesaka od 7. svibnja 2025. i 7. studenoga 2025. jer je navode iznesene u tim podnescima tuženik mogao iznijeti i na ročištima održanima u ovom predmetu te mu ti podnesci nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka. Sud tuženiku nije priznao ni trošak zastupanja na ročištu za objavu presude jer mu taj trošak nije bio potreban za vođenje ovog postupka jer je tuženikov punomoćnik uključen u e- komunikaciju te će mu presuda u tom smislu biti dostupna ili putem tog sustava ili putem oglasne ploče.

29. Primjenom naprijed navedene formule iz odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, sud je utvrdio sljedeće. Tužitelj je uspio u parnici s iznosom od 937,38 EUR od zatraženog iznosa od 3.580,50 što je postotak od 25,98 %.Tuženik je uspio u postotku koji se dobije kada se od 100% oduzme 25,98 %, dakle u postotku od 74,02 %. Razlika 74,02.-25,98 je 48,04%. Troškovi tuženika u iznosu 1.000,00 priznaju se 48,04% i iznose 480,40 EUR. Temeljem svega navedenoga, sud je tuženiku dosudio trošak od 480,40 EUR i riješio kao u točki III. izreke.

U Zagrebu 17. kolovoza 2026.

SUTKINJA

mr. sc. Maja Josipović

pisani prijedlog odluke izradila viša sudska savjetnica

Ivana Reljanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem informacijskog sustava e-Komunikacija ovog suda.

U sporovima male vrijednosti presuda se može pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP-a, izuzev zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a, i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

tužitelju po punomoćniku

tuženiku po punomoćniku