Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-1771/2023-33

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Benkovcu

Benkovac, Ulica Stjepana Radića 10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, po sutkinji Božani Mihalj, u pravnoj stvari tužitelja OG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Draganu Jurjeviću, odvjetniku iz Zadra, protiv tuženice CG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] str. 40, zastupane po punomoćniku Augustinu Sudinji, odvjetniku iz Zadra, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon glavne i javne rasprave zaključene 9. srpnja 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Zvonimira Brzića, odvjetnika u Zadru i zamjenika punomoćnika tuženika Jakova Sudinje, odvjetnika u Zadru, na ročištu radi objave presude dana 17. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se kao neosnovani tužbeni zahtjevi koji glase:

„1. Utvrđuje se da su tužitelji OG, OIB: [osobni identifikacijski broj] i DG, OIB: [osobni identifikacijski broj] naspram tužene vlasnici dijela č.z. 6241 k. o. [katastarska općina] nove izmjere, koji odgovara dijelu stare č.z. 1663/16 k. o. [katastarska općina], označeno likom i točkama E-K-C-D-E, površine 38 m2, svem prikazano na skici sudskog očevida od 15.04.2024. izrađenog od strane stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine, GEO LESI j.d.o.o., koja skica čini sastavni dio ove presude, što je tuženica dužna priznati i okaniti se svojatanja prava vlasništva, slijedom čega su tužitelji ovlašteni temeljem ove presude, a po pravomoćnosti iste, uknjižiti se kao vlasnici predmetne nekretnine za cijelo na svoje ime uz istovremeni upis brisanja postojećeg prava sa imena tužene, sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženoj platiti troškove ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja, pa do isplate.

Ukoliko sud ne bi usvojio tužbeni zahtjev pod točkom 1. tužitelji alternativno postavlja slijedeći tužbeni zahtjev:

2. Utvrđuje se da su tužitelji OG, OIB: [osobni identifikacijski broj] i DG, OIB: [osobni identifikacijski broj] stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva dijela č.z. 6241 k. o. [katastarska općina] nove izmjere, koji odgovara dijelu stare č.z. 1663/16 k. o. [katastarska općina], označeno likom i točkama E-K-C-D-E, površine 38 m2, sve prikazano na skici sudskog očevida od 15.04.2024. izrađenog od strane stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine, GEO LESI j.d.o.o., koja skica čini sastavni dio ove presude, što je tuženica dužna priznati i okaniti se svojatanja prava vlasništva, slijedom čega su tužitelji ovlašteni temeljem ove presude, a po pravomoćnosti iste, uknjižiti se kao vlasnici predmetne nekretnine za cijelo na svoje ime uz istovremeni upis brisanja postojećeg prava sa imena tužene, sve u roku od 15 dana. Nalaže se tuženoj platiti troškove ovog postupka, sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja , pa do isplate.“

II. Nalaže se tužiteljima da tuženici naknade parnični trošak u iznosu od 2.000,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da su stvarni vlasnici i posjednici dijela nekretnine oznake č.z. 6241 k. o. [katastarska općina], nove izmjere koji odgovara staroj č.z. 1663/16, k. o. [katastarska općina], ukupne površine 36 m2, što je sve prikazano na skici mjerenja SG dipl. ing. geod. od 16.05.2011. g. i označeno točkama A-B-C-D-A. Navode da su vlasništvo stekli temeljem kupoprodajnog ugovora zaključenog sa OGO **.**.2004., ovjeren kod javnog bilježnika Dubravke Pilipović-Kovačić iz [adresa] br. OV-7691/04 od 21.06.2004. te aneksa tom ugovoru od 10.10.2013. godine, dok je EG pravo vlasništva stekao temeljem kupoprodajnog ugovora zaključenog sa HG **.**.1970. Tužitelji da se nalaze u posjedu predmetne nekretnine osobno i putem svog prednika obitelji HG koji su u Karinu starosjedioci više od 200 g., koja nekretnina inače čini jednu cjelinu sa nekretninom koja je također u vlasništvu tužitelja oznake č.z. 6233 k. o. [katastarska općina] i nema trećih osoba koje bi polagale bilo kakva prava na predmetnoj nekretnini. Tužitelji su vlasništvo stekli dosjelošću, jer se nalaze u istinitom, poštenom i zakonitom posjedu još od 2004. Navode da je u zk ul. br. [broj ZK uloška] za č.z. 6241 k. o. [katastarska općina] upisana je tuženica, međutim taj upis ne odgovara stvarnom stanju u odnosu na dio te č.z. u površini od 36 m2, koji je označen prostoručno na skici mjerenja kao dio stare č.z. 1663/16 k. o. [katastarska općina] , a prednik tuženice KG neovlašteno je svojatao predmetnu nekretninu, a to sada čini i njegova slijednica tuženica iako su vlasnici i posjednici tužitelji, pa su tako isti neovlašteno predmetnu nekretninu u novoj izmjeri upisali na sebe.

2. U odgovoru na tužbu tuženica se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao činjenično i pravno neosnovanima te predlaže da sud tužbeni zahtjev odbije, uz obvezu tužitelja na naknadu parničnog troška. Tijekom pripremnog ročišta tuženica je navela da je pravo vlasništva njezina pravnog prednika, odnosno njezina oca KG, na predmetnoj nekretnini upisano u postupku obnove zemljišne knjige. U prilog svojim navodima dostavila je povijesni zemljišnoknjižni izvadak za čest. br. 6241, iz kojeg, prema njezinim navodima, proizlazi da tužitelji, odnosno njihov pravni prednik, nisu prigovarali upisu prava vlasništva u postupku obnove zemljišne knjige, zbog čega smatra da je riječ o pravomoćno riješenom pitanju prava vlasništva na predmetnoj nekretnini. Nadalje, tuženica osporava da bi ugovori na koje se tužitelji pozivaju predstavljali valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva, ističući da su u dodatku ugovora o kupoprodaji čestice nekretnina samo paušalno navedene, dok iz navođenja njihove ukupne površine od 1.000 m² proizlazi da predmet kupoprodaje nije dovoljno određen. Tuženica također navodi da tužitelji nikada nisu stupili u posjed predmetne nekretnine.

3. U dokaznom je postupku sud proveo uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika RG, geodeta iz GEO LESI j.d.o.o. Zadar, pročitao i izvršio uvid u rješenje Ureda Državne uprave u Virovitičko-Podravskoj županiji, Službe za društvene djelatnosti, klasa: UP/I-562-02/05-01/489, urbroj: 2189-04-02/2-11-37 od 6. srpnja 2011. (l.s. 4-5), uvjerenje o identifikaciji čestica nove i stare izmjere izdano od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostave za katastar nekretnina Obrovac, klasa: 930-04/22-04/65, urbroj: 541-24-05-1/4-22-2 od 30. rujna 2022. (l.s. 7), skicu mjerenja Ureda za katastar Zadar (l.s. 8), ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen između OGO kao prodavatelja i FG kao kupca od 17. lipnja 2004. (l.s. 9-10), aneks br. 1. ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljen između OGO kao prodavatelja i FG kao kupca od 17. lipnja 2004. (l.s. 11-12), kupoprodajni ugovor sklopljen između HG kao prodavatelja i EG sina O kao kupca od 15. lipnja 1970. (l.s. 13-14), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 15), izvadak iz zemljišne knjige povijesni prikaz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 32-33), izvod iz katastarskog plana (l.s. 34), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 35-37), skicu sudskog očevida (l.s. 48-49), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige k. o. [katastarska općina] broj Z-751/2012/1053 od 30. lipnja 2015. (l.s. 59-67), spis poslovni broj P-1751/2022, saslušao tužitelje te svjedoke VG i KG (l.s. 70-72).

4. Tužbeni zahtjevi su neosnovani.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari jest tužbeni zahtjev tužitelja na utvrđenje da su, u odnosu na tuženicu, vlasnici dijela č.z. 6241 k. o. [katastarska općina] nove izmjere, koji odgovara dijelu stare č.z. 1663/16 k. o. [katastarska općina], označeno likom i točkama E-K-C-D- E površine 38 m2, odnosno alternativni tužbeni zahtjev da su tužitelji stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva označene nekretnine, uz zahtjev da tuženica to prizna i okani se svojatanja prava vlasništva, kao i zahtjev za uknjižbu prava vlasništva tužitelja uz istodobni upis brisanja prava vlasništva s imena tužene.

6. Među strankama je sporno jesu li tužitelji vlasnici predmetne nekretnine.

7. Iz skice sudskog očevida sačinjenog od strane Stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine iz firme GEO LESI j.d.o.o. proizlazi da je po kazivanju stranka na terenu položaj nove k. č. br. [katastarska čestica] označen na skici likom i točkama A-B-C-D-A površine 183 m2 u naravi kuća tuženika s natkrivenom terasom površine 112 m2 označena zelenom bojom te dvorištem površine 71 m2 označeno žutom bojom. Po kazivanju tužitelja na terenu položaj sporne nekretnine označen je na skici likom i točkama E-F- G-J-E u naravi zemljana površina što predstavlja staru č. zem. [katastarska čestica] za cijelo dok po novoj izmjeri čini dio k. č. br. [katastarska čestica] površine 38 m2 – lik E-K-C-D-E te dio k. č. br. [katastarska čestica] površine 2 m2 – lik K-F-G-J-D-C-K. Crvenom crtkanom linijom i točkama E-F dužine 14,28 m označen je položaj jugozapadne međe stare č. zem. [katastarska čestica] na udaljenosti od 7 cm paralelno sa sjeveroistočnim zidom natkrivene terase tuženika. Razmak između nove katastarske međe k. č. [katastarska čestica] (linija D-C) i stare katastarske međe č. zem. [katastarska čestica] (linija J-G) iznosi 5-10 cm. Vještak navodi da je iz snimljene situacije na skici vidljivo da jugoistočna međa k. č. [katastarska čestica] ne prati danas postojeći ogradni zid tuženika kao ni u produžetku položaj betonske kolone tužitelja s željenim vratima.

8. Iz kupoprodajnog ugovora sklopljenog između HG. D, zastupanog po sinu HG C, kao prodavatelja i EG sina O kao kupca, koji ugovor je ovjeren od strane Općinskog suda u Zadru Ov. broj 1817/70 od 16. lipnja 1970., proizlazi da je prodavatelj prodao, a kupac kupio zemljište zvano „LAVANJKA“ u površini od oko 1.300 m2, označenog sa čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

9. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog između OGO kao prodavatelja i FG i DG kao kupaca od 17. lipnja 2004., koji ugovor je ovjeren od javnog bilježnika Dubravke Pilipović-Kovačić iz [adresa] pod Ov. br. 7691/04 od 21. lipnja 2004. proizlazi da je prodavatelj prodao, a kupci kupili svaki za ½ nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], površine 1000 m2, k. o. [katastarska općina].

10. Iz Aneksa br. 1. Ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog između OGO kao prodavatelja i FG kao kupca, ovjerenog od stranke Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici 10. listopada 2013., proizlazi da se u ugovoru od 17. lipnja 2004. potkrala greška u brojevima čestica, pa su stranke sklopile aneks br. 1. kojim to ispravljaju, tako da prodavatelj prodaje, a kupci kupuju svaki za ½ nekretnine i to čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], površine 1000 m2, sve k. o. [katastarska općina].

11. Iz zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z-751/2012/1053 od od 30. lipnja 2015., proizlazi da je k. č. br. [katastarska čestica], u naravi dvorište površine 71 m2, kuća površine 112 m2, ukupne površine 183 m2 uknjižena u korist evidentiranog posjednika LG za cijelo. Iz zapisnika proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] nove izmjere odgovara čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere površine 144 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog vlasništva LG, za cijelo, te čest. zem. [katastarska čestica] površine 39 m2 upisane u zk. ulošku broj [broj ZK uloška], uknjiženog prava vlasništva na ime IG pok. S za 48/20 dijela i 20 ostalih fizičkih osoba.

12. Tužitelj OG u svom je iskazu naveo da je kupio k. č. br. [katastarska čestica]-17, ne zna točno, a na terenu je to ono što je komplet ograđeno uključujući sporni dio. Ne sjeća se da je mjerio teren, ali misli da je pri kupoprodaji geodet identificirao čestice, tako što je udario kolčiće do ograde tuženika. U ugovoru i aneksu pišu čestice. On je provjeravao zemljišnoknjižno stanje zajedno sa OGO, a tada da su vidjeli da se čestica sastoji od dva broja u vlasništvu nekih IG. U ugovoru da je stavljena jedna čestica zbog žurbe i pogreške odvjetnika. Kuću površine 650 m2 da je upisao na svoje ime. Naveo je da je njegova nekretnina oznake 6233 na kojoj je upisano vlasništvo, da je njegov dio čest. zem. [katastarska čestica] u nastavku, odnosno dio iste, a potom i utuženi dio čest. zem. [katastarska čestica]. Naveo je da je znao da se vodi postupak obnove zemljišne knjige, da se mijenjaju brojevi čestica. Nije provjeravao stanje u odnosu na spomenute nekretnine iz razloga što je znao da je to njegovo. Nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] da nije upisao u staroj zemljišnoj knjizi, jer je dao odvjetniku da to riješi. Aneks ugovora je sklopio 2013. jer je TG bio u zatvoru. Na pitanje čime je TG dokazao da je vlasnik toga što je prodao naveo je da je tako rekao geometar. Na pitanja zamjenika punomoćnika tužitelja iskazao je da mu je poznato da je TG ovo zemljište stekao tako što je zamijenio zemlju u Dobrincima u Srbiji za zemljište u Karinu sa izvjesnim IG. Naveo je da je s TG bio na terenu, koji da mu je pokazao međe točno tamo gdje su sada. Na terenu se sada nalazi ograda, septička jama, restoran, ostatak da je travnata površina. Sporni dio da koristi tako što tamo držao kamp kućicu u kojoj je stanovalo osoblje koje je radilo u njegovom restoranu. Nekretnina nije bila ograđena kad je kupio, naveo je da je sam ograđivao. U posjed nekretnine da je ušao pri kupovini. Iskazao je da do tuženika nije dizao ograde, nego samo stupove za vezanje ponija kad ih je imao, a mislio je izgraditi štalu da ne kisnu vani. U postupku preoblikovanja da nije izjavio prigovor prilikom upisa KG na ovoj čestici, jer nije bio ovdje, ali da zna da je on kupio 146 m2. Na pitanja punomoćnice tuženika iskazao je da je u postupku za sastavljanje zk. ul. za k. č. br. [katastarska čestica] na kojem se nalazi restoran bio gospodin Jurjević.

13. Tužiteljica DG iskazala je da su restoran držali prije osam godina i to tri godine za redom i tada su imali ponije i ljamu te su na temeljima htjeli napraviti objekt za njih tako da bi ga naprijed zazidali, a iza bi bile daske, međutim susjedi su se bunili pa su ih zato maknuli. Kasnije da su na temeljima mislili staviti mobilnu kućicu, ali nisu jer ona više nije držala restoran. Napominje kako je OG (tužitelj ad. 1.) jako nemaran i da nije rješavao što mu je govorila da davno riješi, a rješavanje je prepustila njemu. Navela je da su s KG 2015. imali problema, a tada nisu poduzeli nešto da riješe upis zemljišta. Vezano za sklapanje ugovora, kasnije aneksa ugovora, iskazala je da je u ugovoru trebalo biti 1000 m2, ali da je bila greška u čestici. Površinu od 1000 m2 da su utvrdili tako što im je to rekao TG i pokazao međe. Za pogrešne čestice da su saznali kad su bili u sudu u Obrovcu kada im je za to rekao gospodin Jurjević. Ne sjeća se kako su utvrdili prave čestice. Ne zna niti gdje su potpisali aneks ugovora da li u [adresa] ili u Srbiji. Navela je da nije znala da se vodi postupak preoblikovanja zemljišne knjige, a da nije znala niti da se mijenjaju brojevi čestica, dok je znala da je KG, vodio postupak protiv njezinog supruga. Misli da je restoran upisan na supruga, a ne zna kako samo na njemu ako su oboje sklopili ugovor s TG. Navela je i da nije vodila brigu o stanju zemljišne knjige. Nije provjeravala da li je TG vlasnik onog što prodaje, a ne zna da li je suprug provjeravao. Na pitanje zamjenika punomoćnika tužitelja je li kuća tuženice već bila na terenu kad su ušli u posjed, navela je da nije bila, a ne zna kad je građena. Iskazala je da je bila na terenu s gospodinom TG prilikom kupoprodaje. On je tada pokazao granice. Zemljište koriste i danas i to od prvog dana od kada su ga kupili i tako što zemljište održavaju. Iskazala je da je zemljište ograđeno. Upitana tko je ogradio zemljište, iskazala je da su ograde do susjeda (k. č. br. [katastarska čestica]) radili susjedi, a oni da su radili suprotni zid od toga. U spornom dijelu nisu znali hoće li graditi ili neće jer je spor sa susjedom, pa čekaju da se to završi. Poznato joj je da je TG zemljište stekao zamjenom sa IG. Na pitanje tko je postavio željeznu ogradu na fotografiji (l.s. 49), navela je da je istu postavio vlasnik žute kuće koja se vidi iza na fotografiji.

14. Svjedok VG, iskazao je da je na predmetnoj nekretnini bio prije 20 godina kada je kupljena. Naveo je da su bili OG, E, on i TG koji je pokazao međe, on da mu je pomogao da ih ogradi, navodeći da su stavili željezne šipke. Ne sjeća se da se mjerila površina. Također ne zna od kuda je TG nekretnina. Prvih pet godina nakon kupnje da je dolazio na nekretninu, da je dolazio pomagati kositi i sl., i to je dolazio jedan do dva puta tjedno. Tada nikog drugog nije viđao na nekretnini.

15. Svjedok KG iskazao je da je kupio predmetnu zemlju, ne zna koliko kvadrata, istu je platio. Naveo je da je bio netko iz katastra, mjerio i rekao da je to njegova zemlja. Kad je gradio kuću da je okrenuo prema spornom dijelu, a potom da je došao DG koji je počeo praviti probleme. Naveo je da je po papirima kupio sada 183 m2, a ne zna točko koliko je kupio. Zemljište da je kupio od GG, ne zna da li je to bilo njeno ili je ona nekog zastupala. Nekretninu da je obilježio katastar crvenim sprejem na zidu od susjeda i da je bio kolac koji da je DG iščupao. Ne sjeća se kada je kupio nekretninu, zna da je to bilo davno. Upitan da li je ikad pokušao upisati veću površinu od 144 m2 do 183 m2, a da su mu iz katastra rekli da je to njegovo. Ne zna tko vodi evidenciju vlasništva Republike Hrvatske, zemljišne knjige ili Ured za katastar. Naveo je da nije koristio sporni dio jer mu je tužitelj branio da uđe na taj posjed. Na posjed je ušao da pokosi travu. Tamo su željezna vrata koja je postavio OG, a on da je ulazio na ta vrata. Kada je kupio zemljište da nisu postojala željezna vrata da je to sve bilo otvoreno. Svjedoku se predočava skica (l.s. 48) upitan što se nalazi na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] između njegove i nekretnine tužitelja, iskazuje: to je put koji ne vodi nikud. Na pitanja zamjenika punomoćnika tužitelja iskazao je da je na fotografijama spomenuta oznaka crvene boje označena kod slova „J“. Oznaka da je nastala kada je izveo mjerača. To je bilo poslije izgradnje kuće. Prilikom kupnje kuće da je bio na terenu sa prodavateljicom PG. Ona mu nije pokazala granice nego koji je to komad zemlje. Čim je kupio da je tužitelj prigovorio da je to njegova zemlja i da to nije mogao kupiti. Ograda vidljiva na fotografiji l.s. 49, dolje desno, da je postavljena prije par godina, ali da je bio u Njemačkoj pa da ne zna točno. Upitan što je bilo sa oznakom koju je postavio geodet angažiran od strane GG, iskazao je da je tu oznaku OG izbrisao.

16. Prema odredbi čl. 7. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. –proč. tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje u tekstu: ZPP) stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Odredbom čl. 221. a. ZPP-a propisano je da, ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

17. Odredba članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZV) propisuje da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda ili druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem te na temelju zakona i to kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

17.1. Odredbom članka 115. st. 1. i 2. ZV-a propisano je da je na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja, na način određen zakon. Na temelju pravnog posla ne može se steći vlasništvo preko granice otuđivateljeve ovlasti da raspolaže stvarju, osim kad stjecanje vlasništva u dobroj vjeri uživa zaštitu.

18. S obzirom na činjenične navode tužbe, prema kojima tužitelji svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini izvode iz pravnog posla sklopljenog s EG, koji je, prema njihovim navodima, predmetnu nekretninu prethodno stekao od IG HG, pok. D, na tužiteljima je bio teret dokazivanja izvanknjižnog slijeda stjecanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini. To podrazumijeva dokazivanje pravne osnove na temelju koje je predmetna nekretnina prešla s HG, pok. D, na EG, a potom s EG na tužitelje, kao i dokazivanje da se navedeni pravni poslovi odnose upravo na predmetnu nekretninu.

19. Provedenim dokazima tužitelji navedeni izvanknjižni slijed stjecanja nisu dokazali. Naime, uvidom u kupoprodajni ugovor na koji se tužitelji pozivaju kao na pravnu osnovu stjecanja predmetne nekretnine od strane EG utvrđeno je da predmetna nekretnina u tom ugovoru nije navedena niti je na drugi način određena ili odrediva. Nadalje, saslušani svjedoci nisu imali neposrednih saznanja o načinu na koji je EG stekao predmetnu nekretninu, niti su mogli potvrditi da je predmetna nekretnina bila obuhvaćena kupoprodajnim ugovorom sklopljenim između HG, pok. D, i EG. Stoga nije dokazano da je EG predmetnu nekretninu stekao od HG, pok. D, odnosno da je na predmetnoj nekretnini stekao pravo vlasništva koje bi potom mogao prenijeti na tužitelje.

20. Tužitelji su u tužbi nadalje naveli da se nalaze u posjedu predmetne nekretnine osobno i putem svojeg pravnog prednika, obitelji HG, koja je, prema njihovim navodima, na području Karina starosjedilački nastanjena više od 200 godina. Međutim, niti navedene tvrdnje nisu dokazane u postupku. Provedenim dokazima nije utvrđeno da su tužitelji, odnosno njihovi pravni prednici, u neprekidnom samostalnom posjedu upravo predmetne nekretnine kroz zakonom potrebno vrijeme, niti je dokazano da je posjed imao potrebnu kakvoću za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

21. Naime, prema članku 159. ZV-a, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potrebno je postojanje samostalnog posjeda određene kakvoće, koji neprekidno traje zakonom određeno vrijeme. Za nekretninu čiji je posjed zakonit, istinit i pošten potrebno je deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok je za barem pošten samostalni posjed potrebno dvadeset godina. Prema članku 160. stavku 2. ZV- a, u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme tijekom kojeg su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali stvar pod zakonom propisanim pretpostavkama.

22. Međutim, tužitelji nisu dokazali niti samostalni posjed predmetne nekretnine niti njegovu neprekidnost i zakonom propisanu kakvoću, a osobito nisu dokazali da se posjed njihovih pravnih prednika odnosio upravo na predmetnu nekretninu. Stoga nisu ispunjene niti dokazane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

23. Slijedom svega navedenog, tužitelji nisu dokazali niti derivativno stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla niti su dokazali pretpostavke za izvorno stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

24. Stoga, budući da tužitelji nisu dokazali odlučne činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, nisu osnovani ni glavni tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva niti alternativni tužbeni zahtjev na utvrđenje postojanja valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva, kao ni s njima povezani zahtjevi za priznanje prava, prestanak svojatanja prava vlasništva i uknjižbu prava vlasništva uz istodobno brisanje prava s imena tuženice. Stoga je tužbene zahtjeve valjalo odbiti kao neosnovane.

25. Tuženica je istaknula prigovor pravomoćno presuđene stvari, navodeći da je pravo vlasništva njezina pravnog prednika, a potom i njezino pravo vlasništva, upisano u postupku obnove zemljišne knjige, pri čemu tužitelji nisu izjavili prigovor. Međutim, za postojanje presuđene stvari potrebno je postojanje pravomoćne odluke kojom je odlučeno o istom predmetu spora između istih stranaka. Sama činjenica da je pravo vlasništva upisano u postupku obnove zemljišne knjige, kao i činjenica da tužitelji u tom postupku nisu podnijeli prigovor, ne predstavlja sama po sebi pravomoćno presuđenu stvar u smislu članka 333. ZPP-a. Stoga istaknuti prigovor nije osnovan.

26. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a. Tuženici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika, obračunat prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23 i 107/25, dalje: Tarifa), uz vrijednost predmeta spora od 1.459,95 eura, i to za zastupanje na ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari i izvodili dokazi dana 19.03.2024., 18.09.2024., 26.11.2025. i 09.07.2026., kao i za nazočnost očevidu dana 15.04.2024., po 100 bodova za svaku navedenu radnju (Tbr. 9. t. 1. Tarife), ukupno 500 bodova. Nadalje, priznat je trošak izbivanja iz ureda dana 15.04.2024. radi nazočnosti očevidu, u trajanju od četiri sata, odnosno 4 × 25 bodova, ukupno 100 bodova (Tbr. 39. Tarife). Za sastav obrazloženih podnesaka od 07.12.2023. i 30.07.2024. priznat je trošak od po 100 bodova za svaki podnesak (Tbr. 8. t. 1. Tarife), ukupno 200 bodova. Sveukupno je tuženiku priznato 800 bodova. Uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife), navedeni iznos odgovara iznosu od 1.600,00 eura, koji se uvećava za PDV po stopi od 25%, odnosno za 400,00 eura, pa ukupni trošak zastupanja iznosi 2.000,00 eura, koliko je tužitelj dužan naknaditi tuženici.

Benkovac, 17. kolovoza 2026.

Sutkinja

Božana Mihalj

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Tužiteljima po pun.

2. Tuženici po pun.