Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-810/2025-26

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Pagu

Trg kralja Petra Krešimira IV-Knežev dvor

23250 Pag

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, po sutkinji toga suda Marijani Zelić u pravnoj stvari tužitelja SG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Vesni Škare Ožbolt, odvjetnici u Zagrebu, Masarykova 10, protiv tuženika Grad Pag, OIB:32150762596, Pag, Branimirova obala 1, zastupan po punomoćniku Hrvoju Bićaniću, odvjetnik u Ogulinu, Ivana bana Mažuranića 7, radi brisanja zemljišnoknjižnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 1. srpnja 2026., u prisutnosti zamjenika punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, na ročištu određenom radi objave presude, 17. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je uknjižba prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kčbr. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta NC 14 (ukupne površine 14282 m2), pravno nevaljana u dijelu koji je nastao pripajanjem nekadašnje kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 54 m2, označenom točkama A-B-C-A na skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića od 22. rujna 2022. i od 14. travnja 2026.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Pag, Stalne službe Pag, Općinskog suda u Zadru, uspostavu ranijeg stanja koje je bilo prije provedbe Rješenja Z-23385/2020, na način da se u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upiše kčbr. [katastarska čestica] pašnjak sa 54 m2, kao vlasništvo tužitelja SG, OIB: [osobni identifikacijski broj], za cijelo, dok se u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod kčbr [katastarska čestica] nerazvrstana cesta NC 14, javno dobro u općoj uporabi – Grad Pag, upisuje nova površina od 14228 m2, na kojoj kao vlasnik i nadalje ostaje upisan tuženik.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 4.075,15 eura sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja ja na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana, dok se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka preko dosuđenog iznosa odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je Rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Pag, Općinskog suda u Zadru, Stalne službe Pag, kčbr. [katastarska čestica] pašnjak sa 54 m2 upisana u zk. ul. 7470k.o. Pag, poništena i spojena u kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Upis je proveden na osnovi Geodetskog elaborata, broj: 76/2020klasa: 932-06/2020-02/266, urbroj: 541-22-3/1-20-5 od 14. listopada 2020., skice izmjere i kopije katastarskog plana Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Pag, Očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti Grada Paga klasa: 363-01/18-10/5, urbroj: 2198/24-04/01-20-9 od 12. kolovoza 2020.g. i Odluke Gradskog vijeća grada Paga, klasa: 363-01/18-10/5, urbroj: 2198/24-05/01-20-4 od 30. srpnja 2020.g., te čl.102, čl.131, čl.132, čl.133Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19). Tužitelj je Kupoprodajnim ugovorom od 26.08.2002.godine, a koji je upis proveden pod posl. brojem Z- 436/11, upisan kao vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i od toga je dana u neprekidnom i samostalnom posjedu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi nikad nije bila cesta niti su istu koristile druge osobe radi prolaza. Odredbama članka 131. Zakona o cestama (NN 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013 i 92/2014) ceste koje se na dan stupanja na snagu Zakona o cestama (NN 84/11) koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona, postaju nerazvrstane ceste. Postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj upravi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave st. 3. navedene odredbe previđa da se te nerazvrstane ceste koje su udovoljile uvjetima iz st. 1. na dan stupanja na snagu Zakona o cestama (NN 84/11), a koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar. Temeljem stavka 5. istog članka prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi kada nerazvrstane ceste izgrađene do stupanja na snagu Zakona o cestama nisu evidentirane u katastru, dostavlja se zemljišnoknjižnom sudu na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste. Stavkom 6. navedeno je da će se nerazvrstane ceste upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi. S obzirom na navedene zakonske odredbe kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije nikad bila cesta ni prije stupanja na snagu Zakona o cestama niti je to sada, pa ista nije ni trebala biti obuhvaćena Geodetskim elaboratom br. 76/2020. Iz Odluke o utvrđivanju svojstva nerazvrstane cesta javnog dobra u općoj uporabi NC 14 (16648 K. O. [katastarska općina] ) od 30. srpnja 2020. godine, nije vidljivo koji sve dijelovi čestica čine nerazvrstanu cestu na području k. o. [katastarska općina], već samo da kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini nerazvrstanu cestu. Očitovanjem nositelja prava na nerazvrstanoj cesti koji je sastavni dio Geodetskog elaborata izvedenog stanja, nisu dani točni podaci , a prije svega činjenica da je geodetski elaborati izvedenog stanja izrađen prema stanju stvarnom stanju. Upisom prava vlasništva tuženika na temelju nepravilnog postupanja Geo Prizme d.o.o. iz Zagreba, Skokov prilaz 6, k oji je upis proveden pod točkom IX. Rješenja Z 23385/2020 , s a koji je nevaljan odnosno neistinit zbog činjenice da u trenutku kada je Geodetski elaborat izvedenog stanja izrađen kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bila nerazvrstana cestama sukladno odredbama Zakona o cestama. Obzirom na činjenicu da nadležni Ured za katastar ne izlazi na licu mjesta, već je samo potvrdio tehničku ispravnost Elaborata, smatramo da je istim povrijeđeno tužiteljevo pravo vlasništva na navedenoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predlaže se prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu opreza radi osporava tužbu i istaknuti tužbeni zahtjev u cijelosti. Na ročištu od 22. rujna 2022. tuženik ističe kako ograde zatečene na očevidu prije nije bilo te da je vidljivo kako predmetna površina i površina puta imaju identičan izgled u pogledu korištenja. U podnesku od 14. prosinca 2022. napominje da se radi o cesti te da tužitelj nije smio postavljati navedenu ogradu koja je postavljena pred sam očevid i da je jasno vidljivo da između utužene površine i površine koja predstavlja cestu ne postoji razlika niti u razini niti u izgledu ili sastavu površine.

Predlaže se odbiti tužbeni zahtjev.

3. Rješenjem Županijskog suda u Splitu, posl. br. Gž Zk-8/2023 od 19. ožujka 2025. ukinuta je presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, posl. br. P- 769/2022-30 od 30. siječnja 2023. i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Iz obrazloženja rješenja proizlazi da prvostupanjski sud treba u okviru dokaznih prijedloga tuženika nadopuniti relevantno činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužitelja kako je to ukazano ovim ukidnim rješenjem te će se valjanom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o zahtjevu tužitelja. Nadalje ukazuje kako je tužbeni zahtjev upravljen na nevaljanost upisa predmetne ceste označene kao na čest. br. 16648, koja je nastala dijelom i pripajanjem činjeničnim navodima ali i tužbenom zahtjevu za brisanje i dopuštenost upisa na ime tuženika, o čemu treba voditi računa u ponovnom postupku.

4. Sud je tijekom dokaznog postupka pregledao i pročitao isprave priložene spisu i to: povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige za čest. 8389/1003 k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 12. svibnja 2022. (l.s.29-30), povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige za čest. 16648 k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 16. svibnja 2022. (l.s.31-32), skicu izmjere sa stanjem na dan 3. kolovoza 1998. (l.s.43), preslik katastarskog plana sa stanjem na dan 12. srpnja 2004. (l.s.44), održan je očevid na licu mjesta dana 22. rujna 2022. godine (l.s.53-54), skicu sudskog očevida od dana 22. rujna 2022. sa fotografijama (l.s.57-58), geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade od dana 17. listopada 2016. (l.s.73-78), saslušan je svjedok ĐG i tužitelj u svojstvu stranke na ročištu od dana 15. prosinca 2022. (l.s. 69-70), nalaz i mišljenje vještaka Frane Vlatkovića od 14. travnja 2026. (l.s. 159-161), dopuna iskaza svjedoka ĐG i tužitelja (l.s. 180-184), presuda Visokog Upravnog suda, posl. br. Usoz- 160/2023-4 od 28. listopada 2024. (l.s. 156-158), spis ovoga suda broj Z-26673/21 i Z- 23385/20.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari predstavlja zahtjev tužitelja na utvrđenje pravne nevaljanosti uknjižbe prava vlasništva na nekretnini upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kčbr. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta NC 14 sa 14282 m2, a koja je nastala i od kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine od 54 m2, na skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića od 22. rujna 2022. označena točkama A-B-C-A te uspostava zemljišnoknjižno stanje, koje je bilo prije provedbe rješenja ovoga suda broj Z-23385/20.

7. U ovoj fazi postupka između stranaka nije bilo sporno da je nekretnina ranije oznake čest. 8389/1003, pašnjak sa 54 m2, u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bila upisana kao vlasništvo tužitelja u cijelosti te da je predmetna nekretnina rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Pag, Općinskog suda u Zadru, Stalne službe Pag, kčbr. [katastarska čestica] poništena je i spojena u kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Sporno je, međutim, u postupku valjalo raspraviti i utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o nerazvrstanoj cesti i u odnosu na predmetnu nekretninu brisanog prava vlasništva tužitelja na temelju upisa javnog dobra ili pak ista nikada nije bila sastavni dio predmetne ceste te u isključivom i faktičnom posjedu tužitelja.

9. Tijekom postupka je utvrđeno:

- kako je uvidom u povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige za čest. 8389/1003 k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 12. svibnja 2022. razvidno da je na poništenoj čest. 8389/1003 u površini od 54 m2 bio upisan tužitelj kao vlasnik za cijelo, a poništena je na temelju Geodetskog elaborata broj: 76/2020,

- kako je uvid u spise ovoga suda broj: Z-26673/2021 i Z-23385/2020. u potonjem predmetu došlo je do promjene upisa vlasništva na utuženoj nekretnini temeljem priloženog geodetskog elaborata društva Geo-prizma d.o.o. od dana 14. listopada 2020. broj: 76/2020 izrađenog za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta odnosno evidentiranje izvedenog stanja ceste, između ostalog, i na čest. 8389/1003, a koja je bila upisana na tužitelja,

- kako je Elaboratu prileži Prijavni list, Odluka lokalne samouprave Grada Paga o utvrđivanju svojstva nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi ENC 14 - čest. 16648 k. o. [katastarska općina], Očitovanje nositelja prava na nerazvrstanoj cesti od 12. kolovoza 2020. godine te prateće skice izmjere društva Geo-prizma d.o.o..

- kako je rješenjem suda prvog stupnja od 8. rujna 2021. i dopušteno poništavanje čest. 8389/1003 pašnjak "Proboj" s 54 m2 i spajanje njene površine s čest. 16648, sve k. o. [katastarska općina] na koje rješenje je tužitelj uložio prigovor dana 28. rujna 2021. pod brojem Z-26673/2021 koji je zabilježen u C teretovnici i koji nije konačno riješen,

- kako je uvidom u povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige za čest. 16648 k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 16. svibnja 2022. razvidno da se radi o javnom dobru u općoj uporabi (nerazvrstana cesta) NC 14 u površini od 14282 m2 u vlasništvu grada Paga iz čega izvire pasivna legitimacija tuženika jer se čest. 8389/1003 pripojila čestici u vlasništvu tuženika.

- kako je uvidom u skicu izmjere i presliku katastarskog plana iz 1998. i 2004. godine vidljivo da je još 1998. godine postojao formiran put koji je nosio oznaku čest. 8389/809; da je čest. 8389/1003 bila zasebna nekretnina oblika trokuta, a stanje je ostalo nepromijenjeno i 2004.,

- kako je na sudskom očevidu održanom dana 22. rujna 2022. sud neposrednim opažanjem utvrdio da se radi o trokutu zemljane površine ograđenim žičanom ogradom na kojem je postavljen i rasvjetni stup tužitelja. Kuća tužitelja nalazi se na čest. 8389/1002 i s dvorištem čini cjelinu s poništenom čest. 8389/1003 k. o. [katastarska općina],

- kako iz iskaza saslušanih svjedoka ĐG na okolnost izgleda, namjene i korištenja prijeporne nekretnine u bitnome proizlazi da je sporna nekretnina sastavni dio ograđenog dvorišta tužitelja od kada je kod tužitelja prvi put došao na Pag 2015.

10. Tijekom ponovnog suđenja pred ovim sudom proveden je dopuna vještačenja po vještaku geodetske struke, nadoslušan svjedok ĐG i tužitelja, te je pročitana presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

11. Čitanjem presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, posl. br. Usoz-160/2023-4 od 28. listopada 2024. utvrđeno je da je ukinuta Odluka o utvrđivanju svojstva nerazvrstanih cesta javnog dobra u općoj uporabi Grada Paga, klasa: 340- 01/23-10/9, urbroj: 2198/24-05/01-23-2 od 15. ožujka 2023. (Službeni glasnik Grada Paga, 2/23).

12. Uviđajem na licu mjesta od 9. travnja 2026. kao dopuna već provedenom geodetskom vještačenju utvrđeno je da predmetna nekretnina predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sa sjevorozapadne strane i sjeveroistočne strane ograđena betonskim zidom, a sa južne strane uz pošljunčani put žičanom ogradom. Na predmetu spora također je odložen brod. Na terenu se utvrđuje da predmet spora u naravi ne predstavlja put već je položen sjeverno od istog. Uvidom u stare katastarske podatke utvrđuje se da je predmet spora nekad nosio oznaku 8389/1003 te da je parcelacijskim elaboratom iz 2020. ta čestica poništena i prešla u danas predmetnu 16648. Pregledom elaborata iz 2020. kojim je čest. zem. [katastarska čestica] poništena i prešla u 16648 utvrđuje se da je tadašnja čest. zem. [katastarska čestica] prema načinu upotrebe katastarska čestica bila pašnjak. Dodatno je utvrđeno da u odnosu na prethodno provedeni očevid da je predmeta spora s jugozapadne strane betoniran dok je ostatak predmeta spora identičan kao i u prethodnom očevidu, te da postojeća južna granica poništene čest. zem. [katastarska čestica] se podudara sa položajem postojeće žičane ograde. Na skici sudskog očevida predmet spora je označen slovima A-B-C-A, dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], povr. 54 m2.

13. Tuženik je prigovorio nalazu i vještaka te istakao da ne predstavlja cjeloviti vještački nalaz, već isključivo skicu sudskog očevida s grafičkim prikazom, bez ikakvog relevantnog stručnog očitovanja o odlučnim činjenicama u ovom postupku.

14. Vještak se očitovao na prigovor i istakao da je kao vještak izradio skicu sudskog očevida sa prilogom-fotografijama. Smatra da navedeno predstavlja nalaz i mišljenje. Pisano objašnjenje skice dostavlja u slučajevima ka skica nije dovoljno jasna i ne može prezentirati traženi zadatak. Smatra da u ovom predmetu skica sudskog očevida nedvojbeno prezentira predmet spora koji je označen likom i površinom, te da nema potrebe dodatno u pisanom dijelu ponavljati isto. U odnosi na ostale prave interpretacije, ističe da je vještak geodetske struke, ni je pravnik kao ni vještak prometne struke, te da se sukladno tome ne smije upuštati u raspravu koja izlazi iz njegove domene.

15. Tužitelj nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka te je podneskom od 25. lipnja 2026. uredio tužbeni zahtjev sukladno skici sudskog očevida od 14. travnja 2026.

16. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Frane Vlatkovića kao stručno, logično i uvjerljivo.

17. Svjedok ĐG je u dopuni svom iskazao naveo da nitko predmet spora nije mogao koristiti kao put jer su se na istom nalazila kamenja, velika hrpa kamenja, a tužitelj je tamo postavio lampu da postoji osvjetljenje na tom dijelu. Ta kamenja su bila od tužitelja koje je on kasnije iskoristio za gradnju ograde, a to mu je poznato zato što mu je pomogao urediti i očistiti zemljište nakon što su kamenja iskorištena. Kamenja sa zemljišta su maknuta 2018. ili 2019., a vodovod je rađen 2018. po sredini ulice, nije prolazio preko prijepora. Na terenu se nije pomicala žičana ograda radi kopanja. Njegova saznanja su od 2015. i tada je bila žičana ograda postavljena na betonskim blokovima koja je pomična u slučaju potrebe.

18. Tužitelj je u dopuni iskaza naveo da je kad je došao 1988. mjesto prijepora je izgledalo kao pašnjak odnosno kompletna parcela 8389 od neki 1000 m2. Kas je došao 1998. tada cijelo selo nije imalo struje, struja je došla kad je donio agregate. Lampu je stavio 1990., a lampu je napravio „ ĆG“ [adresa]. Kopano je uz rub bijelog puta, van sporne parcele, da bi postavili kablovi koji dolaze na taj stup za javnu rasvjetu. Nakon što mu je pokazana fotografija br. 4. (l.s. 161), tužitelj pokazuje stup te ističe da se kablovi uvijek postavljaju jedan metar van samog objekta infrastrukture, pa tako i konkretno ovog stupa struje, te pokazuje da kablovi prolaze preko puta van sporne parcele. Mjesto prijepora je kupio od NG. Mjesto prijepora je bilo u vlasništvu NG od 1998. do 2006., 2006. su napravili ugovor, a on je to koristio i dok je bilo njegovo. Pravni prednici predmetne parcele nikad mu nisu rekli da bi mjesto prijepora bio put.

19. U ovoj pravnoj stvari radi se o brisovnoj tužbi iz odredbe čl. 168. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. dalje ZV) koja propisuje da ako netko povrijedi vlasnikovo pravo nevaljanim upisom u zemljišne knjige, vlasnik se ima pravo štititi od toga sredstvima koja za zaštitu knjižnih prava daju pravila zemljišno knjižnoga prava.

20. Ceste koje se na dan stupanja na snagu Zakona o cestama (("Narodne novine“ br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21, 114/22 i 42/23. dalje: ZC) koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona, postaju nerazvrstane ceste, koje se evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste - javno dobro u općoj uporabi, i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe.

20.1. Prema odredbi članka 100. ZC nerazvrstanu cestu čine:

– cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično),

– građevna čestica, odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i drugo),

– zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, – prometna signalizacija (okomita, vodoravna i svjetlosna) i oprema za upravljanje i nadzor prometa,

– javna rasvjeta i oprema ceste (odbojnici i zaštitne ograde, uređaji za zaštitu od buke, uređaji za naplatu parkiranja i slično).

21. Na temelju dokaza provedenih tijekom postupka kao prvo uviđajima na licu mjesta po vještaku Frani Vlatkovića utvrđeno je da predmet spora u naravi ne predstavlja put već je položen sjeverno od istog. Nadalje da je uvidom u stare katastarske podatke utvrđuje se da je predmet spora nekad nosio oznaku 8389/1003 te da je parcelacijskim elaboratom iz 2020. ta čestica poništena i prešla u danas predmetnu 16648. Pregledom elaborata iz 2020. kojim je čest. zem. [katastarska čestica] poništena i prešla u 16648 utvrđuje se da je tadašnja čest. zem. [katastarska čestica] prema načinu upotrebe katastarska čestica bila pašnjak, te da postojeća južna granica poništene čest. zem. [katastarska čestica] se podudara sa položajem postojeće žičane ograde. Stoga ovaj sud utvrđuje da ograda nije postavljena u cestovnom pojasu već se točno podudara s povijesnom južnom katastarskom međom poništene čest. zem. [katastarska čestica]. Kako je u ovom postupku potrebno utvrditi je sporna nekretnina bila u uporabi kao nerazvrstana cesta prije 1. siječnja 1997. zaključuje se da žičana ograda prati liniju koja je i prije i nakon 1. siječnja 1997. predstavljala granicu zemljišnoknjižne čestice. U prilog tome ide i oblik (trokutasti) sporne nekretnine, ograđenost i njezin položaj u odnosu na pošljunčani put koji je funkcionalan, a imajući u vidu činjenicu da se ista u zemljišnoj knjizi vodila kao pašnjak i da tu nikada nije bio put, po samoj logici i prirodi stvari nekretninom ne koristi veći broj ljudi, zapravo predmetnom nekretninom se koristi samo tužitelj koji na predmetnoj parceli drži brod. Tuženik s druge strane nije predložio niti jedan dokaz na okolnost da je predmetna parcela korištena za put, da je korišten od strane drugi osoba ili da je tužitelju netko osporavao pravo vlasništva na predmetnoj parceli. Sukladno navedenom nije bilo nikakvih valjanih i zakonitih razloga za pripajanjem dijela nekretnine tužitelja koja se vodila kao pašnjak postojećem putu u vlasništvu Grada Paga.

22. Konačno, za valjan zemljišnoknjižni upis osim formalnih uvjeta trebaju postojati i materijalnopravni uvjeti koji opravdavaju takav upis. Postojanje materijalno pravnih uvjeta za upis prava vlasništva pretpostavlja postojanje valjane pravne osnove stjecanja istog prava, pa kada takva osnova ne postoji, ne može niti doći do valjanog upisa. Sud zaključuje da tuženik nije imao valjani materijalno pravni uvjet za upis prava vlasništva u zemljišnoknjižnom postupku. Stoga je tužitelj dokazao da je uknjižba tuženika bila nevaljana jer se ne radi o nerazvrstanoj cesti pa je prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan.

23. Odluka o troškovima parničnoga postupka donesena je na temelju članka 154. stavka 1. i 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. -ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.,155/23. i 146/25. dalje ZPP.) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23. i 107/25. dalje Tarifa), a prema vrijednosti postavljenog tužbenog zahtjeva (6.636,14 eura). Tako je tužitelju priznat trošak za sastav tužbu po Tbr. 8/1 – 200,00 eura, pristup na roč. od 16. veljače 2022. prema Tbr. 9/2-100,00 eura, sastav podneska od 15. travnja 2022. prema Tbr. 8/4-50,00 eura, sastav podneska od 17. svibnja 2022. prema Tbr. 8/4-50,00 eura, pristup na roč. od 23. svibnja 2022. prema Tbr. 9/1-200,00 eura, pristup na roč. od 22. rujna 2022. prema Tbr. 9/1-200,00 eura, sastav podneska od 14. prosinca 2022. prema Tbr. 8/1-200,00 eura, pristup na roč. od 15. prosinca 2022. prema Tbr. 9/1-200,00 eura, sastav odgovora na žalbu od 20. veljače 2023. prema Tbr. 10. toč. 5. -200 eura, sastav podneska od 7. siječnja 2026. prema Tbr. 8/1-200,00 eura, sastav podneska od 8. svibnja 2026. prema Tbr. 8/2- 100,00 eura, sastav podneska od 25. lipnja 2026. prema Tbr. 8/1-200,00 eura, sastav podneska od 8. svibnja 2026. prema Tbr. 8/1-200,00 eura, sastav podneska od 23. lipnja 2026. prema Tbr. 8/1-200,00 eura, pristup na roč. od 1. srpnja 2026. prema Tbr. 9/1-200,00 eura, što iznosi 2.400,00 eura, uvećano za PDV 25 %, što iznosi 3.000,00 eura, uvećano za trošak vještačenja u iznosu od 990,55 eura, uvećano za trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 56,40 eura, na odgovor na žalbu u iznosu od 28,20 eura, što ukupno iznosi 4.075,15 eura.

Pag, 17. kolovoza 2026.

Sutkinja

Marijana Zelić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalbu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovom sudu putem sustava e-komunikacija, odnosno u tri primjerka ako podnositelj žalbe nije obveznik korištenja e-komunikacije sukladno članku 106.a ZPP-a. O žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Tužitelju pp

2. Tuženiku pp