Poslovni broj:Pp-710/2024
Republika Hrvatska
Općinski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku po sutkinji tog suda Mirjani Milković-Srhoj uz sudjelovanje Paule Glavinić kao zapisničarke u žurnom prekršajnom postupku protiv okrivljenika „DUBROVNIK CESTE“ d.d. kao pravne osobe i ČČ, kao odgovorne osobe, nakon prigovora na obavezni prekršajni nalog Postaje prometne policije Dubrovnik pod Klasom: 211-07/23-4/84555, Urbroj: 511-03-14-23-1 od 17. listopada 2023. godine, radi prekršaja iz članka 6. stavak 5. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na temelju članka 244. stavak 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine RH br.107/07, 39/13, 157/13, 70/17,118/18 i 114/22 ),
p r e s u d i o j e
Okrivljenici; 1. „DUBROVNIK CESTE“ d.d. , OIB: 602164777432, Dubrovnik, Vladimira Nazora 8, kao pravna osoba
2. ČČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1960., s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, kao odgovorna osoba,
k r i v i s u
Što kao društvo koje je temeljem ugovorne obveze sklopilo Ugovor za održavanje državnih cesta sa društvom Hrvatske ceste d.o.o nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa tj. nisu uklonili nestabilno kamenje sa pokosa ceste, što su bili dužni u sklopu redovnog održavanja na dijelu državne ceste D-8 kod km stupa 4 i 000 metara, 28.dionice u Dubrovniku, radi čega je dana 29. kolovoza 2023. godine oko 19,20 sati, na ravnom cestovnom potezu s brda sa sjeverne strane kolnika gdje je postavljena odgovarajuća zaštitna mreža, došlo do urušavanja kamenja, te pada istog na prednji desni dio osobnog vozila reg. ozn. [registarska oznaka], kojim je navedenim kolnikom iz smjera istoka u smjeru zapada, upravljao državljanin Njemačke ČČC,
čime su počinili prekršaj opisan po članku 6.stavak 1. i stavak 2., a kažnjiv po članku 6. stavak 5. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa im se radi toga na temelju cit. propisa,
i z r i č e
I. Okrivljenoj pravnoj osobi – novčana kazna u iznosu od 660,00 (šestošezdeset) eura,
II. Okrivljenoj odgovornoj osobi – novčana kazna u iznosu od 190,00 (stodevedeset)eura
III. Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka ove presude., a ukoliko u navedenom roku uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom.
IV. Na ime troškova prekršajnog postupka okrivljena pravna osoba dužna je platiti iznos od 30,00 eura , a okrivljena odgovorna osoba iznos od 15,00 eura, u roku od 30 dana od dana primitka ove presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, pod prijetnjom prisilne naplate.
Obrazloženje
1. Postaja prometne policije Dubrovnik izdala je protiv okrivljenika obavezni prekršajni nalog radi prekršaja opisanog u izreci, koji je po prigovoru okrivljenika stavljen izvan snage, te je proveden žurni postupak.
2. Okrivljena pravna osoba u pisanoj obrani u cijelosti poriče inkriminaciju koja joj se stavlja na teret te se ne smatra krivom. Dinamika štetnog događaja je utvrđena naknadno i to isključivo po izjavi oštećene osobe – vozača vozila. U tom smislu sporno je mjesto nastanka štetnog događaja što izravno utječe na pasivnu legitimaciju okrivljenika, sporna je i dinamika nastanka štetnog događaja kao i onda posljedično i sama prekršajna kvalifikacija. Citira čl. 82. Zakona o cestama te čl. 33 istog Zakona. Radovi održavanja javnih cesta ustupaju se pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena te koja raspolaže osposobljenim kadrovima za izvođenje radova održavanja pod prometom. Dakle, državnim cestama na području RH upravlja trgovačko društvo Hrvatske ceste d.o.o., a radove održavanja državnih cesta na području Dubrovačko-neretvanske županije (i to isključivo radove redovitog održavanja državnih cesta) sukladno Ugovoru o redovitom održavanju državnih cesta na području Dubrovačko-neretvanske županije cesta izvodi trgovačko društvo Dubrovnik ceste d.d. Prilažu Ugovor o izvođenju radova održavanja Državnih cesta na području Dubrovačko - neretvanske županije za 2023. godinu. Citira potom, članak 2. Pravilnika o održavanju cesta kojim je propisano da je upravitelj ceste (dakle društvo Hrvatske ceste d.o.o.) u obvezi osigurati da se ceste održavaju na način da se prilikom održavanja omogući siguran promet na njima, da se očuvaju temeljna svojstva i poboljšaju njihove prometne, tehničke i sigurnosne značajke, zaštite od štetnog utjecaja cestovnog prometa, te da se očuva njihov okoliš i uredan izgled. Citira čl. 6. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama po kojem bi eventualno okrivljena osoba moglo biti jedino i isključivo trgovačko društvo Hrvatske ceste d.o.o., kao zakonski upravitelj ceste u čijoj je u nadležnosti projektiranje, izgrađivanje, opremanje, a tako i održavanje i zaštita cesta i to tako da odgovara svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju tog zakona. Dakle, odgovornost (pa i prekršajna) upravitelja ceste normirana je zakonom i nije ju moguće Ugovorom prenijeti na drugu pravnu osobu. Poziva se na presudu Vrhovnog suda RH Rev 1052/2005-2 i Rješenje Vrhovnog suda Rev 702/2013 od 5. srpnja 2017. g. U navedenim presudama je nedvojbeno utvrđeno da prekršajno odgovoran upravitelj, nominiran zakonom, trgovačko društvo Hrvatske ceste d.o.o. ili Županijska uprava za ceste ovisno o kategorizaciji ceste (državna ili županijska cesta) te da sklopljenim ugovorom nije, a niti može biti prenesena Zakonom propisana prekršajna odgovornost na drugu osobu. Slijedom navedenog Dubrovnik ceste d.d. ne mogu biti okrivljenik u ovom postupku te se okrivljenika treba osloboditi od optužbe u ovom postupku. Nadalje se poziva na čl. 26 Zakona o cestama kojim je propisano da da poslovi održavanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona su redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta. Pravilnikom o održavanju cesta, čl. 12 i 13. propisano da redovito održavanje cesta čini skup poslova odnosno radova i radnji te mjera koje se provode tijekom cijele godine sukladno mjesečnom odnosno višemjesečnom operativnom programu. Navodi što se podrazumijeva pod redovno održavanje cesta te citira čl 42 i 45. Pravilnika kojim je propisano što obuhvaća izvanredno održavanje cesta. Dakle, ovdje okrivljenik na cesti smije poduzimati isključivo i jedino radove redovitog održavanja cesta koji su definirani Pravilnikom o održavanju cesta i Ugovorom o redovitom održavanju državnih cesta. Okrivljenik ne smije poduzimati radove izvanrednog održavanja cesta jer za iste nije ovlašten. U ovom slučaju iz činjeničnog opisa mjesta događaja stoji kako: „s brda sa sjeverne strane kolnika gdje je postavljena zaštitna mreža, došlo do urušavanja kamenja te potom i do pada istoga na prednji desni dio osobnog vozila“.Dakle na navedenom mjestu je postavljena zaštitna mreža što dokazuje da su izvršeni i radovi izvanrednog održavanja cesta (postavljanje zaštitne mreže) sve sukladno Pravilniku o održavanju cesta. Iz činjeničnog opisa prekršaja vidljivo kako je kamen na cestu dospio s brda sa sjeverne strane kolnika, što je utvrđeno i u službenoj bilješci i u situacijskom planu koji se nalaze u spisu predmeta. Citira Članak 4. Zakona o cestama, kojim je propisano što čini javnu cestu. Stoga, brdo sa kojeg je kamen dospio na cestu nije sastavni dio ceste pa ne postoji obveza održavanja istog ni od strane upravitelja ceste (Hrvatske ceste d.o.o.), a osobito ne od strane kao izvođača radova redovnog održavanja ceste. Ističe navode službene zabilješke da se odron dogodio u trenutku nailaska vozila jer se navodi da je kamen pao na prednji dio vozila što također utječe na to da ne postoji odgovornost okrivljenika za prekršaj koji mu se stavlja na teret, a sve sukladno odluci Vrhovnog suda RH, Rev-2909/94 od 11. lipnja 1997. godine u kojoj se ističe da „Poduzeće za održavanje cesta ne odgovora za štetu u slučaju kad je kamen koji je uzrokovao prometnu nezgodu dospio na cestu neposredno prije nezgode pa ga objektivno nije bilo moguće ukloniti prije nezgode iako je ophodarska služba uredno obavljana.“ Presuda Vrhovnog suda RH posl. br. Rev-2909/94 od 11. lipnja 1997. godine u preslici. Za konkretnu dionicu državne ceste ophodnja se vrši svakodnevno i to u dva navrata. U tom smislu dostavljaju se i ophodarski dnevnici za dan 29. kolovoza 2023. iz kojeg je vidljivo kako je navedena dionica ceste u propisanom razdoblju održavana sukladno propisima. Redovito održavanje državnih cesta je djelatnost koja je i zakonski i ugovorno normirana i ona se mora vršiti u skladu sa navedenim aktima. Okrivljenik kao izvođač radova redovitog održavanja nije u mogućnosti radove redovitog održavanja izvoditi na bilo koji način drukčije od propisanoga, pa ako su radovi redovitog održavanja cesta izvršeni u skladu sa propisima tada nema odgovornosti na strani izvođača radova redovitog održavanja . Obzirom na navedeno činjenično i pravno stanje može se utvrditi da je okrivljenik postupio u skladu sa svojim obvezama utvrđenim u Ugovoru o redovnom održavanju državnih cesta na području Dubrovačko-neretvanske županije za 2023. godinu i u Pravilniku o održavanju cesta i poduzeo sve mjere kako bi spriječio nastanak prometne nesreće. Okrivljenik smatra kako je dokazano da ne postoji njegova odgovornost u ovom postupku i da nije odgovoran za prekršaj za koji se tereti. Slijedom navedenog, prvookrivljena pravna osoba predlaže Naslovnom sudu donošenje Presude kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe, sve sukladno čl. 182. Prekršajnog zakona.
3. Okrivljena odgovorna osoba, pridružuje se obrani okrivljene pravne osobe.
4. U dokaznom postupku pročitan je zapisnik o očevidu, izvršen je uvid u situacijski plan, ophodarski dnevnik, Ugovor o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta sklopljen između Hrvatskih cesta d.o.o., kao naručitelja između ostalih i za područje Dubrovačko-neretvanske županije s društvom Dubrovnik ceste d.d., kao ugovaratelja od 25. travnja 2023.godine koji se primjenjuje za razdoblje od 1. svibnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine, te su pročitani i pregledani svi prilozi dostavljeni uz pisanu obranu.
5. Na temelju provedenog postupka smatra se dokazanim da su okrivljenici počinili prekršaj činjenično opisan i pravno kvalificiran kao u izreci.
6. Okrivljenici poriču prekršaj, te u bitnom u obrani navode da društvo Hrvatske ceste d.d. upravlja državnim cestama na području RH, dok radove redovitog održavanja državnih cesta sukladno Ugovoru o redovitom održavanju državnih cesta na području Dubrovačko-neretvanske županije izvodi trgovačko društvo Dubrovnik ceste d.d., kako je to i razvidno iz spisu priloženog ugovora. Ukazuju na odgovornost upravitelja ceste, odnosno trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o., te smatraju da se odredba članka 6.stavak. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ne odnosi na okrivljenu pravnu osobu, već isključivo na Hrvatske ceste d.o.o. Ukazuju i na odgovornost vozača citirajući odredbu članka 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Obrana okrivljenika je neosnovana. Nije prijeporno da je okrivljena pravna osoba „Ugovorom o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta za Grupu 6“ sklopljenim sa Hrvatskim cestama d.o.o. preuzela obvezu redovitog održavanja i zaštite državnih cesta za Grupu 6, pa se u članku 1. točki 1. Ugovora navodi kao predmet Ugovora, ustupanje izvođenja radova Redovitog održavanja i zaštite državnih cesta za Grupu 6, a u točki 2. istog članka se opisuje što sve uključuje redovito održavanje ceste te je navedeno da redovito održavanje podrazumijeva „skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom većeg dijela godine ili cijele godine, sa svrhom održavanja njihove prohodnosti i tehničke ispravnosti te sigurnosti prometa koji se odvija po njima, kako je to propisano i odredbom članka 2. stavka 1. točke 13. Zakona o cestama. Okrivljenicima se stavlja na teret da nisu uklonili nestabilno kamenje s pokosa ceste radi čega je s brda sa sjeverne strane kolnika gdje je postavljena odgovarajuća zaštitna mjera došlo do urušavanja kamenja te pada istog na prednji desni dio osobnog vozila oštećenika. Imajući u vidu da je do pada kamena na vozilo oštećenika došlo unatoč postavljenoj zaštitnoj mjeri zaključuje se da okrivljena pravna osoba nije postupila po preuzetim ugovornim obvezama. Naime, prema članku 13. podstavku 4. Pravilnika o održavanju cesta, pod redovitim održavanjem cesta podrazumijeva se redovito održavanje pokosa, a u članku 24. istog Pravilnika detaljnije je opisano što je redovito održavanje pokosa, pa se navodi da tu spada stalno osiguravanje ili odstranjenje nestabilnog materijala te održavanje u takvom stanju da je osigurana učinkovita zaštita pokosa i ceste, Stoga, propust okrivljenika je da u sklopu redovitog održavanja ceste te pokosa uz cestu nisu poduzeli sve mjere da bi sa pokosa odstranili nestabilno kamenje i tako spriječili da kamen padne na cestu na nailazeće vozilo, a kako je to naprijed navedeno, redovito održavanje pokosa spada u redovito, a ne izvanredno održavanje javnih cesta, kako to okrivljenici navode u obrani. Neosnovano je i prebacivanje odgovornosti na vozača, obzirom da je do pada kamena na vozilo došlo upravo u trenutku nailaska vozila oštećenika, pa se stoga ne može raditi o neprilagođenoj brzini u smislu odredbe članka 51. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Slijedom navedenog, analizirajući obranu okrivljenika te imajući u vidu provedene dokaze, smatra se dokazanim da su u djelu okrivljenika ostvarena obilježja prekršaja iz primijenjene odredbe navedene u izreci, radi čega su proglašeni krivim i kažnjeni. Nije primijenjena Odredba čl. 293 stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama s obzirom da iz činjeničnog opisa nije razvidno da je konkretne zgode došlo do prometne nesreće jer nije navedena posljedica pada kamena na vozilo.
7. Prilikom odmjeravanja kazne, vodilo se računa o svim odlučnim okolnostima propisanim odredbom članka 36. Prekršajnog zakona. Olakotnom okolnošću cijenjen je protek vremena od počinjenja prekršaja, dok osobito otegotnih okolnosti nije bilo, pa su okrivljenicima izrečene novčane kazne u minimalnom iznosu, cijeneći ih primjerenim te se smatra da će se istim postići svrha prekršajnog kažnjavanja.
8. U skladu s odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ukoliko okrivljenici u roku od 30 dana od dana primitka presude uplate dvije trećine izrečene novčane kazne , smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139.stavak 3., u svezi članka 138. stavak 3.Prekršajnog zakona, a odnosi se na stvarne troškove postupka određene paušalno u iznosu od 30,00 eura za pravnu osobu i 15,00 eura za odgovornu osobu vodeći računa o trajanju i složenosti postupka.
10. Radi izloženog, odlučeno je kao u izreci.
U Dubrovniku, 17. kolovoza 2026. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Paula Glavinić
Mirjana Milković-Srhoj
Pravna pouka:
Protiv ove presude žalba nije dopuštena
Dostaviti:
- okrivljenicima,
- ovlaštenom tužitelju,
- spis.
