Poslovni broj: P-1087/2025-18

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku - Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Mariji Gugić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice: EĆ, Ulica 61 br. 11, Vela Luka, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Dino Žuvela, odvjetnik u Blatu, protiv tuženika: 1. TĆ rođ. ČĆ (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], 2. ČĆ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], tuženi pod 1 i 2 kao zakonski nasljednici EĆR, [adresa], i 3. ĐĆ pok. E, nepoznatog boravišta, kojem je postavljen privremeni zastupnik Rade Jurković, odvjetnik u Veloj Luci, tuženi pod 3 kao zakonski nasljednik TĆR, [adresa] i TĆR [adresa] ud. E, [adresa], tuženi od 1 do 3 ujedno i kao zakonski nasljednici ČĆR, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne rasprave zaključene 3. srpnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, a u odsutnosti uredno obaviještenih na strani tuženika, na ročištu zakazanom radi objave odluke, dana 17. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica EĆ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] vlasnica nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] upisane po kulturi kao vrt Vela Luka površine 69 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u cijelosti pa se ista ovlašćuje temeljem ove presude upisati navedeno pravo vlasništva u zemljišne knjige na svoje ime za cijelo uz istovremeno brisanje tog prava sa imena upisanih 1. Suvlasnički dio: 1/5 ĐĆR, [adresa], 2. Suvlasnički dio: 1/5 OĆR, [adresa], 3. Suvlasnički dio: 1/5 ĆĆR, [adresa], 4. Suvlasnički dio: 2/5 OĆ. E rođ. T, [adresa], što su tuženici od 1 do 3 dužni trpjeti.

Obrazloženje

1.1. U tužbi koja je u ovom sudu zaprimljena 11. studenog 2025. navodi se da su kao vlasnici nekretnine katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica], vrt Vela Luka upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama naslovljenog suda upisani braća ĐĆR, ĆĆR i ĆĆ te supruga potonjeg OĆ sukladno zk izvatku koji se dostavlja u prilogu. Međutim, da navedeni upisi ne odražavaju stvarno stanje u pogledu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini budući je upravo tužiteljica stvarna vlasnica i posjednica predmetne nekretnine u cijelosti. Naime, da je predmetna nekretnina nekada bila vlasništvo i posjed sada pok. NĆ koju je stekla nasljedstvom i diobom unutar obitelji OĆ kao jedini zakonski nasljednik svojeg oca upisanog ĐĆ koji je umro u Americi u periodu oko 2. svjetskog rata. Predmetnu nekretninu 1989., tada u naravi ograđeni vrt, označen pod osnovnom oznakom čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupio je djed tužiteljice PĆ pk. PĆ. Predmetna čestica je zbog evidentiranja općinske ceste 2017. parcelirana u novo nastale kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] mada k. č. [katastarska čestica] predstavlja vlasništvo i posjed susjeda te nije predmetom ovog postupka. Djed tužiteljice je predmetnu nekretninu darovao 2004. svojem sinu, a ocu tužiteljice GĆ koji je potom tu izgradio kuću čije se fotografije prilažu spisu. Naposljetku, otac tužiteljice UĆ ugovorom o darovanju od 28. listopada 2025. darovao je predmetnu kuću tužiteljici. Konačno, tužiteljica je u samostalnom, kvalificiranom i mirnom posjedu predmetne nekretnina od 1989.g. Nitko nikada nije smetao tužiteljicu ili njene prednike u posjedovanju, niti im je na bilo koji način itko osporavao posjed i pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini pa je tužiteljica tako vlasništvo stekla i temeljem dosjelosti. Predloženo je stoga da sud po provedenom postupku prihvati tužbeni zahtjev kao u izreci.

1.2. Što se tiče pasivne legitimacije u tužbi se pojašnjava kako su ĐĆ, ĆĆR i ĆĆ su braća, a OĆ je supruga potonjeg. Svi su pokojni, no kako su svi odselili još 30-tih godina u Ameriku, to se u Republici Hrvatskoj iza njih nije provodio ostavinski postupak. Ipak, da je poznato kako je ZĆ umro vrlo mlad bez supruge i djece tako da bi njegovi pretpostavljeni zakonski nasljednici bili njegova braća ĆĆ i ĐĆ. ĐĆ je od zakonskih nasljednika imao jedino kći NĆ koja je umrla negdje krajem ili početkom 90-tih, a od zakonskih nasljednika je prema saznanju tužiteljice imala kći JĆ i sina ŽĆ, koji je umro, a njegov zakonski nasljednik je sin ČĆ. ĆĆ i OĆ su oboje pokojni. ĆĆ je navodno umro 1948., a OĆ 1975. u Americi, a poznato je samo da su imali sina ĐĆ, koji bi s obzirom na godinu rođenja 1933. mogao biti živ, međutim tužiteljica mu ne zna adresu pa se ovom tuženom predlaže postaviti privremenog zastupnika sukladno odredbama ZPP-a.

2. Tuženici kojima je uredno dostavljena tužba nisu dostavili odgovor na tužbu niti se upustili u raspravljanje.

3. Tijekom prethodnog postupka tužitelj je ustrajao u tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu.

4. U postupku je utvrđeno da je tuženik ad. 3 ĐĆ pok. E odsutan i nepoznata boravka pa mu je stoga postavljen u ovoj parnici privremeni zastupnik u osobi Rade Jurkovića, odvjetnika u [adresa], u skladu s odredbom čl. 84. st. 1. i 2. toč. 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – u daljnjem tekstu ZPP). O tome je izdat oglas koji je objavljen na oglasnoj ploči ovoga suda i u "Narodnim novinama" br. 61/2026 od 12. lipnja 2026.

5. U postupku je proveden dokaz čitanjem isprava priloženih spisu i to: e- zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 7. studenog 2025., kupoprodajnog ugovora zaključenog 30. siječnja 1989. između NĆ pok. ČĆR, kao prodavatelja, i PĆ "Čangarija" pok. PĆ kao kupca, ugovora o darovanju zaključenog između UĆ "Čangarija" pok. PĆ kao darovatelja i PĆ "Čangarija" sina UĆ kao daroprimatelja ovjerenog u potpisu darovatelja u uredu javnog bilježnika Markite Vojvodić u Blatu pod br. OV- 591/2004 2. ožujka 2004., ugovora o darovanju nekretnina zaključenog između BĆ i PĆ kao darovatelja i EĆ te DĆ kao daroprimateljica ovjerenog u potpisu imenovanih na strani darovatelja u uredu javnog bilježnika Sandre Marinović pod br. OV-5495/2025 28. listopada 2025., fotografije predmetne nekretnine, potvrde-povijesti promjena na katastarskoj čestici izdana od DGU, Područnog ureda za katastar nekretnina Dubrovnik, Odjel za katastar nekretnina Blato KLASA: 930-04/26-05/99, URBROJ: 541-30-5/4-26-2 od 28. travnja 2026., izvoda iz katastarskog plana za utuženu nekretninu sa stanjem na dan 29. travnja 2026., kupoprodajnog ugovora zaključenog između NĆ ž. ČĆR kao prodavateljice i FĆ pok. Č kao kupca i s tim u vezi e zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 29. travnja 2026. te saslušanjem svjedoka MĆ i PĆ.

6. Ocjenom svih izvedenih dokaza zajedno i svakog izvedenog dokaza posebno, ovaj sud drži da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

7. Predmetom postupka jest deklaratorni zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva nekretnina katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te kondemnatorni zahtjev za trpljenje uknjižbe svog prava vlasništva. Utužena nekretnina upisana je u zemljišnoj knjizi provedbom prijavnog lista KLASA:932-06/2016-02/64, URBROJ: 541- 28-1/4-17-3 od 24. ožujka 2016., provedeno pod Z-3718/2017 povodom parcelacije matične kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Upisi pak u listu B (Vlastovnici) datiraju od prve polovine 20. stoljeća, a zk izvatka dalo bi se zaključiti da nije bilo daljnjih prijedloga za provedbu upisa prava vlasništva. Očito je onda da tako upisano pravo vlasništva protekom godina zasigurno ne odgovara stvarnom stanju. Kraj činjenice da je utužena nekretnina revizijom katastra, kako to proizlazi iz priložene potvrde o slijedu upisa posjeda bila upisana na ime VĆ ud. Đ sud prihvaća da je utužena nekretnina zaista i predstavljala vlasništvo obitelji VĆ. Iz daljnjeg slijed upisa posjeda proizlazi da je utužena nekretnina (kao dio nekoć matične kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) 1966. na zahtjev Mjesnog ureda Vela Luka (u svrhu naplate poreza) upisana kao posjed na ime AĆ "Gobica" pok. PĆ koji upis egzistira i dan danas. Međutim, dovodeći u vezu sadržaj spisu priloženih pravnih poslova s iskazima saslušanih svjedoka sud dalje utvrđuje kako je upis posjeda u katastarskom operetu isključivo formalne naravi. Naime, iz kupoprodajnog ugovora zaključenog 30. siječnja 1989. proizlazi da kako je NĆ pok. ČĆR (koja potječe iz obitelji VĆ) kao prodavateljica PĆ "Čangarija" pok. PĆ, djedu tužiteljice, prodala nekretninu oznake kčbr. [katastarska čestica] u predjelu Mrki rat Vela Luka kao jedan vrt površine 75m2. Prije toga, 31. svibnja 1986. imenovana prodavateljica je HĆ prodala vrtal ispred njegove kuće u površini od 117m2 bez navođenja katatsarske oznake s oznakom naziva predjela [adresa] u [adresa]. Imenovani MĆ bio je pak svjedokom potpisivanja navedenog kupoprodajnog ugovora iz 1989. između NĆ i djeda tužiteljice. Potonji je pak utuženom nekretninom opisanom kao cit: "b) u cijelosti vrtal iznad obiteljske stojne kuće, tj. ispod Balića sa sjevera granično sa garažom brata O" označenom kao 75/402 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predjel Mrki rat-Bad ukupne površine 75m2 raspolagao ugovorom o darovanju zaključenim 2. ožujka 2004. u korist svog sina PĆ, oca tužiteljice. Potonji je tako označenom nekretninom raspolagao ugovorom o darovanju nekretnina 28. listopada 2025. u korist svoje kćerke, ovdje tužiteljice. Da su tako zaključeni pravni poslovni realizirani potvrđeno je iskazima svjedoka naprijed imenovanog LĆ i PĆ. Tako iz iskaza svjedoka MĆ proizlazi da stanuje u blizini utužene nekretnine preko puta koji je prikazan na fotografiji na listu 13 spisa. Upitan od strane suda po pitanju korištenja ove nekretnine sjeća se da je to zemljište koristio pok. ŠĆ i njegova supruga NĆ. Sjećam se da je pok. ŠĆ tamo sadio krumpir. Nakon toga su članovi obitelji PĆ kupili ovo zemljište i to negdje početkom 80-tih godina prošlog stoljeća. Članovi obitelji PĆ iz koje potječe tužiteljica na utuženom zemljištu su negdje koncem osamdesetih izgradili garažu, a u vrtu sadili povrće. Koliko je svjedoku poznato izuzev imenovanih na ovom zemljištu nitko treći se nije pojavljivao niti polagao neka prava. Kuća koja je prikazana na fotografijama koje prileže spisu izgrađena je od strane PĆ ima tome pet, šest godina, ako ne i više koje saznanje crpi iz činjenice što je PĆ nakon izgradnje zatražio legalizaciju tog objekta. Naposljetku svjedok navodi kako je vrt koji se nalazi ispred njegove kuće kupio od ŠĆ čemu je također bilo 80-tih godina prošlog stoljeća, a riječ je o vrtu koji je prikazan na fotografiji na listu 35 spisa. Svjedoku PĆ, ocu tužiteljice, poznato je da su supružnici pok. NĆ i pok. KĆ utuženo zemljište svojevremeno koristili to kao vrt. Naime, sjeća se da su tamo bili vrtli koje je potom u djelu kupio MĆ i otac svjedoka. Kasnije, čemu je tako bilo prije Domovinskog rata krenulo se s izgradnjom garaže na međašnom zemljištu koje je u posjedu obitelji svjedoka. Prilikom gradnje garaže ušlo se u česticu koja je pripadala NĆ i ŠĆ i to za nekih cca 22 m2. Ostatak površine iznosio je 50 m2 i tu cijelu česticu da je potom otac PĆ kupio od NĆ po Ugovoru koji prileži spisu. Na tom ostatku od 50 m2 da je potom pristupio gradnji garaže i to nakon što mu je otac darovao to zemljište. Ta gradnja je završena negdje 2012. godine i kao takva bila je predmetom legalizacije. Na upit suda svjedok je izričit u kazivanju da se na utuženom zemljištu izuzev imenovanih nitko treći nije pojavljivao niti polagao neka prava niti je po pitanju korištenja ovog zemljišta bilo nekakvih sporova.

8. Valja istaći da se pravo vlasništva, u nedostatku isprave podobne za njegov upis, može steći dosjelošću uz ispunjenje ostalih za to propisanih pretpostavki. Dakle, ako stjecatelj koji nema valjani titulus i nedostaje mu modus u posjedu nekretnine, postoji mogućnost da uz ispunjenje ostalih pretpostavki, pravo vlasništva stekne dosjelošću, što za savjesnog i zakonitog posjednika znači protekom 10 godina, a ukoliko posjed nije zakonit onda protekom 20 godina. Preostalo je onda za utvrditi da li su na strani tužitelja ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

9. Dosjelost je originarno ili izvorno stjecanje prava vlasništva, što znači da stjecatelj svoje pravo vlasništva ne temelji na pravu vlasništva prethodnika.

10. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva na temelju posjedovanja stvari kroz zakonom određeno vrijeme, a vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću počinje teći onog trenutka kada je posjednik stupio u posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva ne treba doduše utvrđivati osnov/naslov posjednika ili njegovih prednika, ali treba utvrditi vlasnički posjed, tj. miran posjed s uočljivom voljom držati stvar kao svoju i ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme (neprekidno) potrebno za dosjelost, pri čemu dolozna vjera sprječava početak takve dosjelosti sve dok postoji dolozna zla vjera.

12. Uzimajući u obzir rezultate provedenog dokaznog postupka i to prvenstveno činjenicu da se otac tužiteljice putem svog prednika-oca PĆ nalazio u posjedu utuženog zemljišta zasigurno od konca osamdesetih godina prošlog stoljeća, kao i da ih u tom posjedovanju nitko nikada nije ometao, ovaj sud cijeni da su imenovani prednici tužiteljice po očevoj lozi na temelju dugogodišnjeg posjeda, u periodu od 1989. pa nadalje, znatno dužem od 20 godina, temeljem odredbi čl. 159. st. 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (,„Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17) stekli pravo vlasništva utuženog zemljišta. Tako stečeno pravo nije prestalo do dan danas, već je po valjanom pravnom osnovu-na temelju Ugovora o darovanju prešlo na tužiteljicu.

13. Zbog toga je sud prihvatio postavljeni tužbeni zahtjev i ovlastio imenovanu tužiteljicu na upis stečenog prava u zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina] pa je i presuđeno kao u izreci.

14. Stranke nisu popisale ni zatražile parnični trošak pa je odluka o istom izostala.

U Korčuli, 17. kolovoza 2026.

S u t k i n j a

Marija Gugić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).