REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1-23/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Ivi Tisanić Vilček, a po prijedlogu sudskog savjetnika Emilia Mrvice, u izvanparničnom predmetu predlagateljice FP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa odvjetnik Vladimir Modrić iz Zagreba, Martićeva 47, protiv protustranaka 1. Roto dinamic d.o.o. Zagreb, Oreškovićeva ulica 6H/1, OIB: 24723122482, 2. Odvjetnik NP iz [adresa], radi osiguranja dokaza, 17. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za osiguranje dokaza predlagateljice FP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zaprimljen kod ovog suda 13. siječnja 2026. i zaveden pod poslovnim brojem R1-23/2026.

Obrazloženje

1. Predlagateljica u prijedlogu navodi da je protiv protivnika osiguranja Roto dinamic d.o.o. vodila parnični postupak pred Općinskim sudom u Pazinu, Stalnom službom u Bujama pod poslovnim brojem Pr-14/2019-39, radi isplate iznosa od 230.000,00 kn. U predmetnom postupku predlagatelja je zastupao protivnik osiguranja NP, koji je odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Goran Veljović, Denis Jelenković, Merima Ibrahimović, Ivana Bilić Komaprić, Milena Veljović, Vladimir Veljović i Alan Alagić iz [adresa]. Sva komunikacija u predmetnom postupku odvijala se s navedenim odvjetnikom te je on potpisivao sve radnje u postupku.

Navodi da je predmet postupka bio povrat iznosa od 230.000,00 kn, koje je predlagateljica isplatila protivniku osiguranja Roto dinamic d.o.o. na ime manjka u utršku, a prema Sporazumu sklopljenom dana 01.10.2018. godine.

Navodi da je u predmetnom postupku donesena dana 27.01.2023. godine prvostupanjska presuda kojom je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev predlagatelja za isplatom iznosa od 230.000,00 kn, sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 210.000,00 kn teku od 22.09.2018. godine do isplate, a na iznos od 20.000,00 kn od 02.10.2015. godine do isplate. Istom presudom da je odbijen zahtjev za naknadu troška predlagateljici te je predlagateljici naloženo da društvu Roto dinamic d.o.o. naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.608,40 Eura.

Protiv predmetne presude izjavljena je žalba, ali je ista presudom Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž R-78/2023-2 od 20.07.2023. godine odbijena kao neosnovana te je potvrđena prvostupanjska presuda.

Predlagateljica navodi da se navedene presude temelje na sljedećim činjenicama:

- da je predlagateljica bila u radnom odnosu s društvom Roto dinamic d.o.o. od 01.10.2017. do 01.10.2018. u poslovnoj jedinici u [adresa],

- da je predlagateljica obavljala i poslove predaje dnevnih utržaka u depozit pri Zagrebačkoj banci d.d.,

- da je između predlagateljice i društva Roto dinamic d.o.o. zaključen Sporazum od 01.10.2018. godine,

- da je predlagateljica izvršila društvu Roto dinamic d.o.o. isplatu iznosa od 230.000,00 kn, a kao razlog isplate je naveden iznos manjka od 230.000,00 kn u blagajni poslovne jedinice u [adresa],

- da predlagateljica nije dokazala da je uplatu iznosa od 230.000,00 kn izvršila pod nedopuštenom prijetnjom i zabludom,

- da predlagateljica osiguranja nije dokazala da je nastupio uvjet iz čl. 2. Sporazuma od 01.10.2018., temeljem kojeg predlagateljica stječe pravo potraživati iznos od 230.000,00 kn koji je uplatila temeljem ustanovljenog manjka, odnosno da manjak nije nastao.

Županijski sud je primjenom odredbe čl. 297. st. 1. i 3. ZOO-a odbio tužbeni zahtjev zaključujući da tužiteljica (ovdje predlagateljica osiguranja) nije dokazala da je nastupio uvjet iz čl. 2. Sporazuma od 01.10.2018., temeljem kojeg predlagatelj stječe pravo potraživati iznos od 230.000,00 kn koji je uplatio temeljem ustanovljenog manjka.

U obrazloženju presude Županijski sud u Bjelovaru izričito navodi da je teret dokaza da nije nastao manjak u periodu od 03.09. do 17.09.2018. godine u iznosu od 230.000,00 kn, za koji je odgovorna tužiteljica, bio na strani tužiteljice. Kako u postupku nije provedeno financijsko vještačenje po dokaznom prijedlogu tužiteljice (koji dokaz je prvostupanjski sud odredio rješenjem broj Pr-14/2019-32 od 18.01.2022.), zbog neplaćanja predujma od strane tužiteljice, uslijed čega je tužiteljica odustala od provođenja navedenog dokaza, kao i odustala od provođenja dokaza saslušanjem tužiteljice kao stranke, to primjenom pravila o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 221.a ZPP-a proizlazi da tužiteljica nije dokazala da iznos utvrđenog manjka ne odgovara plaćenom iznosu od 230.000,00 kn iz čl. 1. Sporazuma, uslijed čega bi tužiteljici pripadalo pravo na povrat navedenog iznosa. Naime, prema odredbi čl. 221.a ZPP-a, ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Stoga, kako je na strani tužiteljice bio teret dokaza da tužiteljica kao odgovorna osoba u tuženikovoj poslovnici u [adresa] nije počinila manjak u iznosu od 230,000,00 kn, to je pravilno prvostupanjski sud odbio zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

Sud je jasno naveo da se visina manjka mogla pravilno utvrditi tek provođenjem knjigovodstveno-financijskog vještačenja.

Predlagateljica nadalje navodi da iz prvostupanjske presude proizlazi da je predlagateljica osiguranja u trenutku utvrđenja manjka imala 20 godina i radila u društvu Roto dinamic d.o.o. manje od godinu dana. Navodi da je koncem rujna 2018. godine nadređeni ČP optužio tužiteljicu da je za period od 03.09. do 12.09.2018. utvrđen manjak od 230.000,00 kn za koji je ona odgovorna te ju je pozvao na uplatu manjka uz prijetnju da će, ako to ne učini pozvati policiju, kazneno ju prijaviti i pokrenuti sudske postupke. Predlagateljica navodi da je je u strahu od navedenih postupaka nakon dogovora s roditeljima, potpisala s protivnikom osiguranja Roto dinamic d.o.o. Sporazum od 01.10.2018., kojim je konstatirano da je dana 21.09.2018. godine isplatila iznos od 210.000,00 kn i dana 01.10.2018. 20.000,00 kn. U čl. 2. Sporazuma navedeno je da stranke nemaju jedna prema drugoj potraživanja osim ako se utvrdi da navodi iz čl. 1. Sporazuma nisu istiniti.

Predlagateljica navodi da je je uplatu izvršila u uvjerenju da će protivnik osiguranja Roto dinamic d.o.o. naknadno istražiti uzroke manjka u blagajni te ako se utvrdi da ona za njega nije bila odgovorna, da će joj izvršiti povrat navedenog iznosa. Navodi da je naknadno saznala da su sve činjenice koje su joj bile predočene pri sklapanju Sporazuma netočne i zavaravajuće te da ona nije odgovorna za manjak. Navodi da je priznanje u Sporazumu dala pod prijetnjom i u zabludi i pod uvjetom da se naknadno utvrdi postoji li njena odgovornost. Predlagateljica navodi da je nakon potpisivanja Sporazuma došla do isprave ''pregled utrška po vrstama plaćanja za razdoblje od 03. do 12.09.2018.'' iz kojeg proizlazi da je u tom periodu zaprimljeno 665.576,50 kn u novčanicama, a taj iznos predan je u depozit Zagrebačke banke d.d. Navodi da su joj djelatnici protivnika osiguranja Roto dinamic d.o.o. potvrdili da nikakva inventura nije napravljena te da za taj period nije utvrđen nikakav manjak. Predlagateljica navodi da je od protivnika osiguranja Roto dinamic d.o.o. zatražila dostavu inventurnih lista, pregleda utrška i ostalih podataka na temelju kojih je utvrđeno da je ona odgovorna za manjak, ali joj ništa nije dostavljeno. Štoviše, navodi da je protivnik osiguranja Roto dinamic d.o.o. tijekom postupka tvrdio da joj nije dužan dostaviti bilo kakve podatke jer je ona priznala odgovornost i jer je manjak nesporno utvrđen i uplaćen.

Iz presude prvostupanjskog suda proizlazi da predlagateljica nije pristupila na ročište koje je određeno radi njezinog saslušanja, bez opravdanog razloga, zbog čega taj dokaz nije proveden. Također, navodi se kako u postupku nije proveden dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem jer predlagateljica nije u određenom roku položila predujam potreban za provođenje vještačenja.

Predlagateljica navodi da nikada nije dobila nikakav materijalni dokaz o postojanju i visini manjka ni zapisnik o inventuri. Samo da su svjedoci govorili o provedenoj inventuri. Navodi da se iskazi svjedoka o visini manjka ne poklapaju sa iznosom manjka koji je naveden u Sporazumu, a sve isprave koje su podnesene (rukom napisane i bez potpisa i ovjere ovlaštenih službi Roto dinamic d.o.o.) sud nije priznao kao vjerodostojne.

Navodi da je prvostupanjski sud u obrazloženju presude naveo:

- da tuženik Roto dinamic d.o.o. nije dokazao da je u razdoblju od 03.09. do 17.09.2018. nastao manjak u poslovnici u [adresa], nije dokazao o kojoj visini manjka se radi (da li 260.000,00 kn ili 277.320,15 kn ili 230.000,00 kn), a posljedično tome nije dokazao da bi za manjak bila odgovorna tužiteljica.

- da tužiteljica nije dokazala da je nastupio uvjet iz čl. 2. Sporazuma od 1.10.2018. temeljem kojeg stječe pravo potraživati iznos od 230.000,00 kn.

Potom predlagateljica navodi da je krajem 2018. ili početkom 2019. godine predlagateljica sa ocem ŽP došla kod protivnika osiguranja Zajednički odvjetnički ured po savjet što učiniti vezano za predmetnu situaciju. Navodi da joj je nakon prezentacije slučaja, odvjetnik NP dao savjet da postoje valjani razlozi i realna mogućnost da se spor protiv društva Roto dinamic d.o.o., a radi povrata iznosa od 230.000,00 kn, dobije. Navodi da je nakon potpisivanja punomoći i Ugovora o zastupanju, odvjetnik NP podnio tužbu u kojoj su kao glavni dokazi navedeni saslušanje tužiteljice kao parnične stranke i provođenje financijsko- knjigovodstvenog vještačenja.

Potom navodi da nakon podnošenja tužbe odvjetnik NP nije javljao predlagateljici nikakve informacije o stanju spisa i poduzetim radnjama. Navodi da je otac tužiteljice pokušavao kontaktirati odvjetnika NP o statusu predmeta putem mobitela, fiksnog telefona ureda i elektroničkim putem, ali bezuspješno.

Rješenjem od 18.01.2022. godine prvostupanjski sud je odredio izvođenje financijsko-knjigovodstvenog vještačenja po vještaku Nedi Nenadić i putem punomoćnika pozvao tužitelja na uplatu predujma u ostavljenom roku od 30 dana.

Vještaku je dan zadatak:

- izračunati uplatu (polog) dnevnih gotovinskih prometa (utržaka) Roto dinamic d.o.o. poslovnice Umag, izvršenih na račun tuženika u Zagrebačkoj banci za razdoblje od 09.09.2018. do 17.09.2018.,

- izračunati dnevne gotovinske promete Roto dinamic d.o.o. poslovnice Umag za razdoblje od 09.09.2018. do 17.09.2018.,

- utvrditi je li sav ostvareni dnevni gotovinski promet (utržak) Roto dinamic d.o.o. poslovnice Umag za razdoblje od 09.09.2018. do 17.09.2018. uplaćen (položen) na račun Roto dinamic d.o.o. u Zagrebačkoj banci d.d. za razdoblje od 09.09.2018. do 17.09.2018., odnosno ako nije, izračunati o kojem iznosu manjka se radi.

Predlagateljica navodi da odvjetnik NP ni itko iz Zajedničkog odvjetničkog ureda nikada o tom rješenju i potrebi uplate predujma nije obavijestio tužiteljicu. Rješenjem od 01.07.2022. godine sud je odustao od provođenja financijsko-knjigovodstvenog vještačenja jer predujam nije plaćen u roku koji je istekao 22.03.2022. godine. U tom rješenju sud navodi: ''Po uvjerenju suda radi se o dokazu koji je bitan za tužiteljicu s obzirom da ovaj postupak vodi radi isplate čiju visinu treba utvrditi upravo financijsko- knjigovodstvenim vještačenjem.''

Nadalje, navodi da tužiteljica nije pristupila na ročište zakazano radi njezinog saslušanja za dan 16.11.2022. godine jer je nitko iz Zajedničkog odvjetničkog ureda o tom ročištu nije obavijestio. Navodi da u zapisniku s ročišta piše da je dostava poziva uredna jer je poziv uredno dostavljen punomoćniku, ali da on o tome nije obavijestio tužiteljicu.

Dana 27.01.2023. godine donesena je prvostupanjska presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, ali predlagateljica navodi da ni o tome odvjetnik NP nije obavijestio tužiteljicu. Navodi da je za presudu saznala tek u travnju 2023. godine, kada ju je prijatelj uputio da status predmeta provjeri na stranici E-građani.

Navodi da su nakon saznanja o prvostupanjskoj presudi predlagateljica i njen otac pokušavali kontaktirati odvjetnika NP. Navodi da su samo jednom u travnju 2023. godine uspjeli dobiti tajnicu ureda koja im se obećala povratno javiti, ali da to nije učinila.

Potom navodi da je odvjetnik NP na prvostupanjsku presudu uložio žalbu u kojoj navodi da je iz ukupnosti izvedenih dokaza tužiteljica smatra dokazanim da nikakav manjak nije nastao te da ona za njega nije odgovorna te da tužiteljica nije pristupila davanju iskaza jer je cijelo iskustvo za nju bilo iznimno traumatično, obzirom je ''ni kriva ni dužna'' bila izložena prijetnjama pokretanja raznih postupaka. Predlagateljica potom navodi da navedene činjenice nisu točne i da predlagateljica ni za žalbu nije znala.

Predlagateljica zatim navodi da odvjetnik NP nije predlagateljicu obavijestio ni o drugostupanjskoj presudi ni o obvezi podmirenja troška parničnog postupka.

Predlagateljica smatra da iz svega navedenog jasno proizlazi da propustima odvjetnika NP nisu izvedeni ključni dokazi (saslušanje tužiteljice i financijsko- knjigovodstveno vještačenje) te je spor završen odbijanjem tužbenog zahtjeva, čime je tužiteljici prouzročena šteta.

Predlagateljica navodi da namjerava pokrenuti parnični postupak protiv protivnika osiguranja odvjetnika NP radi naknade štete u obavljanju odvjetničke djelatnosti. Navodi da su, u smislu odredbe članka 7. Zakona o odvjetništvu, odvjetnici dužni pružati pravnu pomoć savjesno, sukladno zakonu, Ustavu Republike Hrvatske, statutu i drugim općim aktima Komore te Kodeksu odvjetničke etike pri čemu odvjetnici imaju pravo i dužnost u granicama zakona i dobivenih ovlasti poduzimati sve što po njihovoj ocjeni može koristiti stranci kojoj pružaju pravnu pomoć. Predlagateljica navodi da u ovom slučaju nije uspjela u parnici jer je povrijeđena obveza postupanja u skladu s pravilima struke i s dužnom pažnjom.

Predlagateljica navodi da su relevantne činjenice koje je predlagatelj dužan dokazati u postupku naknade štete pretpostavke odgovornosti za štetu propisane odredbom članka 1045. stavak 1. ZOO-a prema kojoj tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Navodi da tužiteljica mora dokazati postojanje štete, štetnu radnju koje se ogledaju u propustu odvjetnika u zastupanju i postojanje uzročno posljedične veze između štetne radnje i nastale štete, odnosno da je šteta nastala upravo kao posljedica propusta u zastupanju te da bi da nije bilo navedenih propusta uspjela u sporu. Navodi da, u konkretnom slučaju, tužiteljica mora dokazati da bi, da je u postupku bilo provedeno financijsko- knjigovodstveno vještačenje (podredno i njeno saslušanje), uspjela u parnici. Dakle, da je potrebno provesti financijsko-knjigovodstveno vještačenje dokumentacije Roto dinamic d.o.o. kako bi se utvrdio je li manjak postojao i ako jest, koliki je njegov točan iznos. Potom predlagateljica navodi da, s obzirom da se radi o dokumentaciji iz 2018. godine, koju je Roto dinamic d.o.o. odbio dostaviti u predmetnom postupku koji se vodio, a postoji mogućnost da će predmetnu dokumentaciju uništiti, sakriti ili na drugi način učiniti nedostupnom, tijekom parničnog postupka radi naknade štete neće se moći provesti predmetno vještačenje.

2. Slijedom navedenog, predlagateljica predlaže da naslovni sud donese rješenje kojim prihvaća prijedlog za osiguranje dokaza, provede postupak osiguranja dokaza i imenuje sudskog vještaka financijsko-knjigovodstvene struke kojem će odrediti zadatak da pregleda poslovnu dokumentaciju društva Roto dinamic d.o.o. i izradi pismeni nalaz i mišljenje u kojem će:

- izračunati uplatu (polog) dnevnih gotovinskih prometa (utržaka) Roto dinamic d.o.o. poslovnice Umag, izvršenih na račun tuženika u Zagrebačkoj banci za razdoblje od 09.09.2018. do 17.09.2018.,

- izračunati dnevne gotovinske promete Roto dinamic d.o.o. poslovnice Umag za razdoblje od 09.09.2018. do 17.09.2018.,

- utvrditi je li sav ostvareni dnevni gotovinski promet (utržak) Roto dinamic d.o.o. poslovnice Umag za razdoblje od 09.09.2018. do 17.09.2018. uplaćen (položen) na račun Roto dinamic d.o.o. u Zagrebačkoj banci d.d. za razdoblje od 09.09.2018. do 17.09.2018., odnosno ako nije, izračunati o kojem iznosu manjka se radi.

3. Prema odredbi čl. 272. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 144/22 i 155/23 dalje: ZPP), ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano može se u tijeku, a i prije pokretanja parnice predložiti da se taj dokaz izvede. U podnesku kojim traži osiguranje dokaza, predlagatelj je dužan naznačiti prava čija zaštita ovisi o činjenicama koje se imaju utvrditi predloženim dokazom, razloge iz kojih smatra da je izvođenje toga dokaza nužno radi utvrđivanja tih činjenica, te zašto se kasnije on neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano (čl. 274. ZPP-a).

4. Ovaj sud smatra kako u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 272. st. 1. ZPP. Predlagateljica opravdanu bojazan da se predloženi dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano dokazuje navodom da se radi o dokumentaciji iz 2018. godine, koju je Roto dinamic d.o.o. odbio dostaviti u predmetnom postupku koji se vodio, te da postoji mogućnost da će predmetnu dokumentaciju uništiti, sakriti ili na drugi način učiniti nedostupnom. Sud smatra da navedeni navodi predlagateljice ne predstavljaju stvarnu, realnu i neposrednu opasnost koja bi opravdala izvođenje predloženog dokaza financijsko- knjigovodstvenim vještačenjem prije eventualnog pokretanja parničnog postupka, a budući da je Zakonom o računovodstvu („Narodne novine“ broj: 78/2015, 134/2015, 120/2016, 116/2018, 42/2020, 47/2020, 114/2022, 82/2023) koji je bio na snazi u razdoblju kada je predlagateljica bila zaposlena kod protustranke, bilo propisano:

- odredbom čl. 8. st. 1. da je knjigovodstvena isprava svaki interno ili eksterno sastavljen pisani dokument ili elektronički zapis o poslovnom događaju, te da isti čini osnovu za unos podataka o poslovnom događaju u poslovne knjige

- odredbom čl. 10. st. 1., 2. i 6.

- da se knjigovodstvene isprave čuvaju kao izvorni pisani dokument, na nositelju elektroničkog zapisa ili pretvorene na nositelju mikrografske obrade

- da se knjigovodstvene isprave čuvaju, i to:

1. isplatne liste, analitička evidencija o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi – trajno

2. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu

– najmanje jedanaest godina

3. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige – najmanje jedanaest godina,

- da rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava iz točaka 2. i 3. počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave unesene,

a iz čega slijedi da je protustranka dužna čuvati isprave relevantne za događaje koje predlagateljica opisuje u svom prijedlogu do 31. prosinca 2029.

5. Stoga je ovaj sud ocijenio kako u odnosu na prijedlog predlagateljice nije ispunjena pretpostavka postojanja opravdane bojazni da se predloženi dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, slijedom čega nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 272. st. 1. ZPP za prihvaćanjem predmetnog prijedloga predlagateljice, pa je valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 17. kolovoza 2026.

Sudac:

Iva Tisanić Vilček

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovog suda pisanim putem u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa ovog rješenja, u tri istovjetna primjerka. Dan predaje preporučenog pismena pošti smatra se danom predaje žalbe sudu.

Nacrt odluke izradio sudski savjetnik: Emilio Mrvica

DNA:

Predlagateljici po pun. E KOM