REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

[adresa]

Poslovni broj: Pp-4651/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Tonki Grgičević, uz sudjelovanje Jadranke Povoljnjak, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. [obrt], OBRT ZA USLUGE, vl. DIL, zbog prekršaja iz čl. 14., u svezi čl.30.st.1.podstavak 1. Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja ( „Narodne novine“ broj: 91/2010., 114/2018.), odlučujući o prigovoru okrivljene podnesenom protiv prekršajnog naloga Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba sanitarne inspekcije, na temelju čl.238.st.9. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), nakon održane glavne i javne rasprave u nazočnosti okrivljene, dana 17. kolovoza 2026. godine javno je objavio i

p r e s u d i o

I. Na temelju čl.182. točka 1. Prekršajnog zakona

„Okrivljeni: [obrt], OBRT ZA USLUGE, vl. DIL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj]“

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

„ što je dana **.**.2026. u [obrt], OBRT ZA USLUGE, vl. DIL, [adresa], upotrebljavao izvor neionizirajućeg zračenja

izvor optičkog zračenja, IPL uređaj Power Pulse, ( se. broj PP 06S122P) za koje stranka ne posjeduje važeće izvješće ovlaštene tvrtke o mjerenju razina neionizirajućeg zračenja, kao niti važeću dozvolu istog, izdano od Ministarstva zdravstva.

dakle, upotrebljavan je izvor neionizirajućeg zračenja bez dozvole,

- čime je počinjen prekršaj iz članka 14. Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja ( „Narodne novine“, broj 91/10, 114/18), a vezano uz članak 22. stavak 2. te članak 23. stavak 1. i stavak 2. podst. c) Pravilnika o temeljnim zahtjevima za uređaje koji proizvode optičko zračenje te uvjetima i mjerama zaštite od optičkog zračenja („Narodne novine“, broj 3/20), kažnjiv po članku 30. stavku 1. podstavku 1. istog Zakona“

II. Na temelju čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st. 2. toč. 2. do 5. i toč.7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba sanitarne inspekcije, KLASA: UP/I-540-02/26-02/289, URBROJ: 443-02-05-02-26-3 izdao je 03.03.2026. prekršajni nalog protiv citiranog okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Na navedeni prekršajni nalog vlasnica Kozmetičkog studija DIL je pravovremeno podnijela prigovor, zbog poricanja prekršaja, pa je na temelju čl. 238.st.9. Prekršajnog zakona, prekršajni nalog stavljen izvan snage i nastavljeno je s prekršajnim postupkom.

3. Okrivljena je u svojoj obrani navela da je vlasnica kozmetičkog studija [obrt], obrt za usluge, koji se nalazi na adresi [adresa] u [adresa]. Dana 19.02.2026. obavljen je inspekcijski nadzor u studiju, te je utvrđeno da se u istom nalazi uređaj IPL proizvođača Poderisetetica S.r.l. Prilikom uvoza tog uređaja dobavljač joj je rekao da uređaj ima sve potrebne papire i dozvolu, te ona zaista nije imala saznanja da bi godišnje trebala vršiti određena mjerenja, te za to imati izvješća. Nadalje je navela da je točno da nije imala obavljeno izvješće o mjerenju, međutim, nakon obavljenog inspekcijskog nadzora pribavila je sve potrebne papire za navedeni uređaj. Istakla je da je u vrijeme nadzora bila na porodiljskom dopustu, te osobno nije bila prisutna inspekcijskom nadzoru. Također je istakla da joj je žao zbog toga što nije imala potrebna izvješća o mjerenjima, da do sada nije nikad kažnjavana, da nastoji poštivati zakonske propise, da joj egzistencija ovisi o kozmetičkom salonu, da uzdržava maloljetno dijete, te ukoliko ju se proglasi krivom, molila je da se sve te okolnosti uzmu u obzir.

4. U dokaznom postupku sudac je pročitao i razgledao dokaze u spisu i to zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru Klasa: UP/I-540-02/26-2/289, urbroj: 443- 02-05-02-26-4 od 11.02.2026., dokumentacija na str. 13. do 18., zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru Klasa: UP/I-540-02/26-2/289, urbroj: 443-02-05-02-26-2 od 24.02.2026., zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru Klasa: UP/I-540-02/26- 2/289, urbroj: 443-02-05-02-26-1 od 19.02.2026., te u izvod iz prekršajne evidencije.

5. U postupku sud je utvrdio da u optužnom aktu postoji nedostatak u pogledu imenovanja i svojstva okrivljenika, pravne kvalifikacije prekršaja , te da činjenični opis djela prekršaja ne sadrži sva bitna obilježja prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret.

6. Naime, u prekršajnom nalogu kao okrivljenik je označen „ [obrt]“, vl. DIL, te iz tako označenog svojstva proizlazi da se radi o obrtu čiji je vlasnik fizička osoba. Obrt nema pravnu osobnost odvojenu od fizičke osobe obrtnika, slijedom čega „ [obrt]“ ne može biti okrivljen kao pravna osoba, već okrivljenik može biti fizička osoba-vlasnica obrta.

7. Naprijed navedeno utječe i na pravnu kvalifikaciju prekršaja, budući da je u prekršajnom nalogu navedeno da je opisanim postupanjem počinjen prekršaj kažnjiv po članku 30. stavku 1. podstavku 1. Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja, a kojom odredbom je propisano kažnjavanje pravne osobe, dok je stavkom 2. istog članka propisano da će se za prekršaj iz stavka 1. kazniti i fizička osoba te odgovorna osoba u pravnoj osobi.

8. Prema tome, ukoliko se prekršaj stavlja na teret vlasnici obrta kao fizičkoj osobi, kaznena odredba koja bi se odnosila na nju nije propisana u članku 30. stavak 1. Zakona, kako je navedeno u prekršajnom nalogu, već u članku 30. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. podstavkom 1. istog članka Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja. Slijedom navedenog, u optužnom aktu postoji nesklad između označenog okrivljenika „ Kozmetički salon“, koji nema svojstvo pravne osobe i uopće ne može biti okrivljenik i zakonske odredbe kojom se traži njegovo kažnjavanje.

9. Dakle, okrivljenik je označen kao obrt u vlasništvu fizičke osobe, dok je kao odredba o kažnjavanju navedena odredba koja propisuje kažnjavanje pravne osobe.

10. Nadalje, iz činjeničnog opisa djela prekršaja kako je naveden u optužnom aktu i citiran u izreci presude, proizlazi da se okrivljeniku stavlja na teret da je dana **.**.2026. u [obrt]. obrtu za usluge, „upotrebljavao izvor neionizirajućeg zračenja- izvor optičkog zračenja, IPL uređaj Power Pulse ( ser. broj PP 06S122P) za koje stranka ne posjeduje važeće izvješće ovlaštene tvrtke o mjerenju razina neionizirajućeg zračenja, kao niti važeću dozvolu za uporabu istog, izdanu od Ministarstva zdravstva, pa je, upotrebljavan izvor neionizirajućeg zračenja bez dozvole“.

11. Tužitelj je tako opisano postupanje pravno označio kao prekršaj iz članka 14. Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja, kažnjiv po članku 30. stavku 1. podstavku 1. istog Zakona.

12. Međutim, odredba članka 14. Zakona predstavlja blanketnu normu, jer sama ne određuje koji izvori optičkog zračenja podliježu obvezi pribavljanja dozvole za uporabu, već propisuje da će izvore optičkog zračenja za koje je obvezna dozvola za uporabu i promet, uvjete za izdavanje dozvole, rokove njezina važenja i uvjete za produljenje roka važenja dozvole pravilnikom utvrditi ministar nadležan za zdravstvo.

13. Slijedom toga, sadržaj zakonske norme u pogledu odlučnog pitanja, odnosno bitnog obilježja, za koje je izvore optičkog zračenja dozvola obvezna potrebno je utvrditi primjenom odgovarajućeg podzakonskog propisa.

14. Člankom 22. stavkom 2. Pravilnika o temeljnim zahtjevima za uređaje koji proizvode optičko zračenje te uvjetima i mjerama zaštite od optičkog zračenja propisano je da se izvori nekoherentnog UV zračenja i uređaji s ugrađenim izvorima nekoherentnog vidljivog IC i UV zračenja kojim se koriste u solarijima te raznim kozmetičkim i terapijskim tretmanima, kao i intenzivni izvori nekoherentnog impulsnog zračenja koji se koriste u fototerapiji te u kozmetičkim i terapijskim tretmanima, , mogu stavljati u uporabu i koristiti samo na temelju izdane dozvole za uporabu uređaja i uporabi podliježu periodičkim provjerama i nadzoru.

15. Člankom 23. stavkom 2. podstavkom c) istog Pravilnika propisano je da izvori optičkog zračenja iz članka 22. stavak 2. podliježu obveznim periodičkim provjerama i izdavanju dozvole za uporabu uređaja na rok od jedne godine.

16. Stoga sama činjenica da je određeni uređaj izvor optičkog zračenja ne znači istodobno da se radi o izvoru za koji postoji obveza pribavljanja dozvole. Da bi činjenični opis sadržavao sva obilježja prekršaja, iz njega mora proizlaziti i činjenica koja konkretni uređaj svrstava među izvore za koje blanketni propis propisuje obveznu dozvolu.

17. U konkretnom činjeničnom opisu nije navedeno da je uređaj Power Pulse intenzivni izvor nekoherentnog impulsnog zračenja, odnosno nije navedeno nijedno drugo njegovo svojstvo kojim bi bio podveden pod neku od kategorija izvora iz članka 22. stavak 2. Pravilnika.

18. Također nije navedeno da je uređaj korišten u fototerapiji odnosno kozmetičkom ili terapijskom tretmanu, već se samo navodi da je uporabljen u prostoru kozmetičkog studija.

19. Navedene nedostatke ne može nadomjestiti oznaka „IPL uređaj“. Kratica IPL potječe od engleskog izraza Intense Pulsed Light („intenzivno pulsirajuće svjetlo“), ali samo navođenje komercijalne odnosno tehničke kratice uređaja nije isto što i navođenje činjeničnog obilježja propisanog blanketnom normom, odnosno da se radi o intenzivnom izvoru nekoherentnog impulsnog zračenja iz članka 22. stavak 2. Pravilnika. Sud ne može sam tumačenjem kratice IPL nadopunjavati činjenični opis činjenicama koje tužitelj u njemu nije naveo.

20. Pri tome se posebno ističe da tužitelj u činjeničnom opisu djela prekršaja nije naveo Pravilnik, odnosnu odredbu blanketnog propisa iz koje bi proizlazila obveza posjedovanja dozvole za upravo takvu vrstu izvora optičkog zračenja. Pravilnik i njegove odredbe navedeni su tek u pravnoj kvalifikaciji djela, nakon činjeničnog opisa.

21. Međutim, navođenja pravnog propisa ne može zamijeniti nedostajuće činjenično obilježje prekršaja. Za ocjenu predstavlja li djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret prekršaj odlučan je sadržaj činjeničnog opisa, a ne činjenice koje bi se eventualno mogle utvrđivati tijekom dokaznog postupka.

21. Navod iz činjeničnog opisa da okrivljenik za predmetni uređaj „ne posjeduje važeće izvješće ovlaštene tvrtke o mjerenju razine neionizirajućeg zračenja, kao niti važeću dozvolu za uporabu istog“ ne otklanja navedeni nedostatak.

22. Naime, činjenica nepostojanja izvješća o mjerenju, kao ni činjenica nepostojanja dozvole, sama po sebi ne odgovara na prethodno pitanje- radi li se uopće o izvoru optičkog zračenja za koji je prema blanketnom propisu dozvola za uporabu obvezna. Tek kada bi u činjeničnom opisu bila navedena svojstva uređaja zbog kojih on potpada pod članak 22. stavak 2. Pravilnika, neposjedovanje propisane dozvole moglo bi predstavljati činjenično obilježje predmetnog prekršaja.

23. Drugim riječima, iz činjeničnog opisa proizlazi da je okrivljenik koristio određeni izvor optičkog zračenja i da za njega nije imao dozvolu, ali nije navedena činjenica zbog koje je za taj konkretni izvor dozvola uopće bila obvezna.

24. Sud ističe da kada se radi o blanketnom zakonskom opisu prekršaja ili o prekršaju za čiju konkretizaciju činjeničnog opisa treba navesti odredbu nekog provedbenog propisa (pravilnik, uredbu EZ, naredbe, odluka jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i sl.) u činjeničnom opisu djela mora biti naveden taj provedbeni propis, a konkretizacija činjeničnog opisa djela, između ostalog, mora sadržavati opisno ono što je navedeno u mjerodavnoj odredbi tog provedbenog propisa, a kako to, u ovom slučaju, nije navedeno, ovaj sudac je utvrdio da djelo kako je opisano u optužnom aktu ne sadržava bitna obilježja konkretnog djela prekršaja, te po propisu nije prekršaj.

25. Ovaj sud nije ovlašten samostalno iz obrazloženja ili dokaza, zaključivati o namjeri tužitelja i sastavljati opis optužbe, jer bi time činio apsolutnu bitnu povredu iz čl. 195.st.1.toč.6. Prekršajnog zakona, odnosno povrijedio bi propise prekršajnog postupka o pitanju postoji li optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja. Tužitelj je ovlašten i obvezan sastaviti konkretiziran opis optužbe s mjestom, vremenom, načinom, te konkretnim opisom prekršaja koji sadrži sva bitna obilježja i odlučne činjenice, a dokazi koje tužitelj dostavi i predloži, sud je ovlašten provesti kako bi na temelju istih utvrdio da li je optužba osnovana.

26. Obzirom da je zakonski opis djela, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to zbog navedenog, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

27. U nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj, te je slijedom navedenog okrivljenika valjalo osloboditi optužbe.

28. Kako je okrivljenik oslobođen optužbe, to je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu, 17. kolovoza 2026.

Zapisničar

Sudac

Jadranka Povoljnjak

Tonka Grgičević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Prekršajnom sudu u Zagreb, na adresu [adresa], u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Dostavna naredba:

1. okrivljenik [obrt], vlasnica DIL, [adresa]

2. tužitelj – Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba sanitarne inspekcije

3. spis