Poslovni broj: Us I-2166/2025-7

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu tog suda Leandri Mojtić sucu pojedincu, te Nataši Rogošić zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja Way of life d.o.o. Zadar, Ulica Domovinskog rata 8, OIB: 38174881318, kojeg zastupa opunomoćenik Filip Perić odvjetnik u Zadru, Postrojbi specijalne policije Zadar 4, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH, Republike Austrije 20, Zagreb, OIB: 99223218234, radi poništenja građevinske dozvole, nakon održane usmene i javne rasprave, zaključene 16 srpnja 2026., a objavljene dana 17. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj predlaže poništenje rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/I-361- 05/25-06/1, URBROJ: 531-03-25-1 od 10. srpnja 2025., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/I-361-05/25-06/1, URBROJ: 531-03-25-1 od 10. srpnja 2025., poništena je građevinska dozvola Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Biograd na moru, KLASA:UP/I-361-03/22-01/000147, URBROJ: 2198-07-09/2-23-0018 od 14. srpnja 2023.

2. Poništenom građevinskom dozvolom KLASA:UP/I-361-03/22-01/000147, URBROJ: 2198-07-09/2-23-0018 od 14. srpnja 2023. dozvoljava se investitoru Way of life d.o.o. Zadar:

- građenje zgrade gospodarske namjene (proizvodno poslovna), gospodarska zgrada u funkciji poljoprivredne proizvodnje, 2.b skupine na postojećoj građevnoj čestici kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (otok Košara), u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake 02/2021-1, koji je sastavni dio građevinske dozvole za koji je glavni projektant NI, dipl. ing.arh., broj ovlaštenja A 3830.

3. Protiv osporavanog rješenja tužitelj je pravodobno podnio tužbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava te zbog povrede odredbi upravnog postupka, u bitnom navodeći da nije sporan navod tuženika iz obrazloženja rješenja kako se predmetna katastarska čestica, sukladno Prostornom planu uređenja Općine Tkon, nalazi izvan građevinskog područja, u zaštićenom obalnom području mora, što potvrđuje da je na konkretan predmet potrebno primijeniti upravo odredbe Zakona o prostornom uređenju i Prostornog plana uređenja Općine Tkon, međutim, po mišljenju tužitelja sporno je tumačenje sadržaja odredbi čl. 44. i 48. Zakona o prostornom uređenju. Tužitelj prvenstveno ističe kako je pobijano rješenje doneseno na temelju odredbe članka 129. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku, pa imajući u vidu citiranu odredbu, tužitelj smatra kako je za primjenu iste potrebno da se u konkretnom slučaju radi o toliko očitom kršenju i povredi materijalnih propisa da o tome nema nikakve dvojbe, a da isto jasno i nedvosmisleno proizlazi iz materijalnih propisa koji se primjenjuju u konkretnom slučaju, odnosno da nije potrebno interpretirati (tumačiti) pravnu normu materijalnog propisa, a kako da to tuženik u osporavanom rješenju tumači. Po mišljenju tužitelja, u konkretnom slučaju se ne radi o kršenju materijalnih propisa, jer tužitelj smatra kako je tuženik primijenio pogrešan pravni pristup prilikom same interpretacije pravne norme materijalnog propisa. Ističe da je sporno pitanje u ovoj upravnoj stvari, može li investitor koji nema prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja ishoditi građevinsku dozvolu za građenje zgrade za potrebe pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu. Pritom naglašava da je u konkretnom slučaju investitor, ovdje tužitelj, pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te kao takva upisana u Upisnik poljoprivrednika. Da se gramatičkim tumačenjem odredbe čl. 48. a Zakona o prostornom uređenju, ne može nedvojbeno zaključiti da pravna osoba kao poljoprivrednik ne bi mogla ishoditi građevinsku dozvolu sukladno citiranoj odredbi jer da isto predmetnom pravnom normom nije izrijekom zabranjeno. Dakle, da je u konkretnom slučaju potrebno tumačiti smisao pravne norme (teleološko tumačenje) i razloge zbog kojih je formulirana upravo na ovakav način. Tužitelj smatra kako je pravna norma formulirana na ovakav način (za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede) isključivo iz razloga da se jasno navede da i Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, uz obrt i pravnu osobu, može pružati ugostiteljske i turističke usluge, pri čemu tužitelj citira odredbu članka 5. stavak 1. točku a) navedenog Zakona te odredbu čl. 2. Zakona o obrtu, pa ističe kako je, sukladno odredbi članka 3. stavka 6. Zakona o trgovačkim društvima, trgovačko društvo trgovac i ako ne obavlja gospodarsku djelatnost, dok se, sukladno odredbi stavka 7. istog članka, individualni poljodjelci ne smatraju trgovcima u smislu tog Zakona. lje navodi da je institut obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva uveden u pravni sustav kao poseban oblik upravo iz razloga olakšavanja obavljanja poljoprivrednih djelatnosti fizičkih osoba jer bi, u protivnom, svi poljoprivrednici mogli osnivati obrte ili trgovačka društva i na taj način vršiti poljoprivredne djelatnosti. S obzirom da je djelatnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ograničena na obavljanje poljoprivrednih djelatnosti (što nije slučaj kod obrta i trgovačkih društava), da su Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti proširene dopuštene djelatnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i na pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkim domaćinstvima, koje usluge obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ne bi moglo pružati temeljem Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Također navodi da ne bi trebalo posebno napominjati kako su obrti, odnosno trgovačka društva, ograničeni na obavljanje djelatnosti sadržanih u obrtnici, odnosno predmetu poslovanja trgovačkog društva, ali da isti ničim nisu spriječeni da te djelatnosti, sukladno važećim propisima, i upišu kao djelatnosti koje će se obavljati u obrtu, odnosno trgovačkom društvu. Dakle, da je u skladu s navedenim tužitelj stava da je u odredbi članka 48.a Zakona o prostornom uređenju, uz pojam obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva izrijekom navedeno pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu upravo iz razloga što je obavljanje tih djelatnosti posebnim zakonom (lex specialis) iznimno dopušteno obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a što obrtima i trgovačkim društvima ni na koji način nije zabranjeno te da ni jednom odredbom važećih propisa nije propisano kako se trgovačkom društvu, kao pravnoj osobi koja obavlja poljoprivrednu djelatnost, ne bi mogla izdati građevinska dozvola sukladno odredbi članka 48.a Zakona o prostornom uređenju. Jednako tako, da nikako nije moguće zaključiti da se u konkretnom slučaju radi o ''očitoj i teškoj povredi materijalnih propisa'' jer, čak i da takve povrede u konkretnom slučaju ima, da povreda nije ni teška, ni očita, što da Zakon o općem upravnom postupku jasno propisuje kao nužnost za postupanje sukladno odredbi članka 129. tog Zakona.

3.1. Tužitelj potom citira obrazloženje akta tuženika koje se odnosi na odredbu čl. 46. Zakona o prostornom uređenju, pa ističe kako nije jasno iz kojeg razloga tuženik u pobijanom rješenju navodi odredbu tog članka koja je usmjerena na izrađivače i donositelje prostornih planova, a ničim na adresate, ovo tim više što je predmetna građevinska dozvola izdana upravo za građenje zgrade u funkciji poljoprivredne proizvodnje pa da nije jasno na što točno tuženik upire u pobijanom rješenju kada se potpuno neosnovano poziva na očuvanje otočića u smjeru poljoprivredne djelatnosti, a predmetna građevinska dozvola da je izdana upravo u te svrhe. Da navod da je ''građevinska inspekcija uočila da su predmetna građevinska dozvola i još tri izdane na način da je usitnjena veća katastarska čestica te formirano više čestica veličine od oko 3 hektara i to za građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji, a da na otoku ne postoji poljoprivredna kultura već se građenje izvodi na terenu obraslom makijom'' predstavlja vrhunac nenadležnosti u pobijanom rješenju. S etim u vezi tužitelj ističe da tuženik u pobijanom rješenju nije ovlašten ulaziti u pitanje parcelacije zemljišta koje je (nota bene) izvršeno u cijelosti sukladno važećim propisima, niti da je građevinska inspekcija nadležna za utvrđivanje obrađenosti zemljišta, odnosno postojanja poljoprivredne kulture. Uostalom, da na predmetnom zemljištu nema poljoprivredne kulture, da tužitelj ne bi mogao biti upisan u registar poljoprivrednika, niti da bi predmetna zemljišta bila upisana kao poljoprivredno zemljište u sustavu. Slijedom navedenog, tužitelj tužbenim zahtjevom predlože sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporavano rješenje tuženika, te da sud naloži tuženiku da tužitelju naknadi troškove upravnog spora.

4. Tuženo tijelo je ovom sudu dostavilo odgovor na tužbu 13. studenog 2025., zajedno uz spis tuženog tijela, u kojem odgovoru je u cijelosti ustrajalo u navodima i razlozima sadržanim u obrazloženju osporavanog rješenja, te je dostavilo spis tuženog tijela.

5. Na ročištu koje je pred ovim sudom održano 16. srpnja 2026. u odsutnosti uredno pozvanih stranaka koje svoj izostanak nisu opravdale, u skladu s odredbom čl. 89. st. 4. u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS-a, Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu, kao i dostavljenog spisa tuženog tijela te svih isprava koje su istom priložene te je zaključio raspravljanje u predmetnom upravnom sporu.

6. Opunomoćenik tužitelja je u tužbi zatražio naknadu troška.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporavanog rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/I-361-05/25-06/1, URBROJ: 531-03-25-1 od 10. srpnja 2025.

9. Među strankama je sporno je li pravilno i zakonito osporavanim rješenjem poništena izdana građevinska Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Biograd na moru, KLASA:UP/I -361- 03/22-01/000147, URBROJ: 2198-07-09/2-23-0018 od 14. srpnja 2023. kojom se investitoru Way of life d.o.o. Zadar, ovdje tužitelju, dozvoljava građenje zgrade gospodarske namjene (proizvodno poslovna) i to gospodarska zgrada u funkciji poljoprivredne proizvodnje, 2.b skupine na postojećoj građevnoj čestici kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (otok Košara), pobliže opisane u poništenoj građevinskoj dozvoli.

10. Među strankama je sporno je li s obzirom na činjenična utvrđenja pravilno primijenjena odredba članka 129. stavak 3. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", br. 47/09, 110/21, u daljnjem tekstu: ZUP-a) prema kojoj se u slučaju očite povrede materijalnog propisa, rješenje kojim je stranka stekla neko pravo može poništiti ili ukinuti ovisno o prirodi upravne stvari i posljedicama koje bi nastale poništenjem ili ukidanjem rješenja.

11. Prema odredbi članka 131. stavka 2. ZUP-a nezakonito rješenje može se poništiti u roku od dvije godine, a ukinuti u roku od jedne godine od dana dostave rješenja stranci, u kojim slučajevima mora biti u tom roku otpremljeno iz tijela koje je rješenje donijelo.

12. Prema odredbi članka 110. stavka 1. Zakona o gradnji („Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) u postupku izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se da su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, da su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, da su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, da je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, da je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, da je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova i da je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

13. Odredbom članka 112. istog Zakona propisano je da se na izdavanje građevinske dozvole za građevinu za čije građenje se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola u pogledu primjene prostornih planova i drugih propisa na odgovarajući način primjenjuju odredbe kojima je uređeno izdavanje lokacijske dozvole.

14. Prema odredbi članka 122. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine", broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) akt za provedbu prostornog plana izdaje u skladu s ovim Zakonom, prostornim planom i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

15. Prema mjerodavnom Prostornom planu uređenja Općine Tkon („Službeni glasnik Zadarske županije" br. 6/06, 9/06 - ispravak greške, 4/09 - ispravak greške, 7/10 - ispravak greške, 11/10, 23/15, 10/16 - pročišćeni tekst „Službeni glasnik Općine Tkon" broj: 12/20), odnosno kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina, te kartografskom prikazu br. 4/E Građevinska područja naselja Tkon (Košara), koji se u konkretnom slučaju ima primijeniti, predmetna katastarska čestica nalazi se izvan građevinskog područja te u zaštićenom obalnom području mora.

16. Prema odredbi članka 44. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju izvan građevinskog područja mogu se planirati izgradnja: 1. infrastrukture, 2. građevina obrane, 3. građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, 4. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu, 5. područja gospodarskog korištenja pomorskog dobra i uređenje plaža, 6. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina, 8. reciklažnih dvorišta za građevinski otpad s pripadajućim postrojenjima, asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovina, unutar određenih eksploatacijskih polja, 9. golf igrališta i drugih sportsko - rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim zgradama, 10. zahvata u prostoru za robinzonski smještaj smještajnog kapaciteta do 30 gostiju izvan prostora ograničenja, strogog rezervata, posebnog rezervata i nacionalnog parka, 11. stambenih i pomoćnih građevina za vlastite (osobne) potrebe na građevnim česticama od 20 ha i više i za potrebe seoskog turizma na građevnim česticama od 2 ha i više, 12. rekonstrukcija postojećih građevina.

17. Prema odredbi članka 48.a istog Zakona u prostoru ograničenja može se planirati, između ostalog, gradnja i rekonstrukcija zgrade građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m2, najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1 000 m2 građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha, s tim što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede.

18. Citirana zakonska odredba u bitnome je sadržana u članku 118. stavku 2. Prostornog plana uređenja Općine Tkon, na temelju kojega je izdana predmetna građevinska dozvola.

19. Prema podacima sudskog registra investitor je trgovačko društvo Way of life d.o.o. Zadar, ovdje tužitelj, dakle pravna osoba registrirana, između ostalog, za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te je stoga kao nesporno utvrđeno da se u konkretnom slučaju ne radi o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG-u).

20. Prema odredbi članka 46. Zakona o prostornom uređenju prostornim planiranjem mora se, uz ostalo, očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez formiranja građevinskih područja.

21. Prema obrazloženju građevinske dozvole, koja je osporavanim rješenjem poništena, uvidom u glavni projekt izrađen po ovlaštenim osobama, utvrđeno je da je taj projekt izrađen u skladu s odredbama članka 110. stavka 1. točke 4. Zakona o gradnji: PPUO Tkon III. ID („Službeni glasnik Zadarske županije" br. 6/06, 9/06 - ispravak. greške, 4/09 - ispravak greške, 7/10 - ispravak greške, 11/10, 23/15, 10/16 - pročišćeni tekst, „Službeni glasnik Općine Tkon" br. 12 /20) te da se predmetna čestica nalazi u obuhvatu gore navedenog plana i to: prema kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora, izvan granica građevinskog područja ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište. Također se navodi da je pregledom dokumentacije utvrđeno da je ista u pogledu lokacijskih uvjeta u skladu s člankom 118. stavkom 2. navedenog plana: „Izvan građevinskog područja dozvoljena je izgradnja građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljištu površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m, te koja ima prizemlje (P) do 400 m2 građevinske (bruto) površine i najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1 000 m² građevinske (bruto) površine".

21.1. Nadalje, u građevinskoj dozvoli obrazlaže se da se na građevnoj čestici predviđa građenje građevine za potrebe pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti – planirana poljoprivredna djelatnost je pčelarstvo te prateći ugostiteljski sadržaji za smještaj gostiju - pet apartmana; građevna čestica ima površinu od 30 506 m²; građevina će biti udaljena od obalne crte više od 100 m; građevinska (bruto) površina prizemlja iznosi 386,81 m2; najveća visina iznosi 4,56 m; građevinska (bruto) površina potpuno ukopanog podruma iznosi 118, 94 m2.

22. Među strankama se spornim postavlja pitanje može li tužitelj, kao investitor koji nema prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja ishoditi građevinsku dozvolu za građenje zgrade za potrebe pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu.

23. Iz naprijed citiranih odredbi članka 44. stavak 1. t. 3. i 11. i članka 48.a Zakona o prostornom uređenju proizlazi da se izvan građevinskog područja u prostoru ograničenja mogu planirati zgrade namjena kojih je u prvom redu obavljanje poljoprivrede, te da samo obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu (među ostalim navedenim) pružati ugostiteljske i turističke usluge u seljačkom domaćinstvu.

24. Prema stajalištu ovog suda investitor koji nema prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ne može u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja izgraditi zgradu za potrebe pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga. Naime, prema projektnoj dokumentaciji, odnosno glavnom projektu, koji je ovjeren kao sastavni dio predmetne građevinske dozvole, planirana izgradnja odnosi se na gradnju pojedinačne samostojeće gospodarske zgrade u funkciji poljoprivredne proizvodnje, na način da će zgrada imati manji proizvodni pogon za vrcanje, pakiranje i skladištenje meda te prostor za skladištenje ambalaže i opreme, koji je smješten u podrumu i prateće ugostiteljske sadržaje u prizemlju (smještaj i boravak gostiju - apartmani). Dakle, u podrumu manji proizvodni pogon, a u prizemlju prateći ugostiteljski sadržaji za smještaj gostiju - pet apartmana ukupnog smještajnog kapaciteta 18 kreveta.

25. Time se, po ocjeni ovog suda, nameće zaključak da planirana građevina s pratećim ugostiteljskim sadržajem nije građevina koja bi bila prvenstveno namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji, dakle, da je građevinska dozvola izdana protivno odredbama Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, kao i odredbama Prostornog plana uređenja Općine Tkon, a kako je to pravilno zaključilo i tuženo tijelo uz obrazloženje koje kao valjano, argumentirano i na zakonu osnovano u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.

26. Pored toga, prema odredbi čl. 46. Zakona o prostornom uređenju prostornim planiranjem mora se, uz ostalo, očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez formiranja građevinskih područja. Cijeneći nespornu činjenicu da se katastarska čestica nalazi na nenaseljenom otočiću Košara, na kojem su, pored predmetne, izdane još tri građevinske dozvole na način da je usitnjena veća katastarska čestica te da je formirano više čestica za građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji, s tim da na tom dijelu otoka ne postoji poljoprivredna kultura, već se građenje izvodi na terenu obraslom makijom, to je po ocjeni ovog suda pravilan zaključak tuženika da se zahvatom odobrenim predmetnom građevinskom dozvolom krše osnovne postavke prostornog planiranja u zaštićenom obalnom području odnosno strogo propisano očuvanje nenaseljenih otoka i otočića od izgradnje u skladu s citiranom odredbom.

27. Pored navedenog, valja istaći da uvjeti i potreba za poništavanje građevinske dozvole u interesu Republike Hrvatske proizlazi iz okolnosti da je sporna građevinska dozvola izdana protivno odredbi članka 44. stavka 1., članka 46. i 48.a Zakona o prostornom uređenju, odnosno iz okolnosti da se radi o očitoj povredi materijalnog Zakona i zadanih prostornoplanskih uvjeta. Radi se o povredi kod koje pravni poredak, radi zaštite interesa Republike Hrvatske vlasnička prava može ograničiti, u ovom slučaju poništenjem građevinske dozvole u okviru zakonom dopuštenog roka.

28. Prema stavu ovog suda, tuženik se pravilno pozvao i na odredbu čl. 48.a Zakona o prostornom uređenju kojom je definirano da se u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može planirati gradnja i rekonstrukcija u toj odredbi opisanih zgrada, a za potrebe: prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede. Ovo stoga, jer u smislu citirane odredbe obrti registrirani za obavljanje poljoprivrede i pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede mogu graditi građevine s isključivom poljoprivrednom namjenom, u svrhu poljoprivredne proizvodnje, bez bilo kakvih drugih gospodarskih sadržaja kao što su ugostiteljske i turističke djelatnosti.

29. Izvan građevinskog područja i izvan prostora ograničenja, sukladno odredbama članka 44. Zakona o prostornom uređenju, tužitelj kao pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivrede, također, ne bi mogao graditi građevinu koja bi bila namijenjena ugostiteljstvu i turizmu, već samo građevinu namijenjenu poljoprivrednoj proizvodnji. Tužitelj uopće ne spori da planirana zgrada (kojoj se u podrumu planira manji proizvodni pogon za vrcanje, pakiranje i skladištenje meda te prostor za skladištenje ambalaže i opreme, a u prizemlju prateći ugostiteljski sadržaji za smještaj gostiju - pet apartmana ukupnog smještajnog kapaciteta 18 kreveta) uopće nije građevina prvenstveno namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji, a što nesporno proizlazi i iz glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole. Ovdje se dakle, ne radi o zgradi namijenjenoj poljoprivrednoj proizvodnji (izuzev podzemnog - manjeg dijela zgrade), koju okolnost treba tumačiti u duhu odredbe članka 46. Zakona o prostornom uređenju prema kojoj se prostornim planiranjem mora očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez formiranja građevinskih područja, a na što se nadovezuje i mjerodavni Prostorni plan uređenja Općine Tkon koji u članku 87. propisuje da planiranje i uređenje područja zone morske obale treba temeljiti na osnovnim planskim smjernicama, od kojih jedna glasi: očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji rekreacijskog korištenja. Tih su se smjernica u izdavanju akata za građenje dužna pridržavati upravna tijela, što je ovdje izostalo, i rezultiralo povredom materijalnih propisa u mjeri koja opravdava primjenu odredbe članka 129. stavak 3. ZUP-a.

30. Slijedom svega naprijed navedenog, ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja po ocjeni ovog Suda u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari nije povrijeđen Zakon na štetu tužitelja, kako to isti neosnovano smatra, već je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjeno pravo, a tužbeni navodi tužitelja nisu s uspjehom osporili zakonitost, ni pravilnost osporavanog rješenja koje je na pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenilo materijalno pravo uz obrazloženje koje kao valjano, argumentirano i na zakonu osnovano u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.

31. Nije ostvaren ni koji od razloga ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti prema članku 47. stavku 3. ZUS-a. Stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te odlučiti kao u točci I. izreke.

32. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS -a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

33. Obzirom da tužitelj nije uspio u sporu, to je valjalo u skladu s naprijed citiranom odredbom čl.147. st. 1. ZUS-a odbiti zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora te riješiti kao pod točkom II. izreke

U Splitu 17. kolovoza 2026.

S U D A C

Leandra Mojtić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- tužitelju po opunom.

- tuženiku

- pozvati tužitelja na uplatu sudske pristojbe za tužbu i za presudu, po pravom

- povrat spisa tuženog tijela, po pravom.

- u spis

- kal. do 20.10.2026.