Republika Hrvatska
Općinski sud u Đakovu
Stalna služba u Našicama
Trg dr. Franje Tuđmana 14, Našice
Poslovni broj: Pp-1454/2025-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sutkinji Mariji Marković, uz sudjelovanje zapisničarke Anite Bjelousov, u prekršajnom postupku protiv I-okrivljene pravne osobe MARPES d.o.o. i II-okrivljene odgovorne osobe ŠJ, zbog prekršaja iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi stavka 2. i članka 229. stavak 1. točka 46. u vezi stavka 2. Zakona o radu (Narodne novine 93/14., 127/17., 98/19., 151/24. i 64/23.), te članka 172. stavka 2. točke 5. u vezi stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., i 119/22.) povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostava u Požegi Klasa:116-01/25-02/2042, Ur.broj: 443-02-01-14-25-13 od 20. studenog 2025. nakon završene glavne i javne rasprave dana 12. kolovoza 2026. u prisutnosti II-okrivljene odgovorne osobe, ovlaštenog predstavnika I-okrivljene odgovorne osobe i odsutnosti tužitelja, temeljem članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), dana 14. kolovoza 2026. javno objavio i
p r e s u d i o j e
I-okrivljena pravna osoba MARPES d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, sa sjedištem u [adresa], OIB:85142337918, MBS: [matični broj subjekta], cca 23-25 zaposlenih radnika, prekršajno kažnjavana, zastupana po direktoru i vlasniku ŠJ,
II-okrivljena odgovorna osoba ŠJ, sin Š i A rođ. Ć, rođen **.**.1966. [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa završenom srednjom školom, direktor pravne osobe, s primanjima u mjesečnom u iznosu od 1.500,00 do 2.000,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, vlasnik obiteljske kuće, srednjeg imovnog stanja, prekršajno kažnjavan, po osobnoj izjavi - kazneno neosuđivan, protiv kojeg se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak,
a) Temeljem članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)
k r i v i s u
I. što su u svojstvu poslodavca I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba do 5. lipnja 2025. propustili dostaviti podatke o početku osiguranja za radnika AJ nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja, u zakonskom roku najranije osam dana prije početka rada a najkasnije prije početka rada 5. lipnja 2025., već su to učinili 9. lipnja 2025.,
II. dakle, u svojstvu poslodavca, kao obveznici doprinosa, I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba, nisu prijavili početak osiguranja radnika u propisanom roku nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja,
III. čime su okrivljenici postupili protivno odredbi članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i time je I-okrivljena pravna osoba počinila prekršaj iz članka 172. stavak 2. točka 5. istog Zakona, dok je II-okrivljena odgovorna osoba počinila prekršaj iz članka 172. stavka 3. istog Zakona,
IV. pa se okrivljenicima za prekršaje na temelju citiranih propisa, a uz primjenu članka 33. stavka 3. i članka 37. Prekršajnog zakona
i z r i č e
I-okrivljenoj pravnoj osobi NOVČANA KAZNA
u iznosu 500,00 (petsto) eura,
II-okrivljenoj odgovornoj osobi NOVČANA KAZNA
u iznosu 100,00 (sto) eura.
V. Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba su dužni novčane kazne platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude.
VI. Temeljem članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčane kazne smatrat će se u cjelini plaćenim ako I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba plate dvije trećine izrečenih novčanih kazni, u roku 30 dana po pravomoćnosti presude.
VII. Ukoliko I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba novčane kazne ne plate u cijelosti ili djelomično, iste će se temeljem članka 34. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.
VIII. Temeljem članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 1. i 3.a. Prekršajnog zakona, a u vezi sa Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13.), I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba su dužni platiti paušalne troškove vođenja prekršajnog postupka u iznosu 30,00 (trideset) eura, svatko, u roku 30 dana po pravomoćnosti presude.
b) Temeljem članka 182. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona
o s l o b a đ a s e o p t u ž b e
I. da bi I-okrivljenik kao poslodavac pravna osoba i II-okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu u Đurđenovcu od 01.08.2025. do 30.09.2025. evidenciju o radnom vremenu radnika AJ, vodili na propisan način u skladu s člankom 5. Zakona o radu (Narodne novine broj:93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.), u svezi člankom 13. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim od poslodavca (Narodne novine broj: 55/24.);
radno vrijeme radnika AJ, zaposlenog na obavljanju poslova radnika u sušari kod predmetnog poslodavca, utvrđeno je temeljem jasne i nedvosmislene izjave imenovanog radnika, uzete na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru dana 31.10.2025., iz kojega je dokaza utvrđeno da je poslodavac imenovanom radniku najmanje od početka njegovog rada, dakle od 05.06.2025., odredio raspored radnog vremena na način da radi u smjenama koje se izmjenjuju na tjednoj osnovi, na način da kada radi u I. smjeni, tada radi od ponedjeljka do petka od 06:00 - 14:00 sati te subotom od 06:00 - 12:00 sati, a kada radi u II. smjeni, tada radi od ponedjeljka do petka od 14:00 - 22:00 sata,
uvidom u evidencije o radnom vremenu radnika AJ za mjesece kolovoz 2025. i rujan 2025., utvrđeno je da poslodavac iste nije vodio na propisani način budući u evidenciji za :
-mjesec kolovoz 2025. nije iskazao sve sate rada i nije posebno evidentirao 12 sati prekovremenog rada (radnik je u tjednu od 18.08.2025. -24.08.2025. radio od ponedjeljka do petka, od 06:00-14:00 sati te subotom od 06:00-12:00 sati, odnosno radio je 46 sati tjedno, odnosno 6 sati tjedno prekovremeno; radnik je u tjednu od 25.08.2025.-31.08.2025. radio od ponedjeljka do petka od 06:00-14:00 sati te subotom od 06:00-12:00 sati, odnosno radio je 46 sati tjedno odnosno 6 sati tjedno prekovremeno, a poslodavac te sate rada nije evidentirao u evidenciji o radnom vremenu za mjesec kolovoz 2025.),
-mjesec rujan 2025. nije iskazao sve sate rada i nije posebno evidentirao 18 sati prekovremenog rada (radnik je u tjednu od 01.09.2025. -07.09.2025. radio od ponedjeljka do petka od 06:00-14:00 sati te subotom od 06:00-12:00 sati, odnosno radio je 46 sati tjedno, odnosno 6 sati tjedno prekovremeno; radnik je u tjednu od 08.09.2025.-14.09.2025. radio od ponedjeljka do petka od 06:00-14:00 sati te subotom od 06:00-12:00 sati, odnosno radio je 46 sati tjedno, odnosno 6 sati tjedno prekovremeno; radnik je u tjednu od 15.09.2025.-21.09.2025. radio od ponedjeljka do petka od 06:00-14:00 sati te subotom od 06:00-12:00 sati, odnosno radio je 46 sati tjedno, odnosno 6 sati tjedno prekovremeno, a poslodavac nije evidentirao u evidenciji o radnom vremenu za mjesec rujan 2025.),
II. dakle, da bi u svojstvu poslodavca, I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba, propustili na propisani način voditi evidenciju o radnicima,
III. čime bi okrivljenici postupili protivno odredbi članka 5. Zakona o radu u svezi članka 13. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim od poslodavca, a time bi I-okrivljena pravna osoba počinila prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 1. istog Zakona, dok bi II-okrivljena odgovorna osoba počinila prekršaj iz članka 229. stavka 2. istog Zakona,
IV. da bi I-okrivljenik kao poslodavac pravna osoba i II-okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu u Đurđenovcu radniku AJ najkasnije do 30.09.2025. dostavili obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće i obračun iznosa plaće koju su bili dužni isplatiti u propisanom sadržaju za mjesec kolovoz 2025., odnosno najkasnije do 31.10.2025. dostavili obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće i obračun iznosa plaće koju su bili dužni isplatiti u propisanom sadržaju za mjesec rujan 2025. u skladu sa člankom 93. stavak 2. i stavak 6. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.), a u svezi sa člankom 8. stavak 1. i stavak 2. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor (Narodne novine broj: 68/23.),
poslodavac nije do dana 30. rujna 2025. radniku AJ dostavio obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće i obračun iznosa plaće koju je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju za mjesec kolovoz 2025., odnosno nije mu do dana 31. listopada 2025. dostavio obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće i obračun iznosa plaće koju su bili dužni isplatiti u propisanom sadržaju za mjesec rujan 2025., a što je bio dužan učiniti,
V. dakle, da bi u svojstvu poslodavca, I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba, radniku kojem na dan dospjelosti nisu u cijelosti isplatili plaću, propustili dostaviti dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem je iskazan ukupan iznos plaće, a drugi obračun u kojem je iskazan iznos plaće koji su bili dužan isplatiti, sa propisanim sadržajem,
VI. čime bi okrivljenici postupili protivno odredbi članka 93. stavka 2. i stavak 6. Zakona o radu, a time bi I-okrivljena pravna osoba počinila prekršaj iz članka 229. stavka 1. točka 46. istog Zakona, dok bi II-okrivljena odgovorna osoba počinila prekršaj iz članka 229. stavka 2. istog Zakona.
Obrazloženje
1. Tužitelj je pod uvodno citiranim brojem podnio ovom sudu optužni prijedlog protiv imenovane I-okrivljene pravne osobe i II-okrivljene odgovorne osobe, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.
2. Na ročištu za glavnu raspravu pred ovim sudom dana 2. lipnja 2026. II-okrivljenik se, iznoseći obranu u svoje ime i u ime I-okrivljene pravne osobe, očitovao da se ne smatra krivim za terećene prekršaje. Bave se proizvodnjom peleta, ogrjevnog drveta i pilanskih proizvoda, a posluju na jednoj lokaciji [adresa] i imaju zaposlenih otprilike od 23 do 25 radnika. Krajem listopada prošle godine u njegovoj firmi je bila inspekcija, a inspektorica je tom prilikom razgovarala sa, tada najmlađim radnikom, AJ koji je počeo raditi u lipnju prošle godine, kojom prilikom joj je, na njen upit o radnom vremenu koje ima u firmi, isti odgovorio da radi od ponedjeljka do petka, te da po potrebi može doći i subotom od 6,00 do 12,00 sati. Inspektorica je navedeno shvatila kao da je AJ u tom periodu kroz kolovoz i rujan zaista i radio subotama, a što ni u kojem slučaju nije točno, obzirom u tom periodu nitko od njegovih radnika nije radio subotom, pa tako nije zaista radio niti AJ, pa je došlo do nesporazuma. Nije točno da nisu na propisan način vodili evidencije o radnom vremenu za radnika AJ, obzirom u iste nisu imali niti što upisivati kao prekovremeni rad jer prekovremenog rada nije niti bilo. Stoga, nije točno da navedenom radniku nisu isplatili plaću onako kako je to bilo potrebno za njegov obavljeni rad, obzirom u tom periodu nije imao prekovremene sate, te mu je isplaćena plaća bila odgovarajuća za njegov obavljeni rad u tom periodu. Temeljem navedenog smatra da nije kriv za prekršaje protivno Zakonu o radu koji mu se stavljaju na teret, jer je do ovakve optužbe došlo temeljem nesporazuma između inspektorice i radnika AJ. U odnosu na prekršaj protivno Zakonu o mirovinskom osiguranju, taj dio obavlja knjigovođa te nije znao da je došlo do naknade prijave radnika AJ na mirovinsko osiguranje, ali ističe da je to učinjeno naknadno, tako da radnik ni na koji način nije zakinut jer mu je plaća uredno isplaćena za cijeli mjesec.
3. Sud je u daljnjem tijeku dokaznog postupka radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja proveo dokaz ispitivanjem svjedoka AJ i svjedokinje više inspektorice rada ŠJŠ.
3.1. Ispitan na ročištu za glavnu raspravu pred ovim sudom 7. srpnja 2026., svjedok AJ je u svom iskazu naveo kako je u lipnju prošle godine počeo sa radom kod poslodavca odnosno ovdje okrivljenih, a zaposlen je kao pomoćni radnik u proizvodnji peleta, osim toga, radi na sušenju bio mase, te upravlja radnim strojem "utovarivač". Radno vrijeme je raspoređeno u dvije smjene po 8 sati, i to od ponedjeljka do petka, a tako je bilo od početka njegovog rada u lipnju prošle godine. Prva smjena je bila od 06:00 do 14:00, a druga od 14:00 do 22:00 sata. Tek ove godine, ne može se točno sjetiti u kojem mjesecu, su počeli raditi u tri smjene, a što uključuje i povremeni rad subotom, po potrebi. Naglašava da je tijekom prošle godine radio samo u dvije smjene, pa tako njegov rad prošle godine niti jednom nije uključivao rad subotom.
3.1.1. Okrivljenik nije imao primjedbu na iskaz svjedoka niti pitanja.
3.2. Ispitan na ročištu za glavnu raspravu pred ovim sudom 12. kolovoza 2026., svjedokinja ŠJŠ je u svom iskazu navela da je dana 31. listopada 2025. obavila inspekcijski nadzor u TD Marpes d.o.o. u [adresa] kojom prilikom su na zapisnik uzete izjave trojice radnika, koji su pritom propisno upozoreni da odgovaraju u svojstvu svjedoka. Radnik AJ izjavio je da u I. smjeni radi do ponedjeljak do petka od 06:00 do 14:00 sati te subotom od 06:00 do 12:00 sati, dok u II. smjeni radi od ponedjeljka do petka od 14:00-22:00 sata. Dakle iz izjave AJ dane na zapisnik utvrdila je da je isti radio i subotama. Uvidom u naknadno dostavljenu dokumentaciju, utvrđeno je da poslodavac u evidencijama ranog vremena za mjesece kolovoz i rujan nije evidentirao sate prekovremenog rada subotama, i to 12 sati u kolovozu 2025. te 18 sati prekovremenog radu u rujnu 2025. Nastavno, isti sati nisu iskazani niti u obračunima isplaćenih plaća te je poslodavac bio dužan zadnjeg dana mjeseca u kojem je dospjela plaća radniku uručiti obračun i neisplaćenog dijela plaće, a što nije učinio. Prijava o početku osiguranja tijelu obveznog mirovinskog osiguranja za istoga radnika podnesena je nakon proteka zakonom propisanog roka.
3.2.1. Okrivljenik je stavio primjedbu na iskaz svjedokinje u dijelu da je radnik AJ radio subotama u navedenom periodu, navodeći da u njegovoj firmi nitko od tadanjih cca. 20 radnika u tom periodu nije radio subotom, to jest bilo radno vrijeme njegove firme, ali u tom periodu nitko od radnika nije radio subotama te AJ kao radnik u linijskom procesu niti ne može sam odrađivati posao obzirom ovisi o drugim radnicima, dok na preostali dio iskaza nema primjedbi. Svjedokinja, očitujući se o primjedbi okrivljenika, navela je da je prekršaj utvrdila temeljem izjave radnika, a prije davanja iste je propisno upozoren da je dužan pod kaznenom i materijalnom odgovornošću govoriti istinu.
4. U daljnjem tijeku postupka sud je pročitao i materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu, odnosno zapisnik o inspekcijskom nadzoru Klasa: 116-01/25-02/2042, Ur.broj: 443-02-01-14-25-1 od 31. listopada 2025. , zapisnik o inspekcijskom nadzoru Klasa: 116-01/25-02/2042, Ur.broj: 443-02-01-14-25-11 od 20. studenog 2025., evidenciju o radnom na ime AJ za kolovoz i rujan 2025., presliku obračuna plaće na ime AJ za rujan 2025., presliku žiro računa pravne osobe (vidljiva isplata na ime AJ), presliku obračuna plaće na ime AJ za kolovoz 2025., presliku žiro računa pravne osobe (vidljiva isplata na ime AJ), presliku prijave na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na ime AJ, presliku ugovora o radu na neodređeno vrijeme na ime AJ, obavijest o počinjenom prekršaju te potvrde iz prekršajne evidencije.
4.1. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostava u Požegi Klasa: 116-01/25-02/2042, Ur.broj: 443-02-01-14- 25-1 od 31. listopada 2025. proizlazi da je isti obavljen u TD MARPES d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge sa sjedištem u [adresa], Predmet nadzora je bila primjena zakona i drugih propisa o kojima se uređuju radni odnosi između radnika i poslodavca, osobito članak 109. Zakona o mirovinskom osiguranju i odredbe Zakona o radu. Tijekom nadzora, obavljen je razgovor sa ĆJ, radnikom zatečenim na poslovima rezanja trupaca, BJ, radnicom zatečenom na poslovima cijepanja drveta na cjepaču, te sa AJ, radnikom na poslovima u sušari. Za iste radnike je od poslodavca na uvid zatražena radno pravna dokumentacija tj. evidencija o radnicima, evidencija o radnom vremenu za kolovoz i rujan 2025., svi ugovori o radu od dana zasnivanja radnog odnosa kao i eventualni aneksi ugovora, obračuni plaća za navedene mjesece, dokazi o isplati plaća za navedene mjesece –izvadak s računa kod poslovne banke, odluke o korištenju godišnjih odmora, prijava o početku osigurana HZMU-u i prijava o promjeni tijekom osiguranja HZMU, kao i druga dokumentacija koja se odnosi na poslodavca.
4.2. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostava u Požegi Klasa: 116-01/25-02/2042, Ur.broj: 443-02-01-14- 25-11 od 20. studenog 2025. proizlazi da je isti obavljen u prostorijama Državnog inspektorata u Požegi u nazočnosti više inspektorice rada i ŠJ, I- okrivljenika vlasnika pravne osobe. Iz istog također proizlazi da su uvidom u naknadno dostavljenu dokumentaciju, utvrđene određene nepravilnosti u odnosu na radnika AJ, tj. da poslodavac u evidencijama ranog vremena za mjesece kolovoz i rujan nije evidentirao sate prekovremenog rada subotama, i to 12 sati u kolovozu 2025. te 18 sati prekovremenog radu u rujnu 2025. Nastavno isti sati nisu iskazani niti u obračunima isplaćenih plaća te je poslodavac bio dužan zadnjeg dana mjeseca u kojem je dospjela plaća radniku uručiti obračun i neisplaćenog dijela plaće, a što nije učinio. Prijava o početku osiguranja tijelu obvezno mirovinskog osiguranja za istoga radnika podnesena je nakon proteka zakonom propisanog roka.
4.3. Iz evidencije o radnom vremenu na ime AJ za kolovoz i rujan 2025. proizlazi da mu nije evidentiran rad subotom tijekom navedenih mjeseci.
4.4. Iz preslike obračuna plaće na ime AJ za rujan 2025. evidentno je da mu je obračunato 176 sati redovnog rada, tj. da mu nije obračunat prekovremeni rad te mu neto plaća iznosi 825,56 eura, a što je razvidno iz preslike žiro računa pravne osobe iz koje je vidljiva isplata na ime AJ u iznosu 825,56 eura na ime plaće za rujan 2025.
4.5. Iz preslike obračuna plaće na ime AJ za kolovoz 2025. evidentno je da mu je obračunato 136 sati redovnog rada, 16 sati blagdana i 16 sati godišnjeg odmora, dakle ukupno 168 sati rada, tj. da mu nije obračunat prekovremeni rad te mu neto plaća iznosi 1.038,00 eura, a što je razvidno iz preslike žiro računa pravne osobe iz koje je vidljiva isplata na ime AJ u iznosu 800,04 eura na ime plaće za kolovoz 2025.
4.6. Iz preslikae prijave na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na ime AJ tj. obrasca eM-1P prijava o početku HZMO osiguranja evidentno je da je nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja prijavljen početak osiguranja za navedenog radnika dana 9. lipnja 2025., sa datumom početka svojstva osiguranika dana 9. lipnja 2025.
4.7. Iz preslike ugovora o radu na neodređeno vrijeme na ime AJ razvidno je da je isti dana 4. lipnja 2025. sklopljen između pravne osobe MARPES d.o.o. i okrivljenika na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova planskog radnika, sa početkom rada 5. lipnja 2025.
4.8. Iz obavijesti o počinjenom prekršaju razvidno je kako ista sadrži podatke o mjestu i vremenu počinjenja, te pravnoj oznaci prekršaja, odnosno da su I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba počinili prekršaje iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi stavka 2. i članka 229. stavak 1. točka 46. u vezi stavka 2. Zakona o radu, te članka 172. stavka 2. točke 5. u vezi stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.
4.9. Iz potvrde iz prekršajne evidencije na ime I-okrivljene pravne osobe te na ime II-okrivljenika odgovorne osobe razvidno je da su u 2025. godini kažnjeni zbog prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći.
U odnosu na osuđujući dio presude:
5. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, po ocjeni ovoga suda nedvojbeno je dokazano da su u svojstvu poslodavca, kao obveznici doprinosa, I- okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba, propustili prijaviti početak osiguranja radnika u propisanom roku nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja, čime su okrivljenici postupili protivno odredbi članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i time je I-okrivljena pravna osoba počinila prekršaj iz članka 172. stavak 2. točka 5. istog Zakona, dok je II-okrivljena odgovorna osoba počinila prekršaj iz članka 172. stavka 3. istog Zakona.
5.1. Materijalna odredba članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju glasi: "Podatke za vođenje matične evidencije, odnosno podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona, obveznici dostavljaju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada." Kažnjiva odredba članka 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju glasi: "Poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.)."
6. Kako su okrivljenici svojim postupanjem kritične zgode ostvarili sva obilježja spomenutog prekršaja, sud ih je za počinjeni prekršaj oglasio krivima.
6.1. Okrivljenici su se očitovali da se ne smatraju krivima za terećeni prekršaj. Međutim, očitovanje o optužbi je njihov subjektivan odnos prema počinjenom, te isto ne može predstavljati razlog za oslobađanje od prekršajne odgovornosti, jer je u ovom postupku nedvojbeno dokazano da su okrivljenici počinili prekršaj za koji se terete.
7. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenicima za počinjeno, sud je imao u vidu zakonom predviđenu prekršajnopravne sankcije, te sve okolnosti iz članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona. Stoga je sud okrivljenicima kao olakotnu okolnost cijenio to da su izrazili svijest o protupravnosti svoga postupanja, da su naknadno ispravili protupravno stanje koje je prekršajem utvrđeno, kao i to da pravna osoba posluje dugi niz godina a protupravna postupanja i kršenje propisa nisu njihov obrazac postupanja obzirom nisu kažnjavani zbog istovrsnih prekršaja, a otegotnih okolnosti sud im nije našao. Stoga je pri odmjeravanju kazne, imajući u vidu stupanj krivnje, opasnost djela i svrhu kažnjavanja, sud okrivljenicima cijenio navedene olakotne okolnosti posebno izraženim, te im je odmjerio novčane kazne ispod zakonskog minimuma uz primjenu propisa o ublažavanju temeljem članka 37. Prekršajnog zakona. Ovo cijeneći kako će se i ublaženim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja da okrivljenici u svom poslovanju ubuduće više ne čine prekršaje, te da će se primjenom takve kazne utjecati na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja počinitelja prekršaja.
7.1. Novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečenih novčanih kazni u roku za plaćanje navedenom u izreci. Ukoliko isti ne podmire dvije trećine izrečenih novčanih kazni, biti će dužni podmiriti cjelokupne izrečene novčane kazne a koje će se u suprotnom, naplatiti prisilno putem ovrhe.
8. Sud je okrivljenike obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, imajući u vidu složenost i trajanje prekršajnog postupka.
U odnosu na oslobađajući dio presude:
9. Optužnim prijedlogom tužitelja okrivljenicima se stavlja na teret i da su u svojstvu poslodavca, I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba, propustili na propisani način voditi evidenciju o radnicima, čime su okrivljenici postupili protivno odredbi članka 5. Zakona o radu u svezi članka 13. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim od poslodavca, a time je I-okrivljena pravna osoba počinila prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 1. istog Zakona, dok je II-okrivljena odgovorna osoba počinila prekršaj iz članka 229. stavka 2. istog Zakona,, kao i da su u svojstvu poslodavca, I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba, radniku kojem na dan dospjelosti nisu u cijelosti isplatili plaću, propustili dostaviti dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem je iskazan ukupan iznos plaće, a drugi obračun u kojem je iskazan iznos plaće koji su bili dužan isplatiti, sa propisanim sadržajem, čime su okrivljenici postupili protivno odredbi članka 93. stavka 2. i stavak 6. Zakona o radu, a time je I-okrivljena pravna osoba počinila prekršaj iz članka 229. stavka 1. točka 46. istog Zakona, dok je II-okrivljena odgovorna osoba počinila prekršaj iz članka 229. stavka 2. istog Zakona.
9.1. Okrivljenik je navedeno u obrani kategorički osporio, kao što je to u svom iskazu učinio i svjedok AJ, dok je inspektorica ŠJŠ kada je ispitana u svojstvu svjedoka izjavila kako je prekršaje protivno Zakonu o radu utvrdila na osnovu izjave AJ. Kako inspektorica prekršaj nije utvrdila neposredno, a svjedok AJ je pred ovim sudom izričito osporio da je u kritično vrijeme radio subotama, odnosno prekovremeno, a drugih nepristranih svjedoka koje bi sud mogao ispitati na navedene okolnosti nije bilo, sud je povjerovao iskazu svjedoka AJ i obrani okrivljenih.
10. Slijedom navedenog, po ocjeni ovoga suda nije dovoljno i izvan svake razumne sumnje dokazano da bi okrivljenici počinili terećene prekršaje protivno Zakonu o radu, te je sud okrivljenike za navedene prekršaje, sukladno članku 182. stavku 1. točki 3. Prekršajnog zakona, oslobodio optužbe.
11. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja odlučeno je kao u izreci presude.
U Našicama 14. kolovoza 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Anita Bjelousov
Marija Marković
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude stranke mogu uložiti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u roku 8 dana po primitku ove presude. Žalba se podnosi pisano, u dva istovjetna primjerka, putem ovoga suda, bez plaćanja sudske pristojbe.
DOSTAVITI:
1. Tužitelju
2. I-okrivljenoj pravnoj osobi
3. II-okrivljenoj odgovornoj osobi
4. Spis
