Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: K-36/2025-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici, po Vesni Piškorec Kuzmić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Tanje Benotić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika ŽK zbog kaznenog djela utaje poreza ili carine iz članka 256. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 - dalje u tekstu: KZ/11) pod toč.1. i pod toč.2. kaznenog djela povrede obaveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz članka 248. KZ/11, sve u svezi članka 51. KZ/11, a povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici broj KO-DO-229/2024-1 od 22. studenog 2024., u prisutnosti zamjenice općinske državne odvjetnice – Ivanke Švagelj-Lovreković i optuženika ŽK, nakon završene javne rasprave, dana 14. kolovoza 2026. objavio je, a dana 12. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

optuženik ŽK,

OIB: [osobni identifikacijski broj],

sin Ž i JK rođene ČK, rođen **.**.1992. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, pismen, sa završenom osnovnom školom, KV, pomoćni tesar, nezaposlen, oženjen suprugom J koja je domaćica, bez naknada, otac šestero maloljetne djece, najstarije od 16 godina, a najmlađe u dobi od 4 mjeseca, supruga prima porodiljsku u iznosu od 500,00 i nešto eura, nije u tijeku drugi kazneni postupak, osuđivan presudom Općinskog suda u Koprivnici broj K-248/2022. od 10. svibnja 2023., radi kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. KZ/11, na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci, uz rok kušnje u trajanju od 1 godine, brani se sa slobode, ostali podaci nepoznati,

k r i v  j e

što je,

I.

pod toč.1.

u razdoblju od 7. veljače 2019. do 5. prosinca 2019., u [adresa], kao direktor trgovačkog društva "Horvat metali" j.d.o.o., s nakanom da uskrati sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske, protivno odredbi čl. 62. st. 6. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22, 114/23), na iznos od 4.059.634,87 kn, što preračunato u eure iznosi 538.806,14 eura, koji iznos je trgovačko društvo "Horvat metali" j.d.o.o. isplatilo građanima za otkupljene sekundarne sirovine, propustio obračunati, prijaviti i platiti porez na dohodak od posebnih vrsta imovine u iznosu od 553.586,59 kn što preračunato u eure iznosi 73.473,57 eura, oštetivši državni proračun Republike

Hrvatske za iznos od 73.473,57 eura,

dakle, s ciljem da djelomično izbjegne plaćanje poreza dao netočne i nepotpune podatke o činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze pa je zbog toga došlo do neutvrđenja porezne obveze u iznosu koji prelazi 2.654,46 eura,

pod toč.2.

u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019., u [adresa], kao direktor trgovačkog društva „Horvat metali" j.d.o.o., protivno odredbi čl. 9. st. 1. i 2. i čl. 12. st. 2. Zakona o računovodstvu ("Narodne novine" br. 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22, 82/23) te čl. 66. st. 1. i 4. Općeg poreznog zakona ("Narodne novine" br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, 114/22), nije vodio analitiku robnog knjigovodstva te u poslovnim knjigama knjiženja i druga evidentiranja nije obavljao potpuno, točno, pravodobno i uredno niti na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava jer 3670 otkupnih blokova na ukupan iznos od 4.059.634,87 kn što preračunato u eure iznosi 538.806,14 eura za sekundarne sirovine nije potkrijepio odgovarajućom dokumentacijom u vidu izjava o vlasništvu otpada i nijedan otkupni blok nije potpisan od strane prodavatelja sekundarnih sirovina,

dakle, nije vodio poslovne knjige koje je po zakonu obvezan voditi,

čime je počinio kaznena djela protiv gospodarstava i to pod točkom 1. utajom poreza ili carine opisano i kažnjivo po čl. 256. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – dalje: KZ/11), a pod točkom 2. povredom obveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga opisano i kažnjivo po čl. 248. KZ/11, sve u svezi čl. 51. KZ/11.

II.

Temeljem odredbe članka 256. stavak 1. KZ/11 optuženiku ŽK se zbog kaznenog djela utaje poreza ili carine iz članka 256. stavak 1. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci.

Temeljem odredbe članka 248. KZ/11 optuženiku ŽK se zbog kaznenog djela povrede obveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz članka 248. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

III.

Temeljem odredbe članka 256. stavak 1. KZ/11 i članka 248. KZ/11 u svezi članka 51. KZ/11 optuženik ŽK se

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

IV.

Temeljem članka 56. KZ/11 prema optuženiku ŽK primjenjuje se

uvjetna osuda

tako da se izrečena kazna neće izvršiti, ukoliko optuženik ŽK u roku od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo, dok uvjetna osuda pod uvjetima iz članka 58. stavak 5. KZ/11 može biti opozvana ako optuženik ŽK u roku od 1 (jedne) godine ne izvrši posebnu obvezu iz članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11 na način da popravi štetu počinjenu kaznenim djelom, te isplati Republici Hrvatskoj na ime postavljenog imovinsko-pravnog zahtjeva iznos od 73.473,57 eura, a sve pod prijetnjom opoziva uvjetne osude.

V.

Temeljem članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11 optuženiku ŽK

izriče se

posebna obveza da u roku od 1 (jedne) godine izvrši posebnu obvezu iz članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11 na način da popravi štetu počinjenu kaznenim djelom, te isplati Republici Hrvatskoj na ime postavljenog imovinsko-pravnog zahtjeva iznos od 73.473,57 eura, a sve pod prijetnjom opoziva uvjetne osude.

VI.

Temeljem odredbe članka 158. stavak 2. ZKP/08 oštećenoj Republici Hrvatskoj dosuđuje se na ime postavljenog imovinsko-pravnog zahtjeva iznos od 73.473,57 eura, dok se s ostatkom imovinsko-pravnog zahtjeva oštećena Republika Hrvatska upućuje u parnicu.

VII.

Temeljem odredbe članka 148. stavak 1. ZKP/08 optuženik ŽK, OIB: [osobni identifikacijski broj], je dužan na ime paušalnog iznosa uplatiti iznos od 100,00 eura te nadoknaditi troškove kaznenog postupka na ime provedenog knjigovodstveno- financijskog vještačenja u iznosu od 3.622,76 eura te troškove svjedoka u iznosu od 275,00 eura u korist proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti i ovršnosti ove presude pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici stavilo je na teret optuženiku ŽK počinjenje kaznenog djela utaje poreza ili carine iz članka 256. stavak 1. KZ/11 pod toč.1. i pod toč.2. kaznenog djela povrede obaveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz članka 248. KZ/11, sve u svezi članka 51. KZ/11 pobliže činjenično i pravno opisanog u optužnici broj KO-DO-229/2024-1 od 22. studenog 2024. (list 1-7).

2. Na raspravi upitan o tome kakav stav zauzima prema optužbi optuženik ŽK je izjavio da se u odnosu na kazneno djelo utaje poreza ili carine iz članka 256. stavak 1. KZ/11 djelomično smatra krivim iz razloga, jer je potpisao što nije trebao, on je samo na papiru bio glavni, a u odnosu na kazneno djelo povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz članka 248. KZ/11 navodi da se smatra krivim.

3. Optuženik ŽK u svom iskazu navodi da je firma Horvat metali bila za njegovog bivšeg poslovođu, odnosno kod njega je radio, a on se zove ČK, a koji sada živi u [adresa], a ne zna na kojoj adresi. Prije je živio u [adresa]. Firma Horvat metali je bila registrirana na njegovo ime, jer ga je ČK zamolio da mu otvori tu firmu da bi mogao dalje raditi. ČK je prije imao firmu neku na svoje ime, ali je bio u blokadi. Firma Horvat metali se bavila otkupom sekundarnih sirovina, a sjedište firme je bilo u [adresa], a sve se radilo na lokaciji u Rijeci tamo gdje je ČK imao u najmu neku lokaciju. On je prije radio u njegovoj firmi, ali se sada ne može sjetiti kako se ista zvala. U toj Nevenovoj firmi je radio godinu dana prije nego je otvorio na svoje ime firmu Horvat metali. ČK mu je trebao davati mjesečno po 4.000,00 kuna, bez obzira da li bi on radio ili ne bi radio. On mu je par mjeseci dao po 1.500,00 kuna, a nakon toga si je on sam s računa uzeo odjednom 40.000,00 kuna. Ne zna točno kada je to bilo. Firma je trajala do 2021., a novac je uzeo misli te godine. On ne bi niti uzeo taj novac da mu je ČK mjesečno davao po dogovoru novčane iznose. ČK je obećao da će platiti porez i da će sve biti u redu. Gospođu ŠK on nikada nije vidio, a misli da je ona vodila trgovačke knjige. On je svega par puta bio u uredu kod ŠK u centru Rijeke, ali je tada u uredu bila neka starija osoba. Misli da je on potpisao ugovor o vođenju knjigovodstva. Ono što je bilo osnovno, nužno za potpisati on je potpisao. Znao je da stavljanjem potpisa odgovara za to, ali je jako vjerovao GK. Prvo radio kod oca od ČK, OK, isto u Rijeci pa je tamo upoznao i ČK. Oni, a tu misli na OK i ČK su prvo radili zajedno, a nakon toga je svaki počeo raditi za sebe, dok je on ostao raditi u Nevenovoj firmi. Svjedokinju EK misli da ne poznaje. Sve što je trebalo vodio je ČK, a on u to nije bio upućen.

4. Nadalje optuženik ŽK u svom iskazu navodi da se firma Horvat metali bavila otkupom sekundarnih sirovina. Navodi da je on sa OK išao kada je otvarao firmu kod javnog bilježnika u Rijeci, odnosno u mjesto Čavle, a njega je MK pitao kako bi htio nazvati firmu. On mu je rekao da mu je svejedno pa je onda MK rekao neka se zove Č. Dobio je rješenje da mora platiti porez. On osobno ne može platiti porezno dugovanje. U firmi Horvat metali radio je na sortiranju otpada. Uz njega u firmi je bilo zaposleno još dvoje ljudi (ČK i njegov brat BK). Firma je poslovala oko tri godine, a prestala je poslovati, jer ČK nije platio porez i nije dobro vodio otkupne blokove. Po dogovoru je ČK trebao platiti porez, a oni o tome nisu sklopili nikakav ugovor. Navodi da je on ČK "išao na riječ".

5. Sud je proveo dokazni postupak tijekom kojeg je saslušao u svojstvu svjedoka EK, ŠK i ČK, a u z suglasnost stranaka pročitan je nalaz i mišljenje vještaka Vlatke Bratić.

6. Nadalje, u dokaznom postupku izvršen je uvid u podatke o imovinskim prilikama optuženika ŽK, podatke FINE (list 1337-1340), dokumentaciju (list 1341- 1346), podatke Erste banke (list 1348-1353), blagajničke izvještaje, isplatnice (prilog 3), isplatnice (prilog 1), isplatnice uz otkupne blokove (prilog 4), isplatnice s otkupnim blokovima (prilog 2), zapisnik s prilozima (list 23-45), porezno rješenje (list 46-55), dokumentaciju (list 56-57), povijesni izvadak iz registra (list 89-95), bruto bilancu (list 96-106), dokumentaciju (list 107-167), podatke Erste banke (list 168-238), dokumentaciju (list 239-346), dokumentaciju (list 347-437), dokumentaciju (list 438- 617), dokumentaciju (list 618-806), izvatke o stanju i prometu po računu (list 807-820), dokumentaciju (list 821-835), dokumentaciju (list 869-959), prometu dobavljača po kontima (list 960-964), dokumentaciju (list 965-980), dokumentaciju Erste banke (list 985-990) te u podatke iz prekršajne i kaznene evidencije za optuženika ŽK.

7. Na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka, analizirajući sve provedene dokaze, kako pojedinačno, a tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, uzimajući u obzir i obranu optuženika ŽK, sud smatra dokazanim da je optuženik ŽK počinio kazneno djelo utaje poreza ili carine iz članka 256. stavak 1. KZ/11 pod toč.1. i pod toč.2. kaznenog djela povrede obaveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz članka 248. KZ/11, sve u svezi članka 51. KZ/11 na način pobliže opisan u izreci ove presude.

8. Optuženik ŽK ne osporava počinjenje kaznenog djela povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, a u odnosu na kazneno djelo utaje poreza ili carine također ne osporava da je potpisivao dokumente, ali tvrdi da nije on bio "glavni", već ČK.

9. Uvidom u sudski registar Trgovačkog suda u Varaždinu nesporno je utvrđeno da je optuženik ŽK u inkriminiranom razdoblju bio direktor Trgovačkog društva Horvat metali j.d.o.o., a koje trgovačko društvo je dana 29. listopada 2021. brisano iz sudskog registra rješenjem Trgovačkog suda u Bjelovaru.

10. Optuženik ŽK bio je osoba ovlaštena za zastupati pojedinačno i samostalno to trgovačko društvo te je kao takav, a što niti sam ne osporava, potpisivao poslovnu dokumentaciju tog trgovačkog društva.

11. Iz iskaza svjedoka ČK jasno proizlazi da je direktor firme bio upravo optuženik a što proizlazi iz dokumentacije trgovačkog suda, pa se ne može prihvatiti obrana optuženika ŽK da je on samo "na papiru" bio direktor.

12. Dakle, nesporno je da je upravo optuženik ŽK bio direktor i ovlaštena osoba za zastupanje trgovačkog društva Horvat metali j.d.o.o.

13. Također je nesporno da je Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Koprivnica, obavilo porezni nadzor kod poreznog obveznika Horvat Metali j.d.o.o. za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. o čemu je sastavljen zapisnik o obavljenom poreznom nadzoru Klasa: UP/I-471-02/20-01/152 Urbroj: 513-07-06-21-6 od 14. siječnja 2021. kojim su utvrđene nepravilnosti i kao posljedica utvrđenih nepravilnosti novo utvrđene obveze trgovačkog društva Horvat Metali j.d.o.o. ukupno iznose 3.424.449,72 kn što preračunato u eura iznosi 454.502,58 eura od čega se na porez na dohodak od kapitala odnosi 2.283.544,61 kn što preračunato u eure iznosi 303.078,45 eura, a porez na dobit 1.140.905,11 kn ili preračunato u eure 151.424,13 eura, a navedeno rješenje porezne uprave je postalo izvršno dana 2. travnja 2021. godine.

14. Iz poreznog rješenja Ministarstva financija, porezne uprave, Područnog ureda Koprivnica, od 27. siječnja 2021. proizlazi da je poreznom obvezniku Horvat metali j.d.o.o. [adresa], utvrđen manje obračunati porez na dohodak od kapitala za 2019. godinu u iznosu od 2.283.544,61 kuna, kamate u iznosu od 73.401,65 kuna, porez na dobit u iznosu od 1.140.905,11 kuna i kamate na porez na dobit u iznosu od 16.102,99 kuna te mu je uz nalaganje plaćanja navedenih iznosa naloženo da nakon izvršenih uplata provede odgovarajuća knjiženja u poslovnim knjigama koja se odnose na povećanje porezne osnovice.

15. Svjedokinja EK je navela da je zaposlena u Poreznoj upravi, Područnom uredu Koprivnica kao inspektor poreznog nadzora i sjeća se nadzora vezano uz Horvat Metali j.d.o.o. Gabajeva [adresa]. Naime, zabilježen je iznimno visok promet po računu tog trgovačkog društva, a radilo se o malom trgovačkom društvu, što je njima u poreznoj upravi signaliziralo provođenje nadzora. Naime, navedeno trgovačko društvo ima sjedište na njihovom području, međutim, poslovanje je vršeno na riječkom području gdje je firma imala i neko parkiralište s obzirom da je firma imala i kamione dok skladišta firma nije imala. Nadzorom su utvrdili da isplatnice iz blagajne nisu vjerodostojne isprave jer nisu bile potpisane, a isto tako da su nevjerodostojni i otkupni blokovi u koje su se unašala imena prodavatelja jer ti otkupni blokovi nisu potpisani od strane prodavatelja. Nadzorom je utvrđeno da porezni subjekt nije obračunao, prijavio te platio porez na dohodak od kapitala u iznosu od 2.283.544,61 kn i porez na dobit u iznosu od 1.140.905,11 kn, a koji iznosi do daljnjeg nisu plaćeni, a radi se o utvrđenoj poreznoj obvezi za 2019. godinu. Što se tiče poslovnih knjiga, navedeno trgovačko društvo nije vodilo pomoćne poslovne knjige koje se odnose na robno knjigovodstvo dok su ostale knjige vođene, ali su bile neuredne zbog ranije navedene nevjerodostojne dokumentacije. Navela je i da je svu potrebnu dokumentaciju za nadzor osobno donosio ŽK koji je vezano uz utvrđene nedostatke izjavio da nije bio dovoljno upućen u rad pa su se ti nedostaci stvorili, a ne zna što se dalje događalo sa predmetnim trgovačkim društvom odnosno da li isto i dalje je u funkciji ili više ne posluje, a trgovačko društvo Horvat metali j.d.o.o. je imalo četiri zaposlene osobe i dio dokumentacije odnosno poslovnih knjiga njima je dostavljao i knjigovodstveni ured navedenog trgovačkog društva, koji ima sjedište na riječkom području, a zove se Rača d.o.o. i suradnja s tim knjigovodstvenim uredom je bila dobra.

16. Na pitanje suca kada je u sudnici vidjela svjedoka GK da li istog poznaje, navodi da se ne može točno izjasniti, možda ga je negdje i vidjela.

17. Svjedokinja ŠK je navela da je odgovorna osoba knjigovodstvenog servisa Rača d.o.o. i sjeća se da je poslovno surađivala sa trgovačkim društvom Horvat Metali j.d.o.o. u vidu pružanja knjigovodstvenih usluga od 2019. do 2021. s time da je ona odgovorna osoba u knjigovodstvenom servisu i ne vrši poslove knjiženja već samo vrši kontrolu. Ona je optuženika ŽK upoznala u trenutku kad je potpisivan ugovor o vođenju knjigovodstva i nakon toga više nije kontaktirala sa optuženikom. Knjigovodstveni servis Rača je podnosio porezne prijave za navedeno trgovačko društvo temeljem punomoći za upravljanje servisima Porezne uprave. Sjeća se da su postojali otkupni blokovi, ali se ne sjeća sadržaja istih. Navela je i da knjigovodstvo isključivo knjiži dostavljenu dokumentaciju i nema odgovornost za tu dokumentaciju.

18. Na pitanje suca kada je u sudnici vidjela svjedoka GK da li istog poznaje, navodi da je isti bio zaposlenik firme Horvat metali. Ona je s njime komunicirala kada bi donosio određene papire, kao i sve druge osobe koje su bile zaposlenici firme. Sa optuženikom je kontaktirala, a misli da je ugovor bio sklapan putem maila, odnosno s obzirom na protek vremena ne može sada reći da li je to bilo putem maila ili osobno. Ona se sjeća optuženika.

19. Svjedok ČK u svom iskazu navodi da je optuženik njegov poznanik, prijatelj. Upoznali su se u firmi Horvat metali u kojoj je on bio zaposlen, ali ne zna u kojem razdoblju. Kupovao je obojene metale i radio je na razvrstavanju. Direktor Horvat metala je bio optuženik ŽK. Misli da je firma imala četiri zaposlena. Sjedište firme je bilo u Rijeci. On nema nikakve veze sa vođenjem firme, već je sve vodio optuženik. Ne zna tko je zaključivao ugovor sa svjedokinjom ŠK. Njegov otac MK nema nikakve veze sa tom firmom. Njegov brat BK je radio u firmi kao zaposlenik, vozio je kamion. Porez je trebao platiti direktor. Optuženik je bio direktor, otvorio je firmu i on je radio za njega.

20. Tijekom ovog kaznenog postupka provedeno je vještačenje po vještaku Vlatki Bratić iz kojeg proizlazi da je s transakcijskog računa trgovačkog društva Horvat Metali j.d.o.o. u Erste&Steiermarkische bank d.d. Rijeka u razdoblju od 7. veljače 2019. do 31. prosinca 2019. podignuto gotovine u ukupnom iznosu od 4.419.800,00 kn (586.608,27 eura), a podignuta gotovina je evidentirana kao gotovina uplaćena u blagajnu, a iz blagajne je isplaćen ukupan iznos od 4.127.649,08 kn (547.833,18 eura) od čega se 68.014,21 kn (9.027,04 eura) odnosi na isplatu za račune evidentirane kao rashod poslovanja, a iznos od 4.059.634,87 kn (538.806,14 eura) se odnosi na plaćanje građanima za otkup sekundarnih sirovina. Uz isplatnice za otkup sekundarnih sirovina u iznosu od 4.059.634,87 kn (538.806,14 eura) prileži 3670 otkupnih blokova na ukupan iznos od 4.059.989,87 kn pri čemu nijedan otkupni blok nije potpisan od strane prodavatelja sekundarnih sirovina, a analizom tih otkupnih blokova je utvrđeno da se u smislu čl. 66. st. 4. Općeg poreznog zakona ti otkupni blokovi ne smatraju vjerodostojnom dokumentacijom koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj. Također, uz otkupne blokove ne prileži izjava o vlasništvu otpada propisana člankom 11. stavak 5. Pravilnika o gospodarenju otpadom. Slijedom iznijetog u odnosu na iznos 4.059.634,87 kn (538.806,14 eura) vještak je zaključila da isplata nije opravdana vjerodostojnom dokumentacijom (isplatnice, otkupni blokovi i izjava o vlasništvu otpada). Vještak također zaključuje da ako se uzme da je društvo unatoč nevjerodostojnim ispravama izvršilo otkup sekundarnih sirovina od građana, tada je optuženik ŽK, kao odgovorna osoba društva, za društvo kao isplatitelja primitka, na isplaćeni iznos 4.059.634,87 kn (538.806,14 eura) odnosno primitak koji su ostvarili građani prodajom otpada u razdoblju od 7. veljače 2019. do 5. prosinca 2019. propustio sukladno odredbama članka 62. stavak 6. Zakona o porezu na dohodak obračunati, prijaviti i uplatiti porez na dohodak od posebnih vrsta imovine po stopi od 12 % u ukupnom iznosu od 553.586,59 kn (73.473,57 eura) te je u tom iznosu nastupila šteta za državni proračun.

21. U odnosu na poslovne knjige u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. vještak Vlatka Bratić je utvrdila da su glavne poslovne knjige bile ustrojene, ali knjiženja i druga evidentiranja nisu obavljena potpuno točno, pravodobno i uredno niti na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava dok pomoćne knjige (analitika robnog knjigovodstva) nije bila ustrojena.

22. Nadalje, vještak Vlatka Bratić je utvrdila da otkupni blokovi za sekundarne sirovine i izlazni računi nisu potkrijepljeni dokumentacijom iz koje bi se nedvojbeno moglo zaključiti da je isporuka stvarno izvršena odnosno da je poslovni događaj stvarno nastao pa se u smislu odredbi članka 9. stavka 1. i 2. Zakona o računovodstvu i članka 66. stavak 4. Općeg poreznog zakona ne mogu smatrati vjerodostojnom knjigovodstvenom ispravom obzirom da se iz istih ne može nedvosmisleno utvrditi mjesto i vrijeme sastavljanja i materijalni sadržaj, odnosno narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje su sastavljeni.

23. Iz naprijed navedenog sud nespornim zaključuje da je optuženik ŽK u inkriminiranom razdoblju bio direktor trgovačkog društva "Horvat metali" j.d.o.o. koje trgovačko društvo se bavilo otkupom sekundarnih sirovina pa je tako u razdoblju od 7. veljače 2019. do 5. prosinca 2019. isplatilo građanima za otkupljene sirovine sveukupno 538.806,14 eura na koji iznos je optuženik propustio obračunati, prijaviti i platiti porez u iznosu od 73.473,57 eura i na koji način je optuženik ostvario sva obilježja kaznenog djela utaja poreza ili carine iz čl. 256. st. 1. KZ/11 pod točkom 1. optužbe.

24. Nadalje, nesporno je da u trgovačkom društvu "Horvat metali" j.d.o.o. nije bila ustrojena analitika robnog knjigovodstva, a radi se o pomoćnoj knjizi koju je sukladno čl. 12. st. 2. Zakona o računovodstvu trebalo voditi, te uz to u poslovnim knjigama knjiženja i druga evidentiranja nisu obavljana potpuno, točno, pravodobno i uredno na temelju vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije kao što to propisuje odredba članka 66. st. 1. i 4. Općeg poreznog zakona, pa je kršenjem spomenutih odredaba zakona optuženik počinio i kazneno djelo povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz čl. 248. KZ/11 pod točkom 2. optužbe.

25. Članak 9. stavak 2. i 1. Zakona o računovodstvu propisuje da knjigovodstvena isprava mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodobni nadzor, a osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika ili osoba na koju je internim pravilima i procedurama prenesena ovlast za potpisivanje knjigovodstvene isprave jamči svojim potpisom na izdanoj knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna, uredna i ima potrebna sadržaj.

26. Članak 12. Zakona o računovodstvu propisuje na koji način se vode poslovne knjige, a poduzetnik je dužan voditi poslovne knjige na način da osigura kontrolu unesenih podataka, ispravnost unosa podataka, čuvanje podataka, mogućost korištenja podataka, mogućnost dobivanja uvida u promet iz stanja na računima glavne knjige te mogućnost uvida u vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja.

27. Članak 66. stavak 1. i 4. Općeg poreznog zakona propisuje da se knjiženja i druga evidentiranja trebaju obavljati potpuno, točno, pravodobno i uredno. Primitke i izdatke blagajne (gotovinski promet) treba bilježiti slijedom njihova nastanka svakodnevno, a smatra se da je isprava za knjiženje uredna kad se iz nje nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena. Vjerodostojna je isprava ona koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni odnos.

28. Optuženik ŽK bio je svjestan da svojim postupanjem uskraćuje novčana sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske te je postupajući na opisani način propuštajući obračunati prijaviti i platiti porez na dohodak od posebnih vrsta imovine u iznosu od 73.473,57 eura oštetivši za taj iznos proračun Republike Hrvatske ostvario bitna obilježja inkriminiranog mu kaznenog djela utaje poreza ili carine iz članka 256. stavak 1. KZ/11.

29. Postupajući na način da nije vodio analitiku knjigovodstva te u poslovnim knjigama knjiženja i druga evidentiranja nije obavljao potpuno, točno, pravodobno i uredno niti na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava jer 3670 otkupnih blokova na ukupan iznos od 4.059.634,87 kn što preračunato u eure iznosi 538.806,14 eura za sekundarne sirovine nije potkrijepio odgovarajućom dokumentacijom u vidu izjava o vlasništvu otpada i nijedan otkupni blok nije potpisan od strane prodavatelja sekundarnih sirovina, a što je protivno odredbi članka 9. stavak 1. i 2. i članka 12. stavak 2. Zakona o računovodstvu te članku 66. stavak 1. i 4. Općeg poreznog zakona optuženik ŽK je ostvario bitna obilježja kaznenog djela povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz članka 248. KZ/11.

30. Stoga je sud optuženika ŽK proglasio krivim, ne nalazeći niti jednu okolnost koja bi isključivala njegovu kaznenopravnu odgovornost te mu je zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 256. stavak 1. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 11 mjeseci, a zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 248. KZ/11 kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci.

31. Primjenom odredbi o stjecaju optuženik ŽK je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine, a na istu je sud primijenio uvjetnu osudu na način da se ta kazna neće izvršiti, ukoliko on u roku kušnje od 4 godine ne počini novo kazneno djelo.

32. Optuženiku ŽK izrečen je dodatni uvjet na način da je dužan u roku od 1 godine izvršiti posebnu obvezu iz članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11 na način da popravi štetu počinjenu kaznenim djelom, te isplati Republici Hrvatskoj na ime postavljenog imovinsko-pravnog zahtjeva iznos od 73.473,57 eura, a sve pod prijetnjom opoziva uvjetne osude.

33. Sud smatra da će se u odnosu na optuženika ŽK izrečenom kaznom zatvora s duljim rokom kušnje moći postići zakonom predviđena svrha kažnjavanja, a prije svega utjecati na njega da ubuduće ne čini nova kaznena djela te da je takva kaznenopravna sankcija primjerena kako težini počinjenog kaznenog djela, a uzimajući pri tom u obzir na strani osobe optuženika ŽK sve olakotne i otegotne okolnosti koje utječu na izbor vrste i mjere kazne.

34. Olakotnim je sud na strani optuženika ŽK cijenio da je on priznao počinjenje kaznenog djela iz članka 248. KZ/11, a djelomično i počinjenje kaznenog djela iz članka 256. stavak 1. KZ/11 te da je otac šestero maloljetne djece kao i njegovo korektno ponašanje tijekom vođenja ovog kaznenog postupka.

35. Otegotim je sud cijenio činjenicu da je on do sada osuđivan i to presudom Općinskog suda u Koprivnici broj K-248/2022. od 10. svibnja 2023., radi kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. KZ/11, na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci, uz rok kušnje u trajanju od 1 godine.

36. Temeljem odredbe članka 158. stavak 2. ZKP/08 oštećenoj Republici Hrvatskoj dosuđuje se na ime postavljenog imovinsko-pravnog zahtjeva iznos od 73.473,57 eura, dok se s ostatkom imovinsko-pravnog zahtjeva oštećena Republika Hrvatska upućuje u parnicu.

37. Sud je dosudio nesporni iznos imovinsko-pravnog zahtjeva.

38. Temeljem odredbe članka 148. stavak 1. ZKP/08 optuženik ŽK, OIB: [osobni identifikacijski broj], je dužan na ime paušalnog iznosa uplatiti iznos od 100,00 eura te nadoknaditi troškove kaznenog postupka na ime provedenog knjigovodstveno- financijskog vještačenja u iznosu od 3.622,76 eura te troškove svjedoka u iznosu od 275,00 eura u korist proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti i ovršnosti ove presude pod prijetnjom ovrhe.

39. Paušalni iznos odmjeren je imajući u vidu trajanje i složenost postupka, a koja odluka o plaćanju paušalnog iznosa je utemeljena na rješenju Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka ("Narodne novine" 145/11).

40. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Koprivnica, 14. kolovoza 2026.

Sudac

Vesna Piškorec Kuzmić

Uputa o pravu na žalbu

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od primitka pismenog otpravka ove presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud. Dostaviti

1. Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici, broj: KO-DO-229/2024.

2. optuženik ŽK, [adresa]